Na Veletr\u017enici u Tasov\u010di\u0107ima, burzi vo\u0107a i zeleni u Federaciji BiH, ve\u0107i dio jeseni protekao je u znaku kupaca. Stabilno i toplo vrijeme cementiralo je cijene tako da su ju\u017eno-hercegova\u010dki proizvo\u0111a\u010di u prvom redu zeleni, a i stalni prodava\u010di, ve\u0107 odavno pri\u017eeljkivali zahla\u0111enje. Kako se tzv. Miholjsko ljeto proteklo ne samo na listopad ve\u0107 i na dobar dio<\/p>\n
<\/p>\n
studenog, cijene su tavorile. Manje-vi\u0161e zelen se nudila po cijenama ni\u017eim nego prethodnih godina. Kupus je tako ve\u0107 mjesecima samo 0,2 do 0,3 KM. Tzv. vakufski kupus za zimnicu je 0,5 KM u glavicama, a 0,7 KM rezani i u prosjeku je za desetak feniga jeftiniji nego proteklih godina. Kelj je 0,6 do 0,8 KM, krumpiri 0,5 do 0,6, a planinski s Morina koji se povremeno pojavi 0,7 KM. Cikla je 0,5 do 0,7 KM, dok je prvo ja\u010de zahla\u0111enje doskora minornu oko pola marke za kilogram, cijenu blitve i \u0161pinata podignulo na 0,8 do 1 KM. Istu cijenu 0,8 do 1 KM ima i mrkva koja sti\u017ee sa svih strana.
\u00a0\u00a0 U porastu su i cijene vi\u0161e drugih artikala, pa je zelena salata 1 do 1,2 KM, doma\u0107i krastavac 1,6 do 1,8, kasne paprike 1,9 do 2,1 KM, raj\u010dice 1,5 KM, uvozne iz Hrvatske su oko 1,8 KM. Sa zahla\u0111enjem malo su porasle i cijene patlid\u017eana 1 do 1,3 KM, crvenog luka 1 do 1,1 KM, kupusa pup\u010dara 1,4 do 1,6 KM, bijelog luka 2,5 do 3,5 KM. List per\u0161ina i celera je od 2 do 3 marke, a korijen koji sti\u017ee iz srednje Bosne 3 do 4 marke za kilogram. Grgo Mati\u0107 stalni prodava\u010d na Veletr\u017enici ukazuje na jednu specifi\u010dnost koja je sve prisutnija:
\u00a0\u00a0 \u201eDo polovice studenog roba je masovno stizala iz Srednje Bosne, \u010dak i raj\u010dice \u0161to je prije desetak godina bilo nezamislivo!? Gore se masovno podi\u017eu plastenici, sadi povr\u0107e i dovozi ovdje, pa je tako sve manje prostora za ovda\u0161nje robe. Puno toga se promijenilo zbog zatopljenja koje je o\u010dito u Bosni, \u010dime jug Hercegovine gubi svoje komparativne prednosti. Preostalo je ne\u0161to ranije proizvodnje i to je to\u201c, ka\u017ee Mati\u0107 s kojim se sla\u017ee i Hilmo Krehi\u0107 iz Ljubu\u0161kog. Obojica nagla\u0161avaju da se na Veletr\u017enici \u0161irenjem trgova\u010dkih lanaca, smanjuje promet vo\u0107em i povr\u0107em koje se masovno proizvodi, a pove\u0107ava udio specifi\u010dnih vrsta, kao \u0161to je primjerice ra\u0161tika, korijen per\u0161ina i celera, tikve svih vrsta, rodakva, ljuti \u0161ipci\u2026
\u00a0\u00a0 Cijena doma\u0107ih jabuka i dalje je od 0,6 do 1 KM, kru\u0161ke su 0,9 do 1,5 KM, \u0161ipci 1,3 doma\u0107i, 1,8 uvozni, a 0,6 KM ljuti. Sa zahla\u0111enjem na oko marku za kilogram sko\u010dila je cijena mandarina, dok je kivi 0,7 do 0,9 KM. Ortasi su 4 do 5 KM ljuska, 12 do 15 KM jezgra, kesten 1,8 \u2013 2 KM itd.
\u00a0\u00a0 Stalni prodava\u010di isti\u010du da su paprike za zimnicu tzv. roge i krastavci tzv. korni\u0161oni, skoro jedini artikli \u010dija je cijena bila ve\u0107a u odnosu na ranije godine. zaslu\u017ean za to je kratkotrajni rani mraz po\u010detkom listopada u brdskim krajevima Hercegovine, te djelu Bosne, gdje se najvi\u0161e proizvode. Uglavnom prema cijenama na veliku, na \u010dapljinskoj Veletr\u017enici koncem jeseni, o\u010dito je da vo\u0107e i povr\u0107e nije utjecalo na porast tro\u0161kova \u017eivota.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
picasa_albumid=5953804855270177617<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Du\u0161an Musa | Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"