Oko 1.100 hodo\u010dasnika na\u0161ih hercegova\u010dkih biskupija u Godini vjere hodo\u010dastilo je u Rim, na grobove apostolskih prvaka Petra i Pavla, duhovno se nadahnjivalo kroz molitvu i pjesmu, te u\u017eivalo u generalnoj audijenciji sa Svetim Ocem Franjom na trgu Sv. Petra. Iz na\u0161e \u017eupe i\u0161lo je 55 hodo\u010dasnika (od toga 19 bra\u010dnih parova), te 9 hodo\u010dasnika iz \u017eupa Vitina,<\/p>\n
<\/p>\n
\u0160ipova\u010da-Vojni\u0107i i Veljaci. Ukupno nas je u na\u0161em autobusu bilo 64. S nama je i\u0161ao i na\u0161 \u017eupnik don Ivo.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Sveti\u0161ta kamo se hodo\u010dasti mjesta su Bo\u017eje blizine, gdje \u010dovjek u dubini du\u0161e susre\u0107e Boga, napose po sakramentima svete ispovijedi i svete pri\u010desti. Hodo\u010dasnik ostavlja svoj dom, poput praoca Abrahama, na neko vrijeme napu\u0161ta svoje navike, svoju zatvorenost, monotoniju i osamljenost, a do\u017eivljava radostan susret sa \u010dlanovima velike putuju\u0107e zajednice vjernika \u2013 Crkve \u2013 na \u010dijem je \u010delu trenutno sveti otac Franjo. Tako hodo\u010dasni\u010dka mjesta postaju susreti\u0161ta ja\u010de komunikacije i vanjska manifestacija unutarnje vjere. Tako smo se i mi, grupa hodo\u010dasnika od 64 \u010dlana na \u010delu sa \u017eupnikom don Ivom \u0160utalom odazvali na poziv koji nam je jo\u0161 papa Benedikt XVI. uputio 5. listopada pro\u0161le godine, na grobove apostolskih prvaka Petra i Pavla, objavljuju\u0107i Dekret kojim vjernicima podjeljuje Potpuni oprost, a koji se mo\u017ee zadobiti od dana otvorenja Godine vjere pa sve do njezina zatvaranja. Tako smo se na taj na\u010din i mi, hodo\u010dasnici u ovom hodo\u010da\u0161\u0107u, ispovijedali i primali svetu pri\u010dest za potpun oprost na\u0161ih grijeha i grijeha na\u0161ih pokojnih! Stoga je i ovaj na\u0161 hodo\u010dasni\u010dki pohod u sredi\u0161te kr\u0161\u0107anstva \u2013 u vje\u010dni grad Rim \u2013 bio od iznimne va\u017enosti jer je organiziran\u00a0 u GODINI VJERE! A moto na\u0161ega hodo\u010da\u0161\u0107a glasio je: U vjeri hodimo!<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Ponedjeljak, 7. listopada \u2013 Asiz: Porcijunkula, grob sv. Franje, grob sv. Klare<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Na\u0161 prvi hodo\u010dasni\u010dki dan zapo\u010deo je u nedjelju 6. listopada u popodnevnim satima kada smo se, nakon pozdrava s na\u0161im bli\u017enjima pred \u017eupnim pastoralnim centrom, uputili prema splitskoj luci. Stigav\u0161i u luku negdje oko 6 sati poslijepodne, preuzeli smo svoje karte, naoru\u017eali se vre\u0107ama za spavanje, jastucima, hranom i krenuli na plovidbu trajektom `Zadar`. Upravo se na tom trajektu ukrcalo 990 hodo\u010dasnika, dok se jedan autobus ukrcao se na `Marka Pola`. Ukupno je naime bilo 17 autobusa s oko 1.100 hodo\u010dasnika. Kad smo u\u0161li na brod, mjesta naizgled nije bilo za sve, stoga smo zauzimali podove, hodnike, stepenice i spremi\u0161ta za sjedenje i za spavanje! No\u0107 je sporo protjecala, pa smo razgledali prostorije trajekta, a na palubi do\u017eivjeli onaj divni osje\u0107aj no\u0107ne ljepote dok ti jugo mrsi kosu u mirisu Jadrana sve dok nam ki\u0161a nije pomrsila taj ugo\u0111aj. Svitalo je, i ubrzo je do\u0161lo tih 7 sati i na\u0161e uplovljavanje u luku u Anconi. Nakon prolaska kroz policijsku kontrolu zaputili smo se svojim busevima, a na\u0161 studena\u010dki bio je onaj s brojem 7, kojim je upravljao Denis Herceg. I tamo nas je do\u010dekala ki\u0161a, al` putuju\u0107i prema Asisu po\u010delo se razvedravati, sunce nas je i previ\u0161e grijalo. Po dolasku prvo na\u0161e razgledavanje bilo je usmjereno bazilici Gospe od an\u0111ela \u2013 Porcijunkuli \u2013 gdje smo u 12 sati slavili svetu Misu koju je predvodio i propovijedao fra Miljenko \u0160teko, provincijal hercegova\u010dkih franjevaca. Posebnost te crkve je u tome \u0161to se unutar velike bazilike Gospe od an\u0111ela nalazi mala, Porcijunkula, u kojoj se po sv. Franji po\u010deo ra\u0111ati red Manje bra\u0107e. Va\u017enost te crkve po\u010dinje od 2. kolovoza\u00a0 1208. g., tj. od dana obra\u0107enja svetog Franje. Upravo je taj datum dan potpunog oprosta, tzv. porcijunkulskog oprosta. Oprost je god. 1216. sv. Franjo izmolio od pape Honorija III., koji je odredio posebni oprost svima onima koji pohode crkvicu Porcijunkulu. Crkvica Porcijunkula nalazi se danas unutar bazilike Sv. Marije An\u0111eoske koja je gra\u0111ena po nalogu pape Pija V. od 1569. do 1679. Papa Pio X. uzdigao je baziliku na \u010dast papinske bazilike nazivaju\u0107i je “Majkom i Glavom svih crkava franjeva\u010dkog reda”. U ovoj maloj crkvici, sv. Franjo je do\u017eivio obra\u0107enje i rasvjetljenje kada ga Bog poziva \u017eivjeti i propovijedati Evan\u0111elje. U njoj je i osnovan red Manje bra\u0107e (lat. ORDO FRATRUM MINORUM – OFM). U njoj su se bra\u0107a sabirala, slavila kapitule, a napose molila. U njoj je Franjo primio u bratstvo i sv. Klaru. Porcijunkula je zapravo jedno malo sveti\u0161te sv. Marije An\u0111eoske koju je sv. Franjo osobito volio. Smatrao je da je u njoj Majka Gospodinova osobito prisutna, te iz tog mjesta osobito poma\u017ee sve koji joj se utje\u010du. \u00a0\u00a0\u00a0 Utorak, 8. listopada \u2013 Rim<\/strong> \u00a0\u00a0\u00a0 Ujutro smo svi bili u 6 na nogama! Nakon doru\u010dka zajedno smo krenuli prema bazilici sv. Pavla izvan zidina (misli se izvan vatikanskih zidina) gdje je misno slavlje predvodio i propovijedao na\u0161 doma\u0107i biskup, mons. Ratko Peri\u0107. Sv. Pavao izvan zidina jedna je od \u010detiri papinske bazilike u Rimu, i nakon bazilike sv. Petra najve\u0107a na svijetu. Nakon Pavlove smrti 67.g., za Neronovih progona, tijelo mu je bilo pokopano na obli\u017enjem rimskom groblju. Nad tim grobom car Konstantin dao je izgraditi u 4.st. manju baziliku koja se ubrzo pro\u0161iruje i tako postaje najve\u0107a crkva kr\u0161\u0107anstva do 16. st. Godine 1823. staru baziliku je gotovo potpuno uni\u0161tio po\u017ear. Sa\u010duvani su samo mozaici u apsidi, glavni oltar s baldahinom i veliki svije\u0107njak. Vi\u0161e od 10 godina trajala je obnova koju su pomogli kr\u0161\u0107ani cijelog svijeta. Me\u0111u dobro\u010diniteljima je i na\u0161 veliki biskup Josip Juraj Strossmayer, koji je za obnavljanje stropa darovao slavonsku hrastovinu. Po uzoru na ranokr\u0161\u0107anske bazilike, ispred ulaza se nalazi monumentalno \u010detvorno predvorje, jedinstveno takve vrste u Rimu. Granitnih 156 stupova u \u010detveroredu okru\u017euju veliki kip svetog Pavla. Bazilika je duga 132, \u0161iroka 65 i visoka gotovo 30 metara. Osamdeset granitnih stupova korintskoga stila dijele baziliku u 5 la\u0111a. Prozori bazilike izra\u0111eni su od egipatskog alabastra. S lijeve i desne strane u zidu se nalaze kipovi dvanaestorice apostola, \u0161to ozna\u010dava zajedni\u0161tvo Pavlove vjere i u\u010denja s apostolskim zborom. Posebna originalnost ove bazilike su mozaici svih papa, po\u010dev\u0161i od Petra, koji pokazuju neprekinuti kontinuitet Kristova vrhovnog u\u010diteljstva koje je povjerio Petru. Gotovo svi ti mozaici nanovo su u\u010dinjeni, jer su stari uni\u0161teni u po\u017earu. Glavi oltar uzdi\u017ee se nad grobom sv. Pavla. Iznad njega nalazi se mramorni baldahin u goti\u010dkom stilu iz 13. st. U popre\u010dnoj la\u0111i nalaze se \u010detiri pokrajnje kapele: sv. Stjepan, kapela Raspetoga (jedina izmakla po\u017earu, u kojoj se \u010duva Presveti Sakrament), sv. Lovro, sv. Benedikt (od 7. st. benediktinci vode brigu za Baziliku). Nakon ove veli\u010danstvene bazilike u\u0161li smo u baziliku svetog Ivana Lateranskog na Lateranu. Ovo je vjerojatno i najstarija crkva na Zapadu; stolna crkva Rima i svega kr\u0161\u0107anstva. Zbog toga ve\u0107 na ulazu u baziliku stoji natpis\u00a0 `Omnium urbis et orbis ecclesiarum mater e caput` – Majka i glava svih crkava u Rimu i cijelom svijetu. To je ujedno po\u010dasni naziv bazilike. Baziliku sv. Ivana Lateranskog (rimsku katedralu) dao je sagraditi car Konstantin za vrijeme pontifikata pape sv. Silvestra. Iako je sagra\u0111ena u Konstantinovo doba, nije posve\u0107ena mu\u010denicima nego Spasitelju. A budu\u0107i da se u bazilici \u010duva i glava za koju se smatra da je najvjerojatnije glava Ivana Krstitelja, bazilika je posve\u0107enja i njemu u \u010dast, ali isto tako i svetom Ivanu evan\u0111elisti. Obi\u010dno se u nazivu bazilike ova dva imena spajaju u jedno. Va\u017eno je napomenuti da su ovdje pape imale slu\u017ebeno sjedi\u0161te sve do 1305. kada sele u Avignon, a od 1377. premje\u0161taju sjedi\u0161te u Vatikan. Ovo je i danas katedrala rimskog biskupa pa zbog toga novoizabrani papa dolazi ovamo te kao biskup Rima preuzima svoju katedralu. Peterobrodna bazilika duga\u010dka je 130 metara. Na ulazu, tj. u predvorju, nalazi se kip cara Konstantina iz 4. st. Unutra\u0161njost bazilike je barokna, ali ima i drugih stilova. Bazilika je konstruirana u obliku latinskog kri\u017ea, a podijeljena je anti\u010dkim stupovima koji su ostali zatvoreni unutar jakih pilastara. Kroz baziliku postavljeni su kipovi apostola izra\u0111eni u goti\u010dkom stilu, visoki 4 metra. Ovo ujedno ozna\u010dava ideju da je Crkva sazdana na temelju apostola. Ono \u0161to je posebno zna\u010dajno za Hrvate jest \u010dinjenica da je 640. g. papa ovdje zaredio Ivana Ravenjanina za prvoga solinskoga biskupa te time po\u010dinje sustavno pokr\u0161tenje Hrvata. \u00a0\u00a0\u00a0 Srijeda, 9. listopada \u2013 Trg sv. Petra: susret sa Svetim Ocem<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Tre\u0107i dan \u2013 na\u0161 sredi\u0161nji dan hodo\u010da\u0161\u0107a \u2013 jest susret sa Svetim Ocem Franjom na generalnoj audijenciji u 10 sati na Trgu svetog Petra. Mno\u0161tvo se zgrnulo na sam trg. Neopisiv je to osje\u0107aj, do\u017eivljaj i nezaboravan doga\u0111aj na tom grandioznom trgu \u2013 majstorskom djelu projektanta Berninia. To, jednostavno re\u010deno, treba do\u017eivjeti. Iako smo zbog ka\u0161njenja bili onemogu\u0107eni do\u0107i na ve\u0107 nam predodre\u0111ena mjesta, zauzeli smo jo\u0161 bolje pozicije, uz samu ogradu. Ni kratka ki\u0161a rosulja nije nam mogla pokvariti raspolo\u017eenje, niti sprije\u010diti na\u0161eg Svetoga Oca, papu Franju, da iza\u0111e me\u0111u svoj narod. Evo ga, izlazi\u2026 gore je, lijevo, desno, gu\u017eva, guranje, svatko tra\u017ei \u0161to bolju poziciju, i napokon, tu je, prolazi pored nas\u2026 hvala ti Bo\u017ee, vidjeli smo ga, mahnuo nam je, i kao da je htio re\u0107i: Pa gdje ste vi Studen\u010dani, otkad vas \u010dekam\u2026 Mahali smo mu hrvatskim i papinskim zastavama, uzvikivali i vri\u0161tali od radosti, mahali svojim \u017eutim kapama i ponovo uzvikivali\u2026 i bili sretni jer je Papa pro\u0161ao upravo pored nas. Mnogi su uhvatili sliku i snimili kratki film. Tako je Papa prolazio Trgom sv. Petra, zaustavljao se, pru\u017eao ruke, grlio hodo\u010dasnike, ljubio ih u \u010delo, a vrisak radosti i sre\u0107e prolamao se onim dijelovima trga kuda bi prolazio. Bili smo presretni jer je papa Franjo pro\u0161ao ni pola metra udaljenosti od nas. Osjetili smo toliku bliskost od koje se jednostavno naje\u017ei\u0161, a vidjela se i pokoja suzica radosnica! A ki\u0161a je i dalje rosila, nekad i malo ja\u010de, ali se dojmilo da je Njemu bila neprimjetna. Kasnije je papa govorio o Katoli\u010dkoj Crkvi, \u010ditalo se evan\u0111elje na svim jezicima, bili smo pozdravljeni i na hrvatskom jeziku! Samo se Bogu mo\u017eemo zahvaliti \u0161to smo mi bili ti koji smo ga vidjeli i \u0161to smo tomu prisustvovali. \u00a0\u00a0\u00a0 \u010cetvrtak, 10. listopada: Rim \u2013 Loreto \u2013 Ancona<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Do\u0161ao je zadnji dan na\u0161eg hodo\u010da\u0161\u0107a u Rimu. Nakon ranog ustajanja, spremanja, napu\u0161tanja hotela i doru\u010dka krenuli smo prema Bazilici sv. Petra u Vatikanu. Bazilika sv. Petra jedna je od \u010detiri velike rimske bazilike koja svojom monumentalno\u0161\u0107u i grandiozno\u0161\u0107u ne ostavlja nikoga ravnodu\u0161nim. Svaki kr\u0161\u0107anin koji je u svom \u017eivotu imao sre\u0107e posjetiti Rim, zna kakav je osje\u0107aj kro\u010diti u majku svih Crkava i osjetiti u srcu i du\u0161i velebnost, jedinstvo i povezanost. Sredi\u0161nji doga\u0111aj zapo\u010deo je u 9 sati: Sv. Misa na Oltaru Katedre u bazilici sv. Petra koju je predvodio i propovijedao mons. Ratko Peri\u0107. Uz generalnu audijenciju \u2013 susret sa Svetim Ocem \u2013 ovaj dan je tako\u0111er imao posebno zna\u010denje, jer smo na Misi primili potpuni oprost od vlastitih grijeha za kojeg je preporu\u010deno da se namijeni za du\u0161e preminulih vjernika. Nakon mise, uz pratnju na\u0161ega vodi\u010da Josipa Kne\u017eevi\u0107a, krenuli smo u razgledavanje velebne i veli\u010danstvene bazilike, najve\u0107e crkve kr\u0161\u0107anstva. Dok smo se divili umjetni\u010dkoj vrijednosti i ljepoti, upijali smo svaku rije\u010d na\u0161eg vodi\u010da koji nam je s puno strpljivosti obja\u0161njavao svaki detalj bazilike. Iako je nemogu\u0107e rije\u010dima opisati veli\u010danstvenost bazilike, prenosimo vam kratak opis najve\u0107e crkve \u010dija je izgradnja trajala 120 godina, 19 pontifikata, 19 papa, a 12 vrhunskih arhitekata radilo je na njezinom dovr\u0161avanju kako bi joj dali kona\u010dan oblik. Bazilika je duga 212 metara, \u0161irina glavne la\u0111e je 25 metara, a visina 46 metara. Unutra\u0161njost bazilike nije mauzolej , niti muzej, nego crkva u kojoj Sveti Otac redovito slavi sve\u010danu misu ili pontifikat. Stotine kipova, mramorni oltari, pozla\u0107eni i bron\u010dani kipovi, mozaici i grobovi papa uokviruju cijelu baziliku u besprijekornu umjetni\u010dku kompoziciju. \u00a0<\/p>\n picasa_albumid=5936391868262245729<\/p>\n \u00a0<\/p>\n {youtube}mntwxyJCbyU{\/youtube}<\/p>\n {youtube}ifkjCGHvxLE{\/youtube}<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Lucija Mili\u010devi\u0107 | Daria Dragi\u0107evi\u0107 | Ivana Alilovi\u0107 | \u017dupa Studenci<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u00a0\u00a0\u00a0 Zatim smo krenuli na grobove sv. Franje i sv. Klare. Papinska bazilika Svetog Franje Asi\u0161kog upravo je njegovo grobno mjesto i jedno je od najva\u017enijih hodo\u010dasni\u010dkih mjesta u Italiji. Bazilika, zapo\u010deta 1228. godine, izgra\u0111ena je u strani brda i sastoji se od dvije crkve, poznate kao Gornja crkva i Donja crkva, i kripte gdje se nalaze ostaci svetog Franje. S pripojenim samostanom, crkva je prepoznatljiva znamenitost na panorami Asisa.
\u00a0\u00a0\u00a0 Negdje poslijepodne, nakon dugog razgledanja, bez odmora, krenuli smo u predgra\u0111e Rima \u2013 Sacrofano \u2013 u Fraterna Domus, gdje smo se smjestili i krenuli na ve\u010deru. Mislim da nam te ve\u010deri nijedna hrana ne bi uta\u017eila glad, a osobito ne talijanska, ali kad si gladan ne gleda\u0161 \u0161to je pred tobom.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Bazilika sv. Pavla, sv. Ivana Lateranskog, Svete Marije Velike<\/strong><\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Svete stube (Scala santa) pored bazilike Sv. Ivana Lateranskog prema predaji su stube kojima se Isus uspeo u ku\u0107u Poncija Pilata. Stube su originalno od mramora, me\u0111utim, oblo\u017eene su drvetom. Ima ih 28, a prelaze se samo na koljenima. Iz Jeruzalema u Rim donijela ih je carica Jelena, Konstantinova majka oko 326. g. Sa svake strane stubi\u0161ta je mramorna skulptura: Judin poljubac i Pilat koji pokazuje Isusu narod. Na vrhu se nalazi velika papinska kapela nazvana Svetinja nad svetinjama \u2013 Sancta Sanctorum.
\u00a0\u00a0\u00a0 Razgledanje nastavljamo ulaze\u0107i u tre\u0107u od \u010detiri patrijarhalne rimske bazilike \u2013 baziliku Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) koja je sagra\u0111ena na istoimenom trgu. Raniji naziv crkve bio je Bla\u017eene Djevice Marije od Snijega (Santa Maria della Neve) nastao iz legende prema kojoj se rimskom patriciju Gionanniu i njegovoj supruzi u snu javila Bla\u017eena Djevica Marija te obe\u0107ala da \u0107e im se ispuniti \u017eelja za ro\u0111enjem sina ako se njoj u \u010dast sagradi crkva na mjestu koje \u0107e sljede\u0107eg jutra biti pokriveno snijegom. Supru\u017enici na to odlaze k papi Liberiju koji je imao isti san. I doista, ujutro 5. kolovoza 358., bre\u017euljak Ekvilin bija\u0161e pokriven snijegom. Ondje gdje se \u010dudo doista dogodilo, sagra\u0111ena je crkva. Na temeljima stare Liberijeve bazilike, papa Siksto III., u \u010dast progla\u0161enja Marije Bogorodicom, na Efe\u0161kom saboru 431. gradi veliku baziliku posve\u0107enu\u00a0 Bla\u017eenoj Djevici Mariji Bogorodici.
\u00a0\u00a0\u00a0 Nastavljamo razgledanje iste bazilike dolaze\u0107i do Svetog Petra u okovima. U apsidi bazilike, u staklenoj \u0161krinji, naime, nalaze se okovi kojima je navodno bio okovan sv. Petar. U blizini je i kip Michelangelova Mojsija, te nadgrobna plo\u010da u obliku medaljona najslavnijem minijaturistu svih vremena, na\u0161em Juliju Klovi\u0107u Croati.
\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160etnju smo nastavili vje\u010dnim gradom dolaze\u0107i tako i do Koloseuma, izvorno nazvanog “Flavijev amfiteatar”, koji je amfiteatar u Rimu. U Koloseumu su odr\u017eavane gladijatorske borbe, koje je moglo pratiti 80. 000 gledatelja. Odr\u017eavale su se i borbe sa \u017eivotinjama i rijetko kada borbe s brodovima. U slu\u010daju po\u017eara Koloseum bi se ispraznio za 10 minuta. Gradnja je zapo\u010deta 72. za vrijeme cara Vespazijana, a dovr\u0161ena desetak godina kasnije za vrijeme vladavine njegova sina Domicijana. U predve\u010derje smo do\u0161li do Piazze Venezie. Rim obiluje prekrasnim trgovima, a jedan od upe\u010datljivijih jest Piazza Venezia (Venecijanski trg), trg na kojem se nalazi impozantna gra\u0111evina, Il Vittoriano, posve\u0107ena prvom talijanskom kralju Vittoriu Emanuelu II., gdje se danas nalazi oltar domovine. I naposljetku oti\u0161li smo na grob kraljice Katarine Kosa\u010de \u2013 posljednje bosanske kraljice. Kad smo se vratili na ve\u010deru u Domus Fraterna na stolu su nas \u010dekali makaroni bolonjez.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Nakon generalne audijencije krenuli smo ponovno u obilazak grada Rima i njegovih znamenitosti s na\u0161im vodi\u010dem don Josipom Kne\u017eevi\u0107em koji je rodom iz Zavidovi\u0107a, rimski student, koji pi\u0161e svoju doktorsku tezu iz patrologije. Bio je ukupno tri dana s nama, proveo nas i pokazao nam najznamenitije kr\u0161\u0107anske objekte i sredi\u0161ta koja trebamo vidjeti i o kojima trebamo \u010duti. Dani s njim kao vodi\u010dem bili su nam predivni jer nas je pribli\u017eio na\u0161im kr\u0161\u0107anskim korijenima i pokazao nam zna\u010denje i smisao doga\u0111aja onoga vremena za cjelokupnu kr\u0161\u0107ansku povijest. Nakon uprili\u010denog odmora uputili smo se pje\u0161ice prema Piazzi Navoni gdje se nalaze Fontana di Nettuno i Fontana dei Fiumi, tj. fontana koja predstavlja \u010detiri rijeke: Nil, Ganges, Dunav i La Platu. Piazza Navona jedan je od najljep\u0161ih rimskih trgova, prepun restorana, trattoria i kafi\u0107a, \u0161to mu daje poseban ugo\u0111aj, a pogotovo no\u0107u, kad cijeli trg povezan s Campo dei Fiori (Cvjetni trg) postaje zabava na otvorenom.
\u00a0\u00a0\u00a0 Sljede\u0107i na redu bio je Pantheon, nekada\u0161nji hram svim bogovima koji je naru\u010dio Marcus Agrippa za vladavine cara Augusta. Crkva ga je vremenom pretvorila u kr\u0161\u0107anski hram i proglasila crkvom Svete Marije i mu\u010denika, a trg ispred nje se zove Piazza della Rotonda.
\u00a0\u00a0\u00a0 Onda smo se zaputili prema, kako\u00a0 ka\u017eu, najljep\u0161oj fontani na svijetu, \u0161to uistinu i jest \u2013 Fontani di Trevi. Fontana di Trevi je smje\u0161tena u okrugu Trevi u Rimu. Visine je 26.3 m i \u0161irine 49.15 m. To je najve\u0107a barokna fontana u gradu i jedna od najpoznatijih u svijetu. Fontana je sagra\u0111ena u 18. stolje\u0107u, po narud\u017ebi pape Klementa XII., iako je u jednostavnijem obliku na tom mjestu postojala ve\u0107 u 15. stolje\u0107u. Usred fontane je postavljena dominantna skulptura Neptuna, vladara mora, \u0161to simbolizira voda ispred skulptura, koji upravlja ko\u010dijom u koju su upregnuta dva morska konja, dok se s bo\u010dnih strana nalaze Tritoni. Navodno, to su Neptunovi sinovi, morski borci. S lijeve strane Neptuna nalazi se skulptura koja predstavlja obilje, a sa desne zdravlje. Prema legendi bacite li kovanicu u predivno barokno djelo arhitekta Nicole Salvija, u Rim \u0107ete se sigurno vratiti. Obi\u010dno se bacaju dvije kovanice preko ramena u jezerce ispod morskih konja – prva, za va\u0161u \u017eelju, a druga za ponovni povratak u Rim. To bi mogao biti razlog za\u0161to komunalne slu\u017ebe svakog jutra pokupe “utr\u017eak” od 3.000 eura u prosjeku. Novac se upotrebljava u svrhu \u010di\u0161\u0107enja ovog megapolisa. Nakon vodenih ljepota na\u0161a grupa se razdvojila, jer nas je 18 oti\u0161lo s na\u0161im Ilijom Petkovi\u0107em iz Studenaca, bogoslovom koji studira teologiju u Rimu, a stanuje u Collegium Germanicum et Hungaricum, koji se nalazi povi\u0161e Piazze di Spagna \u2013 \u0160panjolskog trga. Ilija nas je proveo kroz kolegij, kroz njihovu crkvu unutar samog kolegija, ponudio nas i kavom u njihovom kafi\u0107u, \u010dak nas je odveo i na 9. kat zgrade koji je zapravo terasa, vidikovac za \u010ditav Rim i Vatikan, odakle se mogu vidjeti sve znamenitosti Rima koje smo vidjeli i kroz koje smo pro\u0161li. Slika je to Rima u malom. Nakon toga zaputili smo se prema \u0160panjolskom trgu, Piazzi di Spagna. Piazza di Spagna jedno je od najpopularnijih rimskih okupljali\u0161ta i zasigurno jedan od najljep\u0161ih rimskih trgova. Duga\u010dke stube, obelisk, crkva na vrhu bre\u017euljka i zanimljiva fontana, o\u010dito su dobitna kombinacija! Ime duguje \u0161panjolskom veleposlanstvu pri Svetoj stolici (Vatikanu), koje se tamo nalazi, a podru\u010dje oko veleposlanstva, dakle i dio trga, u 17. stolje\u0107u \u010dak se smatralo \u0161panjolskim teritorijem! Na drugom kraju trga francusko je veleposlanstvo, \u010diji je utjecaj na trg zapravo mnogo ve\u0107i. Naime, Francuzi su izgradili i same stube, s kojima se trg \u010desto poistovje\u0107uje, danas nazvane \u0161panjolske stube, ali i prekrasnu crkvicu Trinita dei Monti na vrhu brda\u0161ca, koja kao da nadgleda sve ispod sebe. A onda smo krenuli ulicom prema svetom Jeronimu, ulicom prepunom svih svjetskih marki i brendova koje mo\u017ee\u0161 samo gledati!! Nadalje, po\u0161to je crkva sv. Jeronima bila malena za sve nas vjernike, svetu Misu smo slavili u crkvi svetog Karla, odmah pored ovog papinskog hrvatskog zavoda i crkve svetog Jeronima.
\u00a0\u00a0\u00a0 A sad bi bio red i re\u0107i ne\u0161to o va\u017enosti tog Papinskog hrvatskog zavoda\u00a0 sv. Jeronima i crkve. Prisutnost hrvatskog naroda u Rimu se\u017ee u daleku pro\u0161lost. Prvotni centar i okupljali\u0161te hrvatskih hodo\u010dasnika nalazilo se u blizini Vatikana, a brigu o njima vodili su \u010dlanovi \u00b4Bratov\u0161tine Slavena predgra\u0111a sv. Petra`. Za vrijeme osmanlijskih prodora velik broj Hrvata izbjegao je i svoje uto\u010di\u0161te tra\u017eili su u Rimu. Tada papa Nikola V., na molbu izbjeglih Hrvata, daruje hrvatskoj zajednici u Rimu crkvicu svete Marine na obali Tibera. Hrvatska zajednica odmah obnavlja crkvicu i posve\u0107uje ju svetom Jeronimu, te se ubrzo uz crkvu organizira i bratov\u0161tina sv. Jeronima. Tako\u0111er nakon i ovog dana te ugodnog dru\u017eenja i upoznavanja novih prijatelja\u00a0 uputili smo se na ve\u010deru. Nakon ukusne zakuske na\u0161a dru\u017eba, na\u0161i stari i mladi, pred tim domom, zabavljala je pjesmom i plesom. To je ipak bila na\u0161a posljednja no\u0107 u Italiji, u Rimu, premda vjerujemo da \u0107e se poneki opet vratiti, ta ubacili su nov\u010di\u0107 u fontanu di Trevi za ponovni dolazak u Rim.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Znamenitosti Bazilike: baldahin iznad groba svetoga Petra i glavnog oltara bazilike kojeg je izgradio Gian Lorenzo Bernini. Baldahin je adresa za svakog hodo\u010dasnika \u2013 sredi\u0161nji oltar ispred kojeg je grob svetog Petra.
\u00a0\u00a0\u00a0 Katedra svetoga Petra djelo je istog umjetnika, izra\u0111ena u bronci, ali pozla\u0107ena. Danas je ovaj stolac relikvijar visok 7 metara, a u sebi krije stari stolac ili drvenu katedru koja je, prema predaji, slu\u017eila samom apostolu Petru. Nose je \u010detiri crkvena oca: dvojica Isto\u010dne Crkve (Anastazije i Ivan Zlatousti) i dvojica Zapadne Crkve (Ambrozije i Augustin) i tako simboli\u010dno \u010dine poveznicu Istoka i Zapada.
\u00a0\u00a0\u00a0 Zlatna rozeta – obasuta ki\u0161om pozla\u0107enih zraka, darova Duha Svetoga, koje se \u0161ire bazilikom iz rozete kao iz nevidljivog vulkana \u0161to isijava svu mo\u0107. Oko rozete su pozla\u0107eni oblaci koji aludiraju na Apokalipsu. Ova nevidljiva dinamika zraka, oblaka i svjetla pokazuje da ponovni Kristov dolazak ne\u0107e biti skriven, nego javan u svoj svojoj mo\u0107i i slavi.
\u00a0\u00a0\u00a0 \u010cetiri debela stuba – ispod kupole u kojima su postavljeni kipovi svete Helene, svetog Andrije, svete Veronike i svetog Longina.
\u00a0\u00a0\u00a0 \u010cetiri medaljona – na spojnicama stupova s kupolom \u010detiri evan\u0111elista bdiju nad grobom sv. Petra: sveti Matej, sveti Marko, sveti Luka i sveti Ivan.
\u00a0\u00a0\u00a0 Kupola – koja predstavlja nebo posljednje je Michelangelovo djelo, promjera 43 metra sa 16 prozora koji propu\u0161taju svjetlo cijeli dan. Visina od zemne plo\u010de do vrha kupole je 136 metara. \u010cetiri evan\u0111elista i njihova evan\u0111elja bdiju nad Kristovim namjesnikom, svetim Petrom i otvaraju tajna prostranstva nebeskih visina.
\u00a0\u00a0\u00a0 Bron\u010dani kip sv. Petra nalazi se na lijevoj strani glavne la\u0111e koja je duga 180 metara. Kip je vrlo jednostavan i premda po svojoj kvaliteti ne odaje ni\u0161ta posebno, svakim danom tisu\u0107e ljudi doti\u010du noge ove statue mole\u0107i se za vlastite potrebe i preporuke.
\u00a0\u00a0\u00a0 Pieta ili Gospa \u017dalosna – Michelangelovo je najpoznatije djelo koje odi\u0161e skromno\u0161\u0107u i veli\u010dinom. Ovo je jedina skulptura u bazilici koja je odvojena od posjetitelja neprobojnim staklom.\u00a0 Michelangelo je u svom djelu prikazao Mariju kao mladu djevicu koja predstavlja Crkvu u svojim za\u010decima. Isus je mrtav, ali opu\u0161ten kao trajni znak predavanja i spremnosti trpljenja za \u010dovjeka. Osim toga, oba lica su spokojna, bez gor\u010dine i srd\u017ebe. I Krist i Gospa oprostili su neprijateljima \u2013 prikaz Crkve koja je trajno progonjena, ali koja trajno pra\u0161ta.
\u00a0\u00a0\u00a0 Tri velika prozora povi\u0161e glavnog ulaza \u2013 dio su takozvane Aule blagoslova. U vrijeme kad su pape bili zato\u010deni u Vatikanu iz ove bi dvorane novoizabrani papa pozdravljao okupljene vjernike, ali ne na trgu, jer vlasti nisu dopu\u0161tale, nego u bazilici. Aula ili dvorana je povezana sa Sikstinskom kapelom. I danas papa, po\u0161to je izabran od kardinalskog zbora, prelazi aulu i ide na balkon bazilike pozdraviti vjernike koji ga o\u010dekuju na Trgu sv. Petra. Papa se ondje pojavljuje u najsve\u010danijim prigodama, za podjelu blagoslova Urbi et Orbi (za Bo\u017ei\u0107 i Uskrs).
\u00a0\u00a0\u00a0 Pro\u010delje bazilike\u00a0 je barokno, \u0161iroko 145 metara. Ispred pro\u010delja nalaze se statue svetih Petra i Pavla, a u predvorju su dva konjanika \u2013 car Konstantin i Karlo Veliki te Giottov mozaik Navicella (Petrova la\u0111ica) koji prikazuje Krista kako hoda po vodi, sti\u0161ava oluju i hrabri upla\u0161ene apostole u la\u0111i. U unutra\u0161njost bazilike vode dvoja vrata: krajnja desna su zazidana, Sveta vrata, koja se otvaraju svake 25. godine, kada se slavi Sveta ili Jubilarna godina, a druga su bron\u010dana vrata ukra\u0161ena raznim motivima koja potje\u010du od stare Konstantinove bazilike.
\u00a0\u00a0\u00a0 Obelisk u sredini trga visok je 25,5 metara. Car Kaligula dao ga je dotjerati iz Heliopolisa u Egipat. Papa Aleksandar VII. zapovjedio je da se ovaj obelisk s rimskog trga prenese u Vatikan. Na sada\u0161nje mjesto postavio ga je papa hrvatskog podrijetla, Siksto V. Isti papa je dao postaviti na vrh obelisk i kri\u017e koji u sebi \u010duva mo\u0107i Svetog Isusova Kri\u017ea.
\u00a0\u00a0\u00a0 Kolonade stupova koje ome\u0111uju trg sv. Petra majstorsko su djelo projektanta Berninija izvedeno izme\u0111u 1656. i 1667. godine. Elipsasti trg na svom naj\u0161irem dijelu iznosi 240 metara, a sa stra\u017enje strane spaja se s pro\u010deljem crkve sv. Petra, od koje se prote\u017eu \u010detiri reda kolonada sa stupovima u dorskom stilu i polustupovima pilastarima \u2013 ukupno 284 stupa i 88 pilastara. U prolazima izme\u0111u kolonada nalazi se 1.400 kipova svetaca i grbova.
\u00a0\u00a0\u00a0 U 12:30 sastali smo se na trgu sv. Petra, napravili zajedni\u010dku fotografiju i krenuli prema Loretu, zadnjem odredi\u0161tu. Na putu do Loreta rastali smo se sa na\u0161im vodi\u010dem Josipom Kne\u017eevi\u0107em\u00a0 kojemu ovim putem iskreno zahvaljujemo na njegovom trudu, strpljenju, pa\u017enji, odgovornosti i znanju koje je podijelio s nama. Neka ga dragi Bog blagoslovi u njegovom daljnjem obrazovanju, sve\u0107eni\u010dkom i profesorskom \u017eivotu.
\u00a0\u00a0\u00a0 Oko 17:00 stigli smo u Loreto, jedno od najve\u0107ih marijanskih sredi\u0161ta u Europi. U pobo\u017enom vjerni\u010dkom puku postoji predaja kako su nazaretsku ku\u0107icu Svete obitelji, u kojoj se Marija rodila, odrasla i primila an\u0111elovo navje\u0161tenje i u kojoj je Isus proveo djetinjstvo, an\u0111eli prenijeli 10. svibnja 1291. na Trsat, gdje se i danas nalazi glasovito sveti\u0161te Majke Bo\u017eje od Milosti. Prema predaji, an\u0111eli su tri godine kasnije, 10. prosinca 1294., prenijeli svetu ku\u0107icu preko Jadrana u Loreto kod Ancone. Tamo je sagra\u0111ena bazilika i razvilo se veliko marijansko sveti\u0161te.
\u00a0\u00a0\u00a0 Du\u017ei boravak u prekrasnom Loretu nije bio mogu\u0107 stoga \u0161to smo morali krenuti prema Anconi gdje nas je \u010dekao brod za na\u0161u Hercegovinu. Isplovili smo oko 21 sat, zahvalni Bogu na predivnom hodo\u010da\u0161\u0107u u \u201evje\u010dni grad\u2019\u2019, a onda umorni, ali duhovno oboga\u0107eni slatko utonuli u san. U splitsku luku smo uplovili u petak ujutro, oko 7 sati, te nakon grani\u010dne kontrole, smjestili se u autobuse i krenuli svojim ku\u0107ama, a vrijeme do ku\u0107e smo proveli u molitvi i pjesmi. Oko 12 sati, veselje je ponovno nastalo nakon dolaska u Studence, do\u010dek obitelji sa kojima smo se uputili prema svojim ku\u0107ama, te cijeli dan proveli u prepri\u010davanju dojmova, dijeljenju darova i u\u017eivanju u nezamjenjivoj hercegova\u010dkoj hrani. Bo\u017ee, jo\u0161 jednom Ti hvala na ovom hodo\u010da\u0161\u0107u koje \u0107e zauvijek ostati jedna od najljep\u0161ih uspomena u na\u0161im \u017eivotima, uspomena koja \u0107e, ako Bog da, ponovno o\u017eivjeti.
\u00a0\u00a0\u00a0 Tako\u0111er, iskrena hvala Biskupskom ordinarijatu u Mostaru, generalnom vikaru, mons. \u017deljku Maji\u0107u na izvrsnoj organizaciji i svim sve\u0107enicima koji su s nama i\u0161li, s nama se molili i pratili nas na ovom predivnom hodo\u010da\u0161\u0107u.<\/p>\n