{"id":19058,"date":"2013-11-23T17:47:24","date_gmt":"2013-11-23T16:47:24","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2013\/11\/23\/foto-arheoloska-istrazivanja-u-docima-u-gornjoj-vitini\/"},"modified":"2013-11-23T17:47:24","modified_gmt":"2013-11-23T16:47:24","slug":"foto-arheoloska-istrazivanja-u-docima-u-gornjoj-vitini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/foto-arheoloska-istrazivanja-u-docima-u-gornjoj-vitini\/","title":{"rendered":"FOTO: Arheolo\u0161ka istra\u017eivanja u Docima u Gornjoj Vitini"},"content":{"rendered":"

Tijekom studenog 2013. otpo\u010dele su pripreme i izvo\u0111enje sustavnog terenskog iskopavanja na lokalitetu \u0160ipkova glavica, u zaseoku Doci, koji pripada naselju Gornja Vitina, op\u0107ina Ljubu\u0161ki. Lokalitet \u0160ipkova glavica u Docima poznat je u stru\u010dnoj literaturi kao potencijalni kasnoanti\u010dki lokalitet,<\/p>\n

<\/p>\n

zahvaljuju\u0107i iskopavanjima \u0106ire Truhelke iz 1893. (GZM, Knjiga IV., Sarajevo 1893. str. 676-677).<\/p>\n

\"vi\"<\/p>\n

\u0160ipkova glavica, Doci, Gornja Vitina, lokalitet prije po\u010detka arheolo\u0161kih istra\u017eivanja<\/em><\/p>\n

Na pomenutom mjestu prona\u0111ena je monumentalna stela M. Antonija Maksima, signifera XI. legije Claudia pia fidelis, potom starokr\u0161\u0107anska crkva, koju\u00a0 je Truhelka interpretirao kao mogu\u0107i ortatorij (AL BiH Tom III, 25.54, str. 322). Nekoliko stotina metara isto\u010dnije od \u0160ipkove glavice, nalazi se bazilika koju je 1956. istra\u017eivao Dimitrije Sergejevski (AL BiH Tom III, 25.55, str. 322). Na \u0160ipkovoj glavici prona\u0111eno je vi\u0161e primjeraka starokr\u0161\u0107anske arhitektonske plastike, koji se sada nalaze izlo\u017eeni u stalnom postavu zbirke Franjeva\u010dkog muzeja na Humcu. Nakon \u0161to je \u0106.Truhelka prona\u0161ao postament oltarske menze i prozorski stupi\u0107 (sada smje\u0161ten u ZM, Sarajevo), tada\u0161nji vlasnik parcele Vice Juri\u010d prona\u0161ao je uz nadzor fra Jerke Borasa nekoliko arhitektonskih ulomaka starokr\u0161\u0107anske crkvice (sada u Muzeju na Humcu). Sve dosad poznate primjerke starokr\u0161\u0107anske arhitektonske plastike, koji su prona\u0111eni na lokalitetu \u0160ipkova glavica, obradio je arheolog Arheolo\u0161kog muzeja u Zadru, Jakov Vu\u010di\u0107 (Vu\u010di\u0107, VAHD, sv.97, Split, 2005.) Dosad su na \u0160ipkovoj glavici prona\u0111ena 2 cijela imposta, 3 ulomka imposta, 2 prozorska stupca i 4 ulomka prozorskih stupaca. Prema Vu\u010di\u0107u, izvedba i stil ukra\u0161avanja arhitektonske plastike na starokr\u0161\u0107anskoj crkvici \u0160ipkova glavica, upu\u0107uju na rad naronitanskih radionica, s datacijom u VI. st. po. Kr.<\/p>\n

\"lj\"
Tlocrt starokr\u0161\u0107anskog objekta na \u0160ipkovoj glavici prema \u0106.Truhelki iz 1893.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Arheolo\u0161ka istra\u017eivanja 2013.<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

U organizaciji magistra arheologije Mirka Ra\u0161i\u0107a iz Ljubu\u0161kog, pokrenuto je sustavno iskopavanje lokaliteta \u0160ipkova glavica u Gornjoj Vitini, nedaleko od Ljubu\u0161kog. Istra\u017eiva\u010dkoj kampanji pridru\u017eila se skupina studenata Odsjeka za arheologiju, Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru, te profesori dr.sc. Dario Vujevi\u0107 i dr.sc. Tomislav Fabijani\u0107 sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, koji su gostuju\u0107i predava\u010di studentima arheologije u Mostaru. Ovogodi\u0161nja kampanja trajala je od 11.11. do 16.11.2013, daljnja istra\u017eivanja biti \u0107e nastavljena u prolje\u0107e 2014. Ve\u0107 na samom po\u010detku istra\u017eivanja, ustanovljeno je kako se zapravo crkvica koju je Truhelka istra\u017eivao, nalazi ukomponirana u sklopu jednog znatno ve\u0107eg kasnoanti\u010dkog kompleksa. Ra\u0161i\u0107 isti\u010de kako je potvr\u0111en niz pogre\u0161aka odnosno propusta istra\u017eiva\u010da \u0106.Truhelke, koji \u0107e biti objavljeni po zavr\u0161etku iskopavanja s novim interpretacijama. Istra\u017eiva\u010dki tim podijelio se u dvije radne grupe, prva grupa radila je na iskopavanju starokr\u0161\u0107anskog objekta, dok je druga istra\u017eivala kasnoanti\u010dku grobnicu udaljenu dvadesetak metara isto\u010dno. Tre\u0107i dan nakon\u00a0 istra\u017eivanja kasnoanti\u010dke grobnice, koja se nalazila iznad povr\u0161ine zemlje, otkrivena su ispod nje jo\u0161 dva kasnoanti\u010dka groba, izra\u0111ena od spolija nekog starijeg anti\u010dkog objekta. U jednom grobu prona\u0111eni su kosti mla\u0111e osobe (oko 15 godina starosti), te bron\u010dana pojasna kop\u010da svojstvena za drugu polovicu V. st. U drugom grobu prona\u0111eni su ostaci odrasle osobe, te dvije pojasne kop\u010de i \u010de\u0161alj izra\u0111en od kosti. Svi predmeti su trenutno na konzervaciji, nakon \u010dega \u0107e biti smje\u0161teni i izlo\u017eeni u zbirci Franjeva\u010dkog muzeja na Humcu. Daljnji cilj kampanje biti \u0107e potpuno arheolo\u0161ko istra\u017eivanje objekta na \u0160ipkovoj glavici, potom konzervacija i prezentacija \u0161iroj javnosti. Rezultati dosada\u0161njih istra\u017eivanja predstaviti \u0107e se na znanstvenom skupu u Spomen 130 godina Muzeja na Humcu s temom \u201cKulturno povijesna ba\u0161tina op\u0107ine Ljubu\u0161ki\u201d, koji je planiran\u00a0 za kraj o\u017eujka 2014. M.Ra\u0161i\u0107 je istaknuo va\u017enost ovih istra\u017eivanja u daljnjem prou\u010davanju bogate kulturno povijesne ba\u0161tine op\u0107ine Ljubu\u0161ki, koja je dugi niz godina zapostavljena u istra\u017eiva\u010dkom smislu. Gotovo 34 godine nakon istra\u017eivanja rimskog kompleksa Gra\u010dine na Humcu, ponovo su pokrenuta sustavna istra\u017eivanja jednog potencijalnog arheolo\u0161kog nalazi\u0161ta u op\u0107ini Ljubu\u0161ki. Na kraju kolega Ra\u0161i\u0107 se zahvalio svim kolegicama i kolegama koji su svojim sudjelovanjem dali doprinos pomenutoj kampanji i gospodinu Toniju Juri\u010du, sada\u0161njem vlasniku parcele \u0160ipkova glavica, koji ustupio posjed u svrhu arheolo\u0161kih istra\u017eivanja.<\/p>\n

\"lj\"<\/p>\n

” Po\u010detak ovog projekta jedan od mojih prvih ciljeva nakon diplomiranja. Mogu re\u0107i da je prva kampanja bila uspje\u0161na u svim segmentima, zadovoljan sam i \u010dinjenicom da smo uspjeli privu\u0107i okolne mje\u0161tane te ih na odre\u0111en na\u010din upozoriti o kakvom kulturno-povijesnom blagu se radi, u svrhu za\u0161tite ovog i sli\u010dnih lokaliteta. Plan je svakako nastaviti sa iskopavanjem, na prolje\u0107e nadamo se da \u0107emo uklju\u010diti i novi lokalitet. Krajnji cilj svakog arheolo\u0161kog sustavnog iskopavanja je istra\u017eiti, konzervirati te naposljetku prezentirati lokalitet. Jasno, arheolo\u0161ka iskopavanja su spori te skupocjeni radovi, tako da za prave rezultate moramo biti strpljivi. Zahvaljujem se svima koji su sudjelovali na ovom projektu. Na projektu je uz mene,\u00a0 sudjelovalo \u010dak 12 studenata arheologije Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru (porijeklom iz Tomislavgrada, Dubrovnika, Posu\u0161ja, Ljubu\u0161kog, Mostara, \u0160irokog Brijega) te dvojica profesora, doc. dr. Dario Vujevi\u0107 te doc. dr. Tomislav Fabijani\u0107 sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Svakako va\u017eno je spomenuti kako su ovaj projekt financirali Op\u0107ina Ljubu\u0161ki te Franjeva\u010dki samostan na Humcu. \u017delim se posebno zahvaliti predsjedniku OV Ljubu\u0161ki Toniju Kraljevi\u0107u kao jednom od inicijatora projekta, te fra Milanu Juki\u0107u koji nam je svakodnevno donosio namirnice i pomagao pri arheolo\u0161kim iskopavanjima. ” izjavio je mag. arheologije Mirko Ra\u0161i\u0107.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\"llj\"<\/p>\n

\"lj\"<\/p>\n

\"lj\"<\/p>\n

arheohercegovina.com<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom studenog 2013. otpo\u010dele su pripreme i izvo\u0111enje sustavnog terenskog iskopavanja na lokalitetu \u0160ipkova glavica, u zaseoku Doci, koji pripada …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":19051,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-19058","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19058","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19058"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19058\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19058"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19058"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19058"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}