Isus na Lukinu evan\u0111elju (11,47-54) opominje onda\u0161nje u\u010ditelje vjere i morala: \u201eJao vama. Uzeli ste klju\u010d znanja ulaska u Bo\u017eje kraljevsto: sami ne ulazite, a a sprije\u010davate one koji \u017eele u\u0107i.\u201c Ako \u0107emo pojednostaviti stvari, cijelo je ju\u010dera\u0161nje evan\u0111elje je jedna velika optu\u017enica protiv krivotvorene religije i svih onih koji zloupotrebljavaju Boga da bi ostvarili svoje sebi\u010dne ciljeve.<\/p>\n
<\/p>\n
Isus je prema svima milosrdan. Ali, kad je u pitanju religijska i politi\u010dka elita, posve je druga\u010dija pri\u010da. Prema njima je bio nepopustljiv. Oni su bili \u017ertve vlastitog ponosa i ta\u0161tine. Zaboravili su kome slu\u017ee. Preko svojih su lica navukli masku svetosti, ali njihova su djela svjedo\u010dila ne\u0161to posve drugo.<\/p>\n
Oni su objekt Isusove kritike. Isus ih poku\u0161ava promijeniti. Isus nikad ne osu\u0111uje ljude nego na\u010din \u017eivota. Osu\u0111uje farizejstvo kao bolest duha kojoj su podlo\u017eni ljudi i institucije svih vremena.<\/p>\n
Pismoznanci i farizeji nisu ostatak pro\u0161losti nego realnost i upozorenje dana\u0161njem svijetu. Rije\u010d o stanju duha koji se djelomice nalazi u svakome od nas. Mo\u017eda se mijenjaju nazivi, ali bit ostaje. Mi, fratri, \u010desto znamo re\u0107i da se ispod habita sva\u0161ta mo\u017ee sakriti. Onaj koji nosi odijelo, ne nosi nu\u017eno i Boga. Zapitajmo se: koliko farizejstva ima u svima nama? Koliko se \u010desto pretvaramo da bi nas ljudi primijetili i pohvalili? Jedni \u017eude za priznanjima na svom radnom mjestu, drugi u umjetni\u010dkom ili intelektualnim miljeu, tre\u0107i tr\u010de za (nezaslu\u017eenim) akademskim titulama misle\u0107i da \u0107e ih one u\u010diniti mudrijima i da \u0107e ih ljudi vi\u0161e cijeniti, \u010detvrti bi napravili sve samo da ih se primijeti. Ne biraju se vi\u0161e sredstva. \u010covjek poku\u0161ava prona\u0107i la\u017enu legitimaciju za svoja kriva opredjeljenja. \u010covjek poku\u0161ava religijski opravdati svoj krivo nakalemljeni \u017eivotni program. Bje\u017ei i od sebe i od Boga. Krije se iza mno\u0161tva propisa i rituala koji ne donose \u017eivot i prosvjetljenje. I tako vjera postaje poput odijela kojim se maskiraju niski osobni interesi. Vjerska praksa slu\u017ei egoisti\u010dnim ciljevima. I Bog postaje sredstvo podizanja vlastitog spomenika.<\/p>\n
Kad sam pro\u010ditao te rije\u010di iz Evan\u0111elja, u meni su se izmije\u0161ala dva osje\u0107aja: osje\u0107aj sigurnosti i olak\u0161anja i osje\u0107aj srama.<\/p>\n
Za\u0161to sigurnosti? Prva stvar. \u017divimo u dru\u0161tvu u kojem vlada novac kojeg posjeduju pojedinci koji sebe smatraju gospodarima \u017eivota i smrti. \u017divimo u dru\u0161tvu obrnutih vrijednosti u kojem su mane postale vrline te se onaj koji vara, krade i la\u017ee postavlja kao uzor svima, dok se onaj tko je vjeran i iskren \u0161ikanira i gura u stranu. \u017divimo u dru\u0161tvu koje propagira nevjeru i nemoral, u dru\u0161tvu koje predla\u017ee varanje sustava, robovlasni\u010dko iskori\u0161tavanje radnika i nepla\u0107anje poreza \u010dega smo svjedoci i u samom Me\u0111ugorju. \u017divimo u dru\u0161tvu koje promovira mito i korupciju i tu istu korupciju \u010dini jedinim mogu\u0107im na\u010dinom funkcioniranja. \u017divimo u dru\u0161tvu koje veli\u010da politi\u010dare koji su svoje uzvi\u0161eno poslanje utemeljili na la\u017ei i prevari – i u takvom se dru\u0161tvu otvoren i iskren \u010dovjek i vjernik osje\u0107a se izgubljenim, jer o\u010dekuje da ga \u017eivot i dru\u0161tvo u kojem \u017eivi vrednuje zbog onoga \u0161to jest i zbog njegovih sposobnosti. Takav \u010dovjek ide na svetu misu i tako\u0111er o\u010dekuje i od sve\u0107enika i vjernika da \u0107e \u017eivjeti po onoj Rije\u010di koju \u010duju i propovijedaju, a ne da \u0107e farizejski zanijekati tu istu Bo\u017eju rije\u010d \u010dim izi\u0111u iz crkve. I, za razliku od sv. Petra koji je nakon \u0161to je izdao Isusa zatra\u017eio oprost, ti ljudi \u0107e neprestano tra\u017eiti opravdanja za svoja nijekanja i izdaju Bo\u017eje rije\u010di u koju se toliko kunu.<\/p>\n
Mi smo kao kolektiv pre\u017eivjeli mnoga zla i umjesto da oprostimo i borimo se protiv svih onih neda\u0107a koje smo sami pretrpjeli, po\u010deli smo se klanjati Zlu i forsirati ga u na\u0161em dru\u0161tvu. Podi\u017eemo spomenike onima koji ubijaju na\u0161e proroke. Stvorili smo feudalno i robovlasni\u010dko dru\u0161tvo, gdje se vi\u0161a politika pona\u0161a kao da smo osobe manje vrijednosti. Diktiraju nam se pravila i donose zakoni koji nas degradiraju, bez ikakve mogu\u0107nosti da te iste ljude pozovemo na odgovornost i da im se suprotstavimo. Jer tko se god poku\u0161a suprotstaviti zlom i pokvarenom sustavu, vidjeli smo i na Isusovu primjeru i na primjeru mnogih drugih pravednika, biva osu\u0111en, stigmatiziran i izbrisan. Osu\u0111eni smo na vladavinu la\u017eljivaca, lopova i varalica koje \u0161tujemo kao idole i bo\u017eanstva. Ovo je sve tamna strana na\u0161ega dru\u0161tva.<\/p>\n
I za\u0161to, unato\u010d svemu ovome, ja iz dana\u0161njeg evan\u0111elja crpim sigurnost? Zato \u0161to je i Isus \u017eivio u sli\u010dnom dru\u0161tveno-politi\u010dkom okru\u017eenju. I Isus je imao Poncija Pilata, svog visokog predstavnika koji je radi svoje sigurnosti izbjegavao slu\u0161ati glas svoje savjesti. I Isus je imao farizeje, svoje korumpirane politi\u010dare koji su iskori\u0161tavali svoj narod i u strahu da ne bi izgubili svoje pozicije nahu\u0161kali taj isti narod protiv njega i ubili ga na Kalvariji. Tri dana su likovali i slavili pobjedu nad buntovnikom, ali nakon tri dana Isus je ustao iz groba. I kad ka\u017eem da je ustao iz groba i da je o\u017eivio, onda to nije nikakva metafora. Nije to neka lijepa slika ili \u0161ifra nego je to \u017eiva stvarnost. Svojim je \u017eivotom pokazao da je isplati biti dobar. Isus nikad nije rekao da je lako biti dobar, nego da \u0107e se sve to skupa na kraju isplatiti. I to je ono \u0161to mi pru\u017ea sigurnost i olak\u0161anje.<\/p>\n
Sad dolazim do drugog osje\u0107aja koji proizlazi iz dana\u0161njeg evan\u0111elja. Sram. Za\u0161to sram?<\/p>\n
Sva nam teorija smislenog \u017eivota, dakle, pi\u0161e u Evan\u0111elju, a Isus nam je \u010dak i u praksi pokazao sve ono o \u010demu je govorio. Svake smo nedjelje na misi, predstavljamo se kao veliki pa \u010dak i najve\u0107i katolici. Nedavno nam se sa svih mogu\u0107ih uzvi\u0161enih mjesta sugeriralo kako se svi mi vrli Hrvati i katolici moramo na ovom besmislnom popisu deklarirati kao vjernici i katolici kao da nas bude vi\u0161e i to. I pitam se koji je smisao preuveli\u010davanja brojeva? Koji je smisao nekoliko tisu\u0107a imaginarnih katolika? Ho\u0107e li izmi\u0161ljeni katolici u\u010diniti Bosnu i Hercegovinu boljim i ugodnijim mjestom za \u017eivot? Ma bolje da nas i nema nego da glumimo nekakvu vjeru i podilazimo dru\u0161tvu krivih vrijednosti te robovski pokorno \u0161utimo.<\/p>\n
Klju\u010dna su pitanja: Je li Isus kukao nad svojim \u017eivotom? Je li se povukao pred silom i mo\u0107i religijske i politi\u010dke strukture svog vremena? Je li svojom sudbinom pokazao da na\u0161a vjera tra\u017ei borce, a ne cmizdravce i pla\u010dkonje? Potrebno je ustati se protiv Zla kojem na\u0161e dru\u0161tvo di\u017ee spomenike. A mi sjedimo i \u0161utimo. Mi smo oni koji podi\u017eu spomenike prorocima koje na\u0161i o\u010devi ubijaju.<\/p>\n
Mo\u017eda nam te\u0161ko pada ova rije\u010d, ali ako skru\u0161enije i poniznije zavirimo u svoju nutrinu i u svoje odnose, vidjet \u0107emo ima li vjere u na\u0161em \u017eivotu. Vidjet \u0107emo koliko je na\u0161ih prizemnih nakana i ciljeva, pothvata i poslova neljudski i nevjerni\u010dki pokriveno vjerom u Boga i prijetvornom liturgijom. Dana\u0161nje nas Evan\u0111elje poti\u010de upravo na promjenu.
I, zavr\u0161it \u0107u ove svoje misli s jednim stihom iz pjesme Prljavog kazali\u0161ta “Brane sru\u0161it \u0107u sve” koji ka\u017ee: “I ne\u0107u biti kap, kad mogu biti slap.” Zapitaj se iskreno… Jesi li u svom \u017eivotu, u svom dru\u0161tvu i u svom mjestu: kap ili slap?
Ako zaista \u017eeli\u0161 promijeniti neke stvari u svijetu oko sebe, onda kreni s promjenama u onom svijetu koji je – u tebi.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Fra Dado Milas | HERCEGOVINA.info<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"