Opse\u017ean i bogat zbornik ‘Hum i Hercegovina kroz povijest’ iza kojeg stoji velik trud brojnih autora predstavljen je sino\u0107 u prepunom samostanu svete Klare u Dubrovniku. Nastao je kao rezultat Me\u0111unarodnog znanstvenog skupa odr\u017eanog u Mostaru 2009. godine i jako je dugo i kvalitetno pripreman. Velika vrijednost tog skupa je njegova interdisciplinarnost.<\/p>\n
<\/p>\n
U stvaranju ovog kapitalnog djela sudjelovali su brojni znanstvenici koji su, svatko u svom podru\u010dju, opisali pro\u0161lost srednjovjekovnog Huma koji je obuhva\u0107ao dana\u0161nju Hercegovinu i veliki dio Pelje\u0161ca. Zbornik je izdan u dvije knjige na otprilike 1500 stranica. Izdao ga je Hrvatski institut za povijest iz Zagreba, a uredio dr. sc. Ivo Lu\u010di\u0107. Predstavljanje je organiziralo Hrvatsko kulturno dru\u0161tvo Napredak \u2013 Dubrovnik u suradnji s Maticom hrvatskom i Hrvatskim institutom za povijest. Uz autora zbornik su predstavili akademik Luko Paljetak, dr.sc. Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest, dr.sc. Ante \u0160olji\u0107, prof.dr. Miroslav Palameta i dr.sc. Nino Raspudi\u0107. Nakon predstavljanja zbornika uslijedila je tribina o sada\u0161njosti i budu\u0107nosti BiH.
Izvanredan poznavatelj politi\u010dkih prilika u Bosni i Hercegovini i glavni urednik ovog zbornika, Ivo Lu\u010di\u0107 zahvalio je svima koji su pridonijeli nastanku zbornika a nakon toga je rekao nekoliko rije\u010di o razlozima organiziranja Me\u0111unarodnog znanstvenog skupa ‘Hercegovina kroz povijest’ koji je odr\u017ean u studenom 2009. u Mostaru, a koji je rezultirao ovim zbornikom.<\/p>\n
‘Netko re\u010de da je identitet kao zub, ne zna\u0161 ni da postoji dok ne zaboli. Mi koji smo ro\u0111eni u Hercegovini ili smo podrijetlom iz Hercegovine suo\u010dili smo se prije desetak i\u00a0 ne\u0161to vi\u0161e godina jo\u0161 jednim, tko zna kojim valom negacije i osporavanja na\u0161eg zavi\u010daja i na\u0161eg identiteta. Suo\u010dili smo se s negacijom i omalova\u017eavanjem onoga \u0161to smatramo vrijednim, u \u0161to vjerujemo i po \u010demu smo to \u0161to jesmo. Logi\u010dno je da smo na to reagirali. Naravno svatko na svoj na\u010din. Kao povjesni\u010dar htio sam se suo\u010diti s povijesnm istinom o Hercegovini, htio sam biti siguran jesmo li doista sve ono kako nas je uz prosta\u010dke epitete nazivao vode\u0107i jugoslavenski eti\u010dar Milan Kangrga.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Nismo nikakva Bosna<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Jesu li nam i za\u0161to su nam glave kockaste kako je to tvrdio nekada\u0161nji komunisti\u010dki mo\u0107nik Jure Bili\u0107 i\u00a0 je li Hercegovina zapravo samo jedna Bosna kako su to uz sve prethodno re\u010deno pisali i govorili, odnosno jo\u0161 uvijek govore bo\u0161nja\u010dki i bosanski nacionalisti. Na temelju ovih pitanja nastao je moj tekst ‘Tko i za\u0161to negira Hercegovinu i Hercegovce’ koji je 2006. godine objavljen u sjajnom mostarskom \u010dasopisu ‘Status’. U njemu sam dao odgovor na postavljena, ali i mnoga druga pitanja koja se ti\u010du Hercegovine, ali sam rade\u0107i na njemu isto tako uvidio koliko je pro\u0161lost Hercegovine neistra\u017eena i koliko je njezina povijest iskrivljena. Bio je to izazov, za mene kao povjesni\u010dara i za mene kao Hercegovca. Do\u0161ao sam do zaklju\u010dka da smo ipak normalan svijet kao i drugi, da su nam glave razli\u010dite – ima i kockastih i jajastih i okruglih i ve\u0107ih, po izboru – te da nismo nikakva Bosna’ naglasio je u svom predstavljanju Lu\u010di\u0107.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Hercegovina se bunila i borila, a bori se i danas<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n On je kazao kako je Hercegovina u u osnovi stara humska zemlja koja\u00a0 se u povijesnim vrelima spominje od 925. godine kada je papa Ivan x. pisao pisma hrvatskom kralju Tomislavu i knezu Huma Mihovilu te nastavio u iscrpnom tonu.<\/p>\n ‘Sjedi\u0161te Huma je tada bio Ston. Hum je bio dijelom srpskog, hrvatskog i bosanskog kraljevstva, ali nije postao ni Hrvatska, niti Srbija, niti Bosna koja se istina u povijesnim vrelima spominje dvadesetak godina nakon Huma koji je kao politi\u010dki entitet postojao 557 godina. Od te spomenute 925. godine do 1482. godine. A Bosna 514 godina. Od 949. do 1463. godine. Hum je bio pod nekim oblikom bosanske vlasti u trajanju izme\u0111u 42 i 92 godine. Prvi bosanski vladar ban Bori\u0107 spomenut je 225 godina poslije humskog kneza Mihovila. Hum je pod tursku vlast pao 1482. godine skoro 20 godina poslije pada Bosne i Turci su po humskom vladaru Herceg Stjepanu Vuk\u0161i\u0107u Kosa\u010di nazvali Hum Hercegovom zemljom odnosno Hercegovinom kako se ona i danas zove.’<\/p>\n Dotaknuo se i Hercegovine danas. ‘Obuhva\u0107a ve\u0107i dio povijesnog prostora nekada\u0161nje humske zemlje. \u010cini oko petinu teritorija dr\u017eave Bosne i Hercegovine, spada u mediteranski klimatski pojas, a presijeca je rijeka Neretva. Sve hercegova\u010dke rijeke teku u Jadransko more, a sve bosanske rijeke teku u Crno more. Prema zadnjem popisu u Hercegovini, bez Duvna, Livna i Kupresa \u017eivi oko 400 tisu\u0107a stanovnika. Ne\u0161to vi\u0161e od polovine su Hrvati, a ostalo su Srbi i Bo\u0161njaci Muslimani. Ju\u017ene i zapadne granice su joj uglavnom odre\u0111ivane razli\u010ditim tursko-mleta\u010dkim sporazumima, postizanim nakon brojnih ratova kojima je redovito ru\u0161ena i spaljena. Niti jedna vlast nakon propasti srednjovjekovne dr\u017eave nije do\u017eivljavala Hercegovinu svojom niti je ona ijednoj u cjelini bila vjerna. Hercegovina se bunila i borila, bori se i danas protiv tu\u0111inske vlasti, siroma\u0161tva, nepravde, otima\u010dine, plja\u010dke i uzurpiranja, kleveta i negiranja. A kad ve\u0107 govorimo o bunama i ratovima ne mogu ne spomenut podatak da je na prostoru Hercegovine, ovaj put pro\u0161irene na Duvno, Livno i Kupres u II. svjetskom ratu poginulo vi\u0161e od 24 tisu\u0107e Hrvata. Od tog broja, njih oko 16 tisu\u0107a ubijeno je poslije rata na Bleiburgu i Kri\u017enom putu od jugoslavenskih komunisti\u010dkih partizana. Prosjek starosti poginulih bio je oko 23 godine. Ovih dana vr\u0161e se ekshumacije ostataka i poku\u0161avaju se identificirati \u017ertve masovnih streljanja po hercegova\u010dkim gradovima.’<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Bosna i Hercegovina izme\u0111u dvije utvare<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Lu\u010di\u0107 ka\u017ee da ‘tko je u stanju misliti i tko je savladao osnove logike zna da nisu svi koji su\u00a0 ro\u0111eni u Bosni i Hercegovini Bosanci. Jer, Bosanci su oni koji su ro\u0111eni u Bosni. A oni koji su ro\u0111eni u Hercegovini su Hercegovci.<\/p>\n To je njihov zavi\u010dajni ili regionalni identitet. Hercegovci i Bosanci su po nacionalnosti uglavnom Hrvati, Srbi ili Bo\u0161njaci kako se odnedavno zovu bosanski i hercegova\u010dki muslimani. Neki Hercegovci i Bosanci su po nacionalnosti ostali. Njih ima dvije vrste. Jedni su po nacionalnosti bili ili su jo\u0161 uvijek jugoslaveni, a drugi su po nacionalnosti, a ne po zavi\u010daju Bosanci. Prvi se identificiraju s biv\u0161om dr\u017eavom koja se nikad vi\u0161e ne\u0107e vratiti, a drugi se identificiraju s nekom budu\u0107om dr\u017eavom koja nikada ne\u0107e nastati.’<\/p>\n Autor zbornika predstavljanje zavr\u0161ava rije\u010dima. ‘I u tome je sva njihova tragedija, ali i na\u0161a. Negdje izme\u0111u te dvije utvare stoji dana\u0161nja Bosna i Hercegovina. Ne\u0161to kao ne\u017eeljeno dijete povijesti. Dijete kojeg roditelji zapravo i ne vole jer ne ispunjava njihova o\u010dekivanja.’<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Sklonost Hercegovaca prema Njema\u010dkoj jo\u0161 od Stjepana Kosa\u010de<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Nino Raspudi\u0107 je istaknuo kako \u0107e u zborniku u\u017eivati \u010ditatelji koje zanima povijest Huma i Hercegovine u kojem \u0107e na\u0107i puno toga korisnog i zanimljivog, ali i svi koji su porijeklom iz Hercegovine.<\/p>\n ‘\u010citatelj zbornika nau\u010dit \u0107e puno toga o Humu i Hercegovini kroz povijest. Jednom sam u \u0161ali napisao kako\u00a0 sklonost Humljana odnosno Hercegovaca prema Njema\u010dkoj i njema\u010dkim automobilima mercedesima, da to vu\u010de korijen jo\u0161 od Stjepana Kosa\u010de koji je uzeo germanizam herzog za svoju titulu, a ne vojvoda \u0161to bi bilo uobi\u010dajnije, pa Hum po Herceg Stjepanu Kosa\u010di dobiva novi naziv Hercegovina u 15. stolje\u0107u’, istaknuo je Raspudi\u0107.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Luko Paljetak o djelu<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Dubrova\u010dki pjesnik i akademik Luko Paljetak kazao je kako su dva rada pravi znanstveni pothvat, uspje\u0161no nastojanje da se \u0161to obuhvatnije , multidisciplinarno odredi i obradi povijest Huma, humske zemlje ili Hercegovine, tla na kojem se od samog po\u010detka \u017eivota nakupilo toliko povijesti da je to previ\u0161e \u010dak i za neku puno ve\u0107u zemlju.<\/p>\n ‘Dva sveska djela ‘Hum i Hercegovina kroz povijest’ ishod su te\u017enje\u00a0 da se \u0161to temeljitije i obuhvatnije\u00a0 obradi povijest Huma i Hercegovine. U prvom svesku objavljeni su prilozi ukupno 50 autora. Obuhva\u0107eno je veliko vremensko razdoblje. Nije izostavljena niti crkvena povijest Hercegovine, kao ni sakralna arhitektura. Dubrov\u010danima \u0107e biti posebno zanimljive veze Huma, humskih vladara i\u00a0 Dubrovnika u razli\u010ditim razdobljima i okolnostima.’ istaknuo je akademik Paljetak.<\/p>\n Predstavljanju zbornika su nazo\u010dili dubrova\u010dki biskup Mate Uzini\u0107, zamjenik gradona\u010delnika Nenad Vekari\u0107, zamjenik \u017eupana Davorko Obuljen, na\u010delnici susjednih op\u0107ina, \u017dupe dubrova\u010dke Silvio Nardelli i \u017eupe Ravno Andrija \u0160imunovi\u0107 te brojne druge osobe iz politi\u010dkog, dru\u0161tvenog, kulturnog i javnog \u017eivota.\u00a0 Predstavljanje je svojom glazbom uveli\u010dala \u017eenska grupa iz Stoca ‘Vido\u0161ta\u010dka kraljica’.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n portaloko.hr<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"