Poka\u017eu li se to\u010dnim prvi pokazatelji ovomjese\u010dnog popisa po kojem u BiH \u017eivi pribli\u017eno 3,8 milijuna stanovnika, bit \u0107e to jedno od te\u017eih demografskih stradanja ove dr\u017eave u njenoj povijesti. Osobito Hrvata. Zna\u010dilo bi to da se od zadnjeg popisa (1991.), kada je u BiH \u017eivjelo 4,377.033 stanovnika, ukupna populacija smanjila za 13 posto, a Hrvata je manje \u010dak za<\/p>\n
<\/p>\n
gotovo jednu tre\u0107inu.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Prve procjene govore da u jednom entitetu, Republici Srpskoj, \u017eivi oko 1,4 milijuna, a u drugom, Federaciji, ne\u0161to manje od 2,4 milijuna ljudi. Od toga je, procjenjuje se, Hrvata oko 560 tisu\u0107a. Prije protekloga rata bilo ih bilo 780.000.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Za razliku od Hrvata, Bo\u0161njaci mogu biti zadovoljni. U odnosu na prijeratnih 43 posto, sada \u0107e ih vjerojatno biti ne\u0161to vi\u0161e. Ipak, te\u0161ko \u0107e posti\u0107i \u201cstrate\u0161ki cilj\u201d, a to je da ih ima vi\u0161e 50 posto kako bi \u201cBiH bila ve\u0107inski njihova\u201d! Srba \u0107e, izvjesno je, biti kao i na zadnjem popisu, ne\u0161to vi\u0161e od 30 posto. Za ova dva naroda, dakle, ne\u0107e biti ve\u0107ih promjena u odnosu na pro\u0161li popis. Hrvati su jedini do\u017eivjeli pad od tri do pet posto u odnosu na ukupno stanovni\u0161tvo BiH ili ne\u0161to manje od 30 posto unutar svoga naroda.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Ukupno gledano, ispostavit \u0107e se da je BiH imala ve\u0107i prirast kada je bila u zajednici ili pod okupatorskom vla\u0161\u0107u nego sada kada je samostalna. Uvijek joj se broj stanovnika pove\u0107avao. Osobito za vrijeme Austro-Ugarske i Jugoslavije.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Primjerice, za vi\u0161e od tri desetlje\u0107a pod Austro-Ugarskom broj stanovni\u0161tva pove\u0107ao se za 40 posto, a za vrijeme prve i druge Jugoslavije za \u010dak 130 posto.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Mnogo je razloga za\u0161to se u BiH u posljednja dva desetlje\u0107a smanjio broj stanovnika. Najve\u0107i je krivac protekli rat. Procjenjuje se da je u njemu ubijeno vi\u0161e od 100.000 ljudi, a raseljeno vi\u0161e od dva milijuna, \u0161to ga \u010dini najkrvavijim sukobom u Europi nakon Drugoga svjetskoga rata. Osim toga, te\u0161ko gospodarsko stanje motiviralo je mnoge na potragu za boljim \u017eivotom u obe\u0107anim zemljama.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Povratak u povijest otkrit \u0107e nam zanimljive podatke i o statisti\u010dkom polo\u017eaju Hrvata-katolika. Prema procjenama, na podru\u010dju srednjovjekovne Bosne, malo prije turskih osvajanja, \u017eivjelo je 900.000 stanovnika, od \u010dega 85 posto katolika. Nakon vi\u0161e od \u010detiri stolje\u0107a Osmanskog Carstva do\u0161la je Austro-Ugarska. Zatekli su svega 19 posto rimokatolika. Dakle, za vrijeme Turaka nestalo je ih je 66 posto. Nakon pada njihova carstva, za ne\u0161to vi\u0161e od tri desetlje\u0107a vladavine Austro-Ugarske broj katolika porastao je \u010detiri posto u odnosu na ukupan broj stanovni\u0161tva. Poslije Prvog svjetskog rata do zadnjeg popisa, dakle u obje Jugoslavije, u osam desetlje\u0107a opet pada broj Hrvata, i to za \u010detiri posto. Statistika upozorava \u2013 Turci i komunisti pogubni su za Hrvate-katolike. I daytonska BiH.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Nikada u povijesti nije zabilje\u017een tako drasti\u010dan demografski pad kao u ovih posljednjih 20 godina. Za to vrijeme u BiH je nestalo 30 posto Hrvata ili \u010detiri posto od ukupnog stanovni\u0161tva. Ono za \u0161to su Turcima trebala stolje\u0107a Sarajevu je uspjelo za dva desetlje\u0107a.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Ako se povijest bude ponavljala, onda je optimisti\u010dno \u0161to su Hrvati postali europski narod. Jer naspram isto\u010dnih \u201cbalkansko-bizantskih\u201d progona jedino su imali prira\u0161taj kada su im vladari bili sa zapada, iz Europe (Austro-Ugarska). Velika je odgovornost na Bruxellesu. Moraju za\u0161tititi Hrvate od novih progona. Sarajevo je ve\u0107 upregnulo svoju \u201cpolicijsko-pravosudnu\u201d ma\u0161ineriju za novo kriminaliziranje legitimnih predstavnika. \u201cJanji\u010darima\u201d dopu\u0161taju sve. Zato kriminaliziraju vo\u0111e kako bi lak\u0161e realizirali plan etni\u010dkoga \u010di\u0161\u0107enja. A to pro\u0161lih stolje\u0107a u toj mjeri nisu uspjeli \u010dak ni njihovi osmanlijski uzori.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Rezultatom ovomjese\u010dnog popisa u BiH svi su htjeli osigurati \u0161to bolju startnu poziciju za budu\u0107e ustavne promjene. Bo\u0161njaci su \u017eeljeli imati natpolovi\u010dnu ve\u0107inu. Nisu uspjeli. Srbi u RS-u imaju dominaciju u svome entitetu. Vjerojatno \u0107e ih unutar njega biti 80 posto. Strah Hrvata da \u0107e pasti ispod 10 posto spa\u0161en je mobilizacijom uo\u010di popisa. Rezultat od 15 posto najmanje je za slavlje. Taj mogu\u0107i ishod popisa Hrvate \u0107e samo u psiholo\u0161kom smislu ostaviti jednim od tri stupa dr\u017eave.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Ako Europa ne\u0161to ne u\u010dini, jedan \u0107e se od njih uru\u0161iti. \u201cBiH trono\u017eac\u201d ne mo\u017ee stajati na dvije noge. Znaju to oni koji \u017eele druk\u010diju BiH. Dr\u017eavu za jedan narod!<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Jozo Pavkovi\u0107, glavni urednik Ve\u010dernjeg lista BiH | vecernji.ba<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"