U organizaciji \u017dupnog ureda \u010cerin, Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne i Matice hrvatske \u010citluk i Ju\u017enog ogranka Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika, preksino\u0107\u00a0 je u \u010cerinu odr\u017eana veli\u010danstvena knji\u017eevna manifestacija \u201eSusreti pod hrastom\u201c<\/p>\n
<\/p>\n
, koja je ove godine u cijelosti posve\u0107ena obilje\u017eavanju stote obljetnice ro\u0111enja istaknutog hrvatskog knji\u017eevnika fra Janka Bubala. \u00a0
U nazo\u010dnosti brojnih \u017eupljana i ljubitelja pisane rije\u010di,\u00a0 tom je prigodom o \u017eivotnom putu, liku i knji\u017eevnom stvarala\u0161tvu pok. fra Janka Bubala nadahnuto su govorili: \u010derinski \u017eupnik fra Dario Dodig, prof. dr. \u0160imun Musa,\u00a0 knji\u017eevnik Kre\u0161imir \u0160ego, knji\u017eevnik\u00a0 fra Miljenko Mi\u0107a Stoji\u0107 i dr. fra Ivan Dugand\u017ei\u0107, a svojim nastupom u glazbenom dijelu programa taj kulturni doga\u0111aj uveli\u010dala je \u010derinska Frama.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Na po\u010detku te manifestacije \u010derinski \u017eupnik fra Dario Dodig nazo\u010dnima je ukratko opisao fra Jankov \u017eivot\u00a0 te nabrojao \u017eupe u kojima je slu\u017ebovao i duhovno djelovao. Kazao je kako su ga\u00a0 partizani pritvorili u Ljubu\u0161kom i u istrazi ostao dva mjeseca te tri puta izvo\u0111en na strijeljanje. Te\u0161ko naru\u0161ena zdravlja odlazi za \u017eupnog pomo\u0107nika na \u010cerin gdje boravi 31 godinu. Od 1981. godine odlazi u Franjeva\u010dki samostan na Humcu gdje je preminuo 1997. godine i pokopan na novom groblju.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Fra Dario je rekao kako je fra Janko bio vrstan pjesnik koji je ve\u0107 kao bogoslov svoje radove objavljivao u brojnim vjerskim \u010dasopisima.<\/p>\n
– Nakon \u0161utnje i te\u0161kih ratnih doga\u0111anja\u00a0 i komunisti\u010dkih progona, po\u010deo je opet pisati u vjerskom tisku. Objavio je osam zbirki pjesama. Njegovim pjesni\u010dkim darom mnogi su fascinirani – od akademika do knji\u017eevnih kriti\u010dara . Bio je prvi hrvatski sve\u0107enik primljen u Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnika 2. travnja 1987. godine.\u00a0 Odrednice njegova pjesni\u0161tva\u00a0 odlikuju se misaonosti i\u00a0 bogatstvom pjesni\u010dkih slika. Posebno je bio vezan za me\u0111ugorska ukazanja, vi\u0161e od deset godina bio je ispovjednik, a objavio je dvije knjige o fenomenu Me\u0111ugorja : Tisu\u0107u susreta s Gospom u Me\u0111ugorju i Me\u0111ugorje blagoslovljena zemlja, koje su prevedene na mnoge\u00a0 svjetske jezike, u vi\u0161e izdanja i velikoj nakladi. Osobito je vrijedna njegova\u00a0 autobiografska knjiga \u201eApokalipti\u010dni dani\u201c – u sjeni zablude iz 1992. godine, u kojoj je opisao vlastito progonstvo i sudbinu brojnih franjevaca koji su 1945. godine uhi\u0107eni i pobijeni – kazao je \u010derinski \u017eupnik fra Dario Dodig i dodao kako je ovogodi\u0161nji Susret posve\u0107en fra Janku Bubalu iz razloga \u0161to je 31 godinu proveo na \u010cerinu gdje je i napisao ve\u0107inu svojih pisanih djela.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
\u201eProro\u010dki pjev fra Janka Bubala\u201c<\/strong><\/p>\n Svoj nadahnuti govor o fra Jankovu pjesni\u0161tvu prof. dr. \u0160imun Musa naslovio je \u201eProro\u010dki pjev fra Janka Bubala\u201c, u kojem je, uz ostalo istaknuo:<\/p>\n – Bubalo je doista pokazao samosvojan postupak i originalno pjesni\u010dko ostvarenje Njegova sloboda i umije\u0107e oblikovanja, vlastitost mi\u0161ljenja i osje\u0107anja\u00a0 nisu proistek ni jedne ideologije, nego izraz njegova bi\u0107a\u00a0 u totalitetu. To je skladan glas mudrosti, ljepote i vjere \u0161to zri pjesmom.\u00a0 Bubalo je uvijek osoban i osobit. Njegove su rije\u010di izvorne, jednostavne, ali u sintagmi, u kontekstu stiha i pjesme, one su \u010darobne i neponovljive. To je leksik zavi\u010daja,\u00a0 ali i rje\u010dnik \u0161to ga daje op\u0107a i posebno odabrana literatura,\u00a0 jezik razli\u010dita izvori\u0161ta, a opet skladan i kao stvoren za pjesmu. Ta svje\u017ea rije\u010d otpor je svakoj frazi, jezi\u010dnoj oko\u0161talosti, ubo\u0161tvu duha i intelektualnoj rutini, svakoj tipiziranosti i knji\u0161kosti – kazao je dr. Musa i svoj govor zaklju\u010dio rije\u010dima :<\/p>\n \u00a0– Bubalova rije\u010d efektno evocira pojam i sliku, sugerira predod\u017ebe i neslu\u0107ene ishode. On je pravi graditelj \u0161to proro\u010dkom rije\u010dju gradi nove svjetove ljepote sastavljene iz raznovrsnih prizora, univerzalnih istina oblikovanih stvarala\u010dkom snagom darovita pojedinca. U kolijevci njegova zavi\u010daja pohranjena je ta mo\u0107;\u00a0 jo\u0161 iz njegova djetinjstva potje\u010de neugasiva \u017ee\u0111 za ljepotom i istinom;\u00a0 u rodnoj su zemlji korijeni njegove vjere, izvorni znakovi pjesme i proro\u0161tva – kazao je sveu\u010dili\u0161ni prof.\u00a0 dr. \u0160imun Musa.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Knji\u017eevnik \u0160ego: \u201eLo\u0161e zavr\u0161avaju oni koje zlo vodi, a dobro oni koji dobro izabiru\u201c<\/strong><\/p>\n Govore\u0107i o fra Jankovu knji\u017eevnom stvarala\u0161tvu,knji\u017eevnik Kre\u0161imir \u0160ego posebno se osvrnuo na njegovu autobiografsku knjigu \u201eApokalipti\u010dni dani\u201c te uz ostalo : \u00a0<\/p>\n \u00a0– Knjiga uspomena \u201eApokalipti\u010dni dani\u201c nastala je,\u00a0 kako se iz nekih naznaka dade zaklju\u010diti, uglavnom od 1980. do 1990. godine i posve\u0107ena je \u201eBra\u0107i svojoj, poklanoj, dok su \u0161ipci cvali a bilo je prolje\u0107e tisu\u0107udevetsto \u010detrdeset pete\u201c…\u00a0 Fra Jankovo sje\u0107anje, kroz cijelu\u00a0 se knjigu to dobro vidi, u trenucima njezina nastajanja bilo je izuzetno svje\u017ee i neprevarljivo – imena, nadnevci, mjesta kao da su dnevni\u010dki zapisivani, a ne nakon desetlje\u0107a rekonstruirani. I ne samo to. On, koliko mu uvjeti dopu\u0161taju, dodu\u0161e u natuknicama, prati i kasnije sudbine onih s kojima se, pogotovu nakon 1045. Susreo s dobrim ili lo\u0161im iskustvom iz tih susreta, ne nagla\u0161avaju\u0107i ali ukazuju\u0107i na onu nit koju je sam \u010dovjek izabrao za vodilju u svome \u017eivotu : lo\u0161e zavr\u0161avaju oni koje zlo vodi, a dobro oni koji dobro izabiru pa makar i ne mogli birati istaknu je knji\u017eevnik \u0160ego.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Fra Mi\u0107a Stoji\u0107: \u201e\u010cetrnaest pobijenih hercegova\u010dkih fratara kao 14 postaja puta kri\u017ea\u201c<\/strong><\/p>\n Potom je knji\u017eevnik fra Miljenko Mi\u0107a Stoji\u0107, tako\u0111er, govorio o fra Jankovoj knjizi \u201eApokalipti\u010dni dani\u201c, ali strane mu\u010deni\u0161tva, pri \u010demu je naglasio:<\/p>\n –\u00a0 U ovoj knjizi svakako treba zamijetiti njezinu posvetu : \u201eBra\u0107i svojoj, poklanoj, dok su \u0161ipci cvali a bilo je prolje\u0107e tisu\u0107udevetsto \u010detrdeset pete\u201c. Pa onda nabraja njihova imena poredana danom ro\u0111enja. Sve zavr\u0161ava rije\u010dima: \u201eTada preostali:Brat Janko\u201c.\u00a0 I kada je dovr\u0161io \u010ditavu knjigu, onda mu se \u010dini jo\u0161 mnogo toga ostalo neizgovoreno te se nada da \u0107e netko od mla\u0111ih izdanaka iz tih krvavih vremena nastaviti rasvjetljavati ih. I zapade, evo, to nas, iako, ni mi nismo tako mladi. Plod je to potpune nebrige dr\u017eava s obje strane granice da naprave ono \u0161to spada na njih. Dapa\u010de, one to na sve na\u010dine prije\u010de. Nije ih briga ne samo za one koje fra Janko spominje, nego i za stotine tisu\u0107a njih. Fra Janko, pak, iako se sje\u0107a svih, poimeni\u010dno spominje 14 pobijenih hercegova\u010dkih\u00a0 franjevaca… Njih 14, kao 14 postaja puta kri\u017ea. A ova knjiga je\u00a0 kao njihovo uskrsnu\u0107e jer su oni zaista u njoj uskrsnuli. Saznali smo mnoge pojedinosti kojih nema na drugim stranama. Hvala Bogu da ih se fra Janko tako \u017eivo i tako pomnjivo\u00a0 sje\u0107a nakon dugih desetlje\u0107a u kojima nikada nije znao je li i dalje slijede\u0107i na redu. Jer, ne\u010dovje\u010dni komunizam bio je u svom punom cvatu – rekao je uz ostalo fra Miljenko Mi\u0107a Stoji\u0107.<\/p>\n Fra Jankova knjiga:\u00a0 \u201eTisu\u0107u susreta s Gospom u Me\u0111ugorju\u201c<\/strong><\/p>\n Osvje\u017eavaju\u0107i uspomene na fra janka Bubala s kojim je proveo osam godina na Humcu, dr. fra Ivan Dugand\u017ei\u0107 je\u00a0 kazao kako od po\u010detka me\u0111ugorskih doga\u0111anja fra Jano sve\u00a0 promatrao i na kraju odlu\u010dio napisati knjigu \u201eTisu\u0107u susretu s Gospom u Me\u0111ugorju\u201c,\u00a0 u kojoj o svojim iskustvima\u00a0\u00a0 govori vidjelica Vicka.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n – Izabrao je Vicku jer je bila najstarija, najgovorljivija i najhrabrija re\u0107i ono \u0161to je sama do\u017eivljavala i osje\u0107ala da treba re\u0107i bez straha. Fra Janko je bio nevjerojatno savjestan i vrlo bogobojazan \u010dovjek, fratar\u00a0 i sve\u0107enik \u0161to se vidi i po njegovu pristupu ovom poslu koji je sebi zadao… Iako je od po\u010detka svjestan delikatnosti svoga zadatka, fra Janko je smatrao da je bitno zabilje\u017eiti doga\u0111aje i \u010dinjenice pa zato pristupa tom svom poslu. Pogotovo prvih sedam\u00a0 dana on je sve u razgovoru s Vickom do u detalje istra\u017eio kako, gdje i \u0161to se dogodilo. To je jedina knjiga koja ima na takav na\u010din zabilje\u017eene doga\u0111aje tih prvih sedam dana. On dalje kroz knjigu razvija razli\u010dite treme, bavi se posebno pojedinim pojavama vezanim za ukazanja itd.\u00a0 Na kraju tih dugih razgovora koje je on uobli\u010dio u knjigu, fra Janko je u rukopisu zapisao i ovo : \u201eZa vjerodostojnost svega me\u0111usobnog razgovora sadr\u017eanog od 6. do 202. stranice ovog rukopisa, a kona\u010dno ovako uobli\u010denog koncem rujna 1984. godine, svojom savje\u0161\u0107u i svojim potpisom svjedo\u010de : fra Janko Bubalo i Vicka Ivankovi\u0107. Bijakovi\u0107i 12. 10. 1984. godine\u201c…\u00a0 Fra Janko posebno nagla\u0161ava da je ta knjiga plod njegova vlastitog i Vickina iskustva zbog \u010dega je i nastala, da on ne \u017eeli nikome ni\u0161ta nametnuti, da on ostaje posve otvoren sudu Crkve o tim doga\u0111ajima,\u00a0 ali se potrudio i napisao ne\u0161to \u0161to \u0107e ostati nezaobilazno za svakoga tko se ikada\u00a0 bude ozbiljno\u00a0 bavio fenomenom Me\u0111ugorja – rekao je na kraju dr. fra Ivan Dugand\u017ei\u0107.<\/p>\n Mile Pavlovi\u0107 | Brotnjo.info<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U organizaciji \u017dupnog ureda \u010cerin, Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne i Matice hrvatske \u010citluk i Ju\u017enog ogranka Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika, preksino\u0107\u00a0 …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":19358,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-19359","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19359","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19359"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19359\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19358"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19359"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19359"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19359"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}