{"id":18883,"date":"2013-11-11T18:50:50","date_gmt":"2013-11-11T17:50:50","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2013\/11\/11\/najava-predstavljanje-knjige-ucitelj-pravde-autora-grge-mikulica\/"},"modified":"2013-11-11T18:50:50","modified_gmt":"2013-11-11T17:50:50","slug":"najava-predstavljanje-knjige-ucitelj-pravde-autora-grge-mikulica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/najava-predstavljanje-knjige-ucitelj-pravde-autora-grge-mikulica\/","title":{"rendered":"Najava: Predstavljanje knjige U\u010ditelj Pravde autora Grge Mikuli\u0107a"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Pozivamo Vas na predstavljanje, te ako ste u mogu\u0107nosti najaviti\u00a0 predstavljanje knjige U\u010ditelj Pravde autora Grge Mikuli\u0107a koje \u0107e se uprili\u010diti u srijedu, 13. studenoga 2013. godine u Mostaru, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosa\u010de, u Galeriji Kraljice Katarine Kosa\u010da, s po\u010detkom u 19 sati.<\/p>\n<p>  <!--more-->  <\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U predstavljanju \u0107e sudjelovati:<br \/>&#8211; Msgr. dr. sc. Ratko Peri\u0107<br \/>&#8211; Prof. dr. sc. Ivo \u010colak, predstavlja\u010d<br \/>&#8211; Ivan Bakovi\u0107, profesor, predstavlja\u010d<br \/>&#8211; Grgo Mikuli\u0107, autor<br \/>&#8211; Misijana Brki\u0107 Milinkovi\u0107, voditeljica programa.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{xtypo_rounded2} KNJIGA O LJUBAVI<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Knji\u017eevnik, prire\u0111iva\u010d i nakladnik razli\u010ditih knji\u017eevnih djela, sakuplja\u010d pisane i ine ba\u0161tine, kipar i zaljubljenik u lijepo, Grgo Mikuli\u0107, autor knjiga Pri\u010de i legende iz Hercegovine i Plami\u010dci i iskrice, predstavlja se svojim novim djelom, U\u010ditelj Pravde.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prvi dojam nakon \u010ditanja ove knjige, sastavljene od dva dijela \u2013 U\u010ditelja Pravde i Fragmenata, jest da je posve o\u010dekivano \u0161to je ovaj pisac duboko zaronio u smisao ljudskoga \u017eivota i tajne opstanka nakon \u0161to je prou\u010davao Ko\u010derinsku plo\u010du, ste\u0107ke, narodne pri\u010de.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Mikuli\u0107 je oti\u0161ao i dalje, dublje i \u0161ire od navedenih poticaja pa \u010ditaju\u0107i U\u010ditelja pravde i Fragmente ne mo\u017eemo a ne prisjetiti se Pisama iz pustinje Carla Caretta, izreka i mudrosti pustinjskih otaca, Knjige puta i vrline Lao tsea,\u00a0 nadasve Novoga zavjeta, ali i znakova pored puta kojim \u010dovjek iz dana u dan prolazi.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Od svega, a ponajprije iz vlastita iskustva, Grgo Mikuli\u0107 tvori pri\u010du-susret u\u010denika i u\u010ditelja koji se susre\u0107u u pustinji, \u0161to mo\u017ee biti prava pustinja, ali i pustinja svijeta. U\u010denik Natanael, \u010duvar svoga stada koza, i u\u010ditelj Sanherid, pustinjak, njihova \u0161utnja i govor, ali i zajedni\u010dko odmatanje klupka \u017eivotne mudrosti vode nas u vlastitu kontemplaciju nad samima sobom: tko smo, odakle dolazimo, kamo idemo i \u0161to nam je na prvom mjestu? U\u010denik je do pustinjaka do\u0161ao nenamjerno, tra\u017ee\u0107i svoju zalutalu kozu \u2013 pastir \u0107e ostaviti 99 ovaca da bi prona\u0161ao onu odlutalu \u2013 i to je sr\u017ena to\u010dka susreta iz koje \u0107e nastati pri\u010da o \u017eivotu, s mnogo pitanja i jedinstvenim odgovorom: ljubav je iznad svega! Ljubite iz ljubavi! u\u010di Sanherid; Vjera bez ljubavi \u2013 ispraznost je; Ljubav bez ljubavi, ispraznost je, Mr\u017enja je najpogubnija. Zapravo, svaki ljudski \u010din, kao \u0161to su darivanje i milosr\u0111e, ali i mudrost i dobro bez ljubavi su tako\u0111er isprazni; Sve \u0161to zovemo lijepim \u2026 samo je slika ljubavi \u0161to se trep\u0107u\u0107i zrcali u zdencu; Samo ljubav osloba\u0111a\u2026 Nasuprot ljubavi, koja je iznad svega, jest oholost, najpogubnija od svih pogubnih stvari. \u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U\u010de\u0107i na izvoru, u pustinji, nakon usvajanja \u0161utnje, Natanael od u\u010ditelja dobiva svitke u kojima je sadr\u017eana mudrost i koji donose Glas pravednosti. Od jednoga do drugoga, u ti\u0161ini i uz pomo\u0107 Sanheriba, u\u010denik sazrijeva za osamu i \u0161utnju, to jest za \u017eivot u svijetu. Svitci ne donose samo mudre izreke, oni donose mudre pri\u010de o \u017eivotu, o vladarima i onima koji posr\u0107u, a ne u\u010de; o siroma\u0161noj \u017eeni koja iz ljubavi prema bolesnom sinu trpi poni\u017eenja i posti\u017ee ono poradi trpi,\u00a0 a \u010ditatelj malo pomalo i sam postaje u\u010denik koji je jedanput po\u0161ao za izgubljenom kozom, stranputicom. No, u\u010dimo dalje, ponekad su samo oni na stranputici sposobni za novo, za traganje za istinom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U\u010ditelj Pravde od po\u010detka do kraja, do smrti Sanheribove u pustinji, zaogrnuto je ruhom starine i to ne samo pri\u010dom, ve\u0107 jezikom i stilom, k tomu jo\u0161 vi\u0161e i izri\u010dajem. No, djelo nije arheolo\u0161ko nalazi\u0161te, iskapanje starih predmeta. Naprotiv, rije\u010d je o djelu koje govori nama danas i ovdje, vra\u0107aju\u0107i nas neprolaznoj istini \u017eivota. Ta koliko je samo osamljenih ljudi i u najmnogoljudnijim gradovima; koliko oholosti i mr\u017enje; koliko zaboravljanja svoga bli\u017enjega, oca i majke; koliko nemirnih srdaca i gladnih ili, ugro\u017eenih ratom! Tomu nas u\u010di, na to podsje\u0107a Grgo Mikuli\u0107 majstorski koriste\u0107i sve ono \u0161to sam spomenuo na po\u010detku ovoga teksta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Usporedo s U\u010diteljem Pravde, Mikuli\u0107 je ispisivao, koriste\u0107i mudrost ste\u010denu za toga pisanja, i drugi dio ove knjige, Fragmente. U aforizmima, mudrim izrekama, setencama koje donosi, u biti, idemo istim putem. Opet je rije\u010d o ljubavi, dobru, mr\u017enji, zavisti, oholosti, bogatstvu, novcu, izvjesnosti i neizvjesnosti, duhovnoj anemiji, Bogu, vjeri, znanju, sumnji\u2026 Premda je rije\u010d o fragmentima, djeli\u0107ima, oni nas poti\u010du na razmi\u0161ljanje i u\u010denje, na vra\u0107anje bistrom izvoru, kako stoji i u U\u010ditelju Pravde i u ovom dijelu knjige. \u201e\u2026 nijedna zvijezda ne mo\u017ee tako sjati kao \u0161to sjaji \u010dovjek kada\u00a0 \u010dini dobro\u201c, ka\u017ee autor u jednom fragmentu. I doista, tomu se u\u010dimo na ovim stranicama. Naravno, ne \u010ditaju\u0107i odjedanput, ve\u0107 je polagano upijaju\u0107i.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kre\u0161imir \u0160ego {\/xtypo_rounded2}<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{xtypo_rounded2} U\u010cITELJ PRAVDE<br \/>\u010cesto \u010dujemo poklike: To je nepravda, ti si nepravedan, u\u010dinio je to na pravdi Boga, ovo je dru\u0161tvo nepravde, ta je odluka nepravedna, pa sve do onih najnovijih kako se stvara \u201enova pravednost\u201c. Pravdu svi tra\u017ee, ali ih sve manje nju nudi. <br \/>Knjiga \u201eU\u010ditelj pravde\u201c, koju \u0107ete s gu\u0161tom ali i s duhovno-intelektualnim naporom \u010ditati,\u00a0 vodi nas na izvore pravednosti. Prema uvrije\u017eenoj definiciji pravednost spada u \u010detiri sto\u017eerne kreposti. Krepost pravednosti tako bi bila postojana i trajna volja dati svakome \u0161to mu pripada kako Bogu tako i \u010dovjeku. Za takvim odlikama manifestacije pravde traga se u ovome zapisu koji je do\u017eivio svoje ukori\u010deno izdanje.<br \/>Razgovor u\u010ditelja Sanheriba i zate\u010denoga u\u010denika, koji je to postao silom prilika, Natanaela je razgovor izme\u0111u dva svijeta koja se ne razumiju ali se, unato\u010d zapreka, tra\u017ee i poku\u0161avaju susresti. U ovom zapisu s naslovom \u201eU\u010ditelj pravde\u201c, zapravo, govor je o ljubavi. Ne. Nije ovo govor o ljubavnoj romantici. Ovo je govor o ljubavi koja slu\u017ei istini i pravdi i koja je kao takva spremna na trpljenje. Ljubav se upravo name\u0107e kao temelj i uzrok svega. Ona je, kako nebrojeno ponavlja Sanherib, preduvjet svih kreposti pa tako i pravde. <br \/>Natanael, tako ga do\u017eivljavam iz pro\u010ditanoga, uprizoruje \u010dovjeka dana\u0161njice koji se predstavlja kao traga\u010d za smislom, istinom, pravdom, dobrotom, uspjehom\u2026 On je zbunjen i zate\u010den uslijed spoznaje druga\u010dijega pogleda na stvarnost, na egzistenciju, na budu\u0107nost, na na\u0161 sada\u0161nji trenutak. Natanael se, \u0161to je odlika na\u0161ega doba, utrkuje s vremenom, njemu se \u017euri i stoga je mudrost upravo njemu i takvima uputiti Sanheribove rije\u010di kako se smisao nalazi na kraju puta. Teorija ovdje, odmah i sada, te mentalitet brzoga uspjeha se tako otklanja. Natanael je izgubio kozu ali je po\u010deo tra\u017eiti sebe. <br \/>\u010citaju\u0107i retke ove knjige mogli bi do\u0107i do zaklju\u010dka kako je ovo proro\u010dki govor u svijetu gdje se proroci u\u0161utkuju i stavljaju po strani. Isto tako, ovaj tekst promatran s teolo\u0161ke razine ima elemente apologetike i patrologije \u2013 u\u010diteljska dimenzija i obrana bo\u017eanskih vrlina je presudna. Tako se isti\u010de va\u017enost pou\u010davanja prema trima ljubavima: prema Bogu, prema \u010dovjeku, prema vrlini. Upravo te odrednice nedostaju \u010dovjeku na\u0161ega vremena. Govor o izokrenutim vrijednostima, o negiranju \u010dovjeka i odbacivanju Boga je prizor koji je o\u010dit na pozornici svijeta koji igra po nekim drugim pravilima. Ta druga, interesom i profitom vo\u0111ena pravila, nanose te\u0161ku nepravdu.<br \/>Razgovor Sanheriba i Natanaela ima biblijske obrise. Polazi\u0161te je uvijek ljubav. Stje\u010de se dojam kao da je vrli u\u010ditelj stalno imao na srcu biblijski ulomak:\u00a0 \u201eTko ne ljubi nije upoznao Boga, jer Bog je ljubav\u201c (1 Iv 4,8). Sanherib sebe ne \u017eeli ni\u010dim staviti u prvi plan. On nastupa kao ne\u010diji poslanik, kao truba, kao glas koji vi\u010de u pustinji. Sebi od mudrosti ni\u0161ta ne prisvaja. On zna i jasno iznosi tko ga nadahnjuje i \u0161alje. Tu kao da vidimo Isusa na djelu koji sve \u010dini u Ocu koji ga \u0161alje. On je sluga, pa i \u017ertva, poslanja. <br \/>Stil i izri\u010daj ove knjige je igra rije\u010di. No, te rije\u010di nisu igrarija nego dubokoumnost. Dosko\u010dice, domi\u0161ljatost, spretnost odgovora ostavlja \u010ditatelja zate\u010dena. Kao da mu tako nad glavom neprestano visi veliki upitnik. Dijalog \u010desto neprimjetno i nenametljivo prelazi u monolog ali se to ne osje\u0107a. Taj monolog uklju\u010duje sugovornike.\u00a0 Ljubav, zapravo, o kojoj je govor nikoga ne mo\u017ee staviti po strani. Za ljubav nema neva\u017enih i jedino je ljubav nepristrana. <br \/>U vremenu buke va\u017eno je istaknuti da svoje obitavali\u0161te mudri u\u010ditelj nalazi u prirodi u pe\u0107ini. Tu je on li\u0161en svih vanjskih utjecaja i ucjena. Velika mudrost se izgovara u osje\u0107aju potpune slobode. Tu mo\u017eemo na\u0107i razlog za\u0161to iz usta na\u0161ih suvremenika, na\u0161ih zemaljskih vo\u0111a, te\u0161ko mo\u017eemo \u010duti rije\u010di mudrosti, a umjesto toga \u010dujemo slatke govore i obmane. Oni obitavaju zarobljeni onim \u0161to imaju i \u0161to nose kao ba\u0161tinu. Oni, na\u0161i suvremenici, govore pod prismotrom osje\u0107aja stalnoga du\u017enika za ste\u010deno. \u010cuti glas \u201eodozgo\u201c mogu\u0107e je samo kad se sti\u0161a buka i pogase svjetla na sceni. Taj put, isti\u010de Sanherib je te\u017eak, dug, ali jedini ispravan. Glas iz pe\u0107ine, iz skromnosti, druga\u010dije zvu\u010di od glasa iz luksuznih pala\u010da ka\u0161mira i mahagonija. Pravda tra\u017ei ozra\u010dje u kojem mo\u017ee biti ro\u0111ena.<br \/>Knjiga donosi i fragmente filozofske antropologije. U slikama i posebnim psiholo\u0161kim stanjima iznose se zgode \u017eivota pojedinaca. Te iznesene pri\u010de imaju kontinuirane poveznice s biblijskim slikama, prispodobama-parabolama koje je Isusu iznosio.\u00a0 Pri\u010de, nisu svrha sebi, one slu\u017ee ka podloga za mudre zaklju\u010dke. U\u010di se na tu\u0111im zabludama i proma\u0161ajima. Zgode o ljudima i njihovim zabludama nude se kao poticaj povratka na neke druge staze. U tom kontekstu razumljivo odzvanja re\u010denica: \u201eDobar se \u010dovjek sje\u0107a kad je pogrije\u0161io, a lo\u0161 kad je u\u010dinio ne\u0161to dobro\u201c. Zar ova konstatacija je nasu\u0161no potrebna Natanaelima na\u0161ih dana. Dok mnogi stje\u010du ta\u0161tu slavu i hvale se ponekim dostignu\u0107ima istodobno kao da su zaboravili \u0161to su narodu obe\u0107avali i \u0161to su uzeli upravo od njihova zalogaja? Graditi uspjeh, a ru\u0161iti pravdu je moralna nakarada. Tu se prirodno uklapa i slijede\u0107i citat knjige: \u201eJer imati ugodan \u017eivot dobro je, ali je mnogo bolje imati vje\u010dan, a malo je onih \u0161to oboje ostvari\u0161e\u201c.<br \/>Knjiga iznosi i govor o vrstama ljudi: smutljivcima, lopovima, licemjerima, bogata\u0161ima, du\u017enicima, siromasima, hvalisavcima. Ova stanja su socijalno-moralni preslik dru\u0161tva. No, jedni stvaraju druge. Smutljivci, lopovi i licemjeri uzrok su postojanja siroma\u0161nih. To se zbiva jer nema ljubavi, a gdje nema ljubavi pravda tu ne stanuje. Do\u0107i do pravde mo\u017ee se samo ljube\u0107i. Zato mudri u\u010ditelj nagla\u0161ava da je najve\u0107a vrlina ljubav, pa vjera, pa pravednost i onda tek mudrost. Danas mnogi, na obrnut na\u010din, \u017eele pla\u0161tem mudrovanja prekriti nedostatak one prve tri nabrojene vrline. <br \/>Sabrano re\u010deno. Ovaj napis mudroslovlja \u201eodozgo\u201c poziva na preispitivanje \u017eivota. On cilja na zaokret. On je poziv na vje\u010dnost. Te vje\u010dnosti nema bez u\u010denja \u017eivota. Smrt se ne mo\u017ee razumjeti ako se nije \u017eivot razumjelo. Potrebno je \u201enovo ro\u0111enje\u201c \u010dovjeka. Ono je mogu\u0107e u ljubavi. Stoga, ovaj uradak mo\u017ee slu\u017eiti kao divan suputnik do na\u0161eg srca i savjesti. Ovo je moralno-duhovno \u0161tivo nasuprot parolama i sloganima koji ciljaju na ono izvanjsko \u2013 ljudske strasti. Zapravo, Bog preko skromnoga i poniznoga u\u010ditelja, poru\u010duje \u010dovjeku dana\u0161njice da se pravde za kojom svi \u010deznu ne nalazi u zakonskim odredbama ili represivnim mjerama nego u ljubavi koja jedino od Boga dolazi. Ovaj napis bi trebali i\u0161\u010ditavati navlastito oni koji \u017eele javno djelovati, upravljati ljudskim sudbinama, stvarati zakone i norme, upravljati imovinom, donositi sudove.<br \/>I, u biti, najbolji zaklju\u010dak daje sam knjiga kad ka\u017ee da je jedino savjest od smrti ja\u010da. Savjest. To smo mi \u2013 istina u nama i istina o nama. Tu je na\u0161a pravda, a pravda nije subjektivni osje\u0107aj nego ljubav u kojoj se ona tek o\u010dituje. Zato je sv. Augustin mogao zapisati: \u201eLjubi i radi \u0161to god ho\u0107e\u0161\u201c. Pravedan je samo onaj koji ljubi!<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">Fra Mario Knezovi\u0107<br \/>\u00a0{\/xtypo_rounded2}<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>LJ::portal<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Pozivamo Vas na predstavljanje, te ako ste u mogu\u0107nosti najaviti\u00a0 predstavljanje knjige U\u010ditelj Pravde autora Grge Mikuli\u0107a koje \u0107e se <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/najava-predstavljanje-knjige-ucitelj-pravde-autora-grge-mikulica\/\" title=\"Najava: Predstavljanje knjige U\u010ditelj Pravde autora Grge Mikuli\u0107a\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":18882,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-18883","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18883","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18883"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18883\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18882"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18883"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18883"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18883"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}