Federacija je u te\u0161koj situaciji, a kada situacija postane doslovno neizdr\u017eiva osiroma\u0161uju se \u017eupanije i to stvara brojne probleme. Ministar gospodarstva i dopredsjednik Vlade ZH\u017d-a Ivica \u0106ori\u0107 upozorio je da \u0107e situacija te\u0161ko i\u0107i nabolje dok Federacijom u ime Hrvata vladaju oni koji nisu izabrani voljom hrvatskog naroda,<\/p>\n
<\/p>\n
te je predlo\u017eio u razgovoru za Ve\u010dernjak njeno ukidanje. – Svatko razuman vidi da se volja Hrvata kr\u0161i, to se vidi po udaru branitelja, spa\u0161avanju samo odre\u0111enih gospodarstava, raspodjeli grant sredstava. Moram kazati da sredstva od GSM licencija koja su itekako zna\u010dajna i velika, ove godine nijedna op\u0107ina u ZH\u017d-u, a ni sama \u017eupanija nije dobila.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Povla\u0161teni koeficijent<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Ina\u010de, ta sredstva se dijele i tro\u0161e za infrastrukturne projekte, prvenstveno misle\u0107i na obnavljanje i izgradnju novih cesta. To puno govori o odnosu vi\u0161e razine vlasti prema ovoj hrvatskoj \u017eupaniji. O povla\u0161tenom koeficijentu Sarajevske \u017eupanije i kolapsu odre\u0111enih poduze\u0107a, \u0106ori\u0107 tvrdi da za kolaps nije kriv prora\u010dun koji je u toj \u017eupaniji i vi\u0161e nego dobar. – Kolaps pojedinih javnih poduze\u0107a u Sarajevskoj \u017eupaniji nema prevelike veze s njenim prora\u010dunom. Javna poduze\u0107a bi trebala i morala biti samoodr\u017eiva i u Sarajevskoj i u Zapadnohercegova\u010dkoj \u017eupaniji.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Za o\u010dekivati je kako \u0107e sarajevska politika poku\u0161ati dodatno umanjiti prihode \u017eupanija te ih tako jo\u0161 vi\u0161e oslabiti i poku\u0161ati centralizirati uz politi\u010dku i ve\u0107inu ekonomske mo\u0107i u Sarajevo. Na nama je da uradimo sve \u0161to je mogu\u0107e u zakonskim okvirima da do toga ne do\u0111e. Dio pri\u010de koji se odnosi na raspodjelu neizravnih poreza je luda ku\u0107a, i tu smo zakinuti kao nitko. Primjerice, na godi\u0161njoj razini iz ove \u017eupanije plati se otprilike 200 do 250 milijuna maraka PDV-a, a vrati nam se u prora\u010dun 35 do 38 milijuna KM. Sve vam je kazano, 7 puta vi\u0161e upla\u0107ujemo nego \u0161to nam se vra\u0107a, zar to nije sramotno? Na\u017ealost, taj vi\u0161ak novca slu\u017ei za vra\u0107anje inozemnog duga koji opet ova \u017eupanija nije podignula ve\u0107 Federacija, ali itekako sudjelujemo u vra\u0107anju istog. Tako\u0111er, dio na\u0161eg novca se upu\u0107uje prema nerazvijenim \u017eupanijama u Federaciji, eto da bi one mogle pre\u017eivjeti, nagla\u0161ava \u0106ori\u0107 podsje\u0107aju\u0107i na sve ono za \u0161to se u ZH\u017d-u izdvaja novac. – MUP, sudstvo, prosvjeta, zdravstvo, pla\u0107aju se iz \u017eupanijskih prora\u010duna. Iz federalnog se ne pla\u0107a gotovo ni\u0161ta, a ogromna sredstva se tro\u0161e. Jedini logi\u010dan zaklju\u010dak je kako nam Federacija ne treba i kako je nu\u017eno ja\u010dati \u017eupanije. \u010cesto se spominje kako treba ukinuti \u017eupanije jer su velik teret, a ja mislim suprotno. Treba ukinuti Federaciju, a ja\u010dati \u017eupanije i dati im ono \u0161to ih pripada. Za kraj, \u0106ori\u0107 je spomenuo projekte na kojima se trenuta\u010dno radi u ZH\u017d-u. – Mi u Ministarstvu gospodarstva uz sve drugo, bili smo posve\u0107eni izradi strategije razvoja. Ona nam je kao podloga za sve budu\u0107e razvojne projekte. Tako\u0111er, ove godine Ministarstvo gospodarstva je u prekograni\u010dnoj suradnji sa Splitsko-dalmatinskom \u017eupanijom dobilo projekt iz EU fondova koji je ve\u0107 u fazi realizacije. Naime, iznos koji je pripao na\u0161oj strani je 177 tisu\u0107a eura. Vrijednost gra\u0111evinskih radova na tom projektu je cca 100 tisu\u0107a eura.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Pripreme projekata<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n To \u0107e raditi ljudi odnosno gra\u0111evinska poduze\u0107a s podru\u010dja na\u0161e \u017eupanije. Evo, to je ono \u0161to je bitno, i na \u010demu \u0107emo i dalje raditi, povla\u010diti svje\u017ei novac i implementirati ga na na\u0161em podru\u010dju, a na taj na\u010din \u0107e i na\u0161i ljudi odnosno na\u0161i gospodarstvenici imati \u0161to raditi. Trenuta\u010dno radimo na pripremi jo\u0161 3 – 4 projekta za EU fondove i prekograni\u010dnu suradnju. Jo\u0161 jednu bitnu stvar ovdje moram kazati, iako postoje i neki skeptici kad je to u pitanju, a radi se o dodjeli koncesija na podru\u010dju na\u0161e \u017eupanije. Smatram kako trebamo \u0161to vi\u0161e mogu\u0107nosti davati na\u0161im ljudima koji imaju volje i \u017eelje u\u0107i u neke nove projekte jer u kona\u010dnici svugdje netko mora raditi, i svako novo radno mjesto je itekako potrebno i dobro nam je do\u0161lo, bilo da je rije\u010d o 2 – 3 \u010dovjeka, ili 20 – 30 radnih mjesta.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n \u017deljko Andrijani\u0107 | vecernji.ba<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"