U povodu 110. obljetnice ro\u0111enja prvog akademskog slikara na podru\u010dju zapadne Hercegovine fra Mirka \u0106osi\u0107a u srijedu ve\u010der je u organizaciji Akademije likovnih umjetnosti \u0160iroki Brijeg Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru otvorena izlo\u017eba umjetni\u010dkih radova Likovne kolonije koja se drugu godinu zaredom odr\u017eala u Buhovu. Izlo\u017ebu je otvorila veleposlanica Njema\u010dke<\/p>\n
<\/p>\n
u Bosni i Hercegovini Ulrike Maria Knotz koja je izrazila zadovoljstvo \u0161to je posjetila \u0160iroki Brijeg te \u0161to je imala \u010dast otvoriti jedan od najzna\u010dajnijih kulturnih doga\u0111aja.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Brojni gosti<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Okupljenima, me\u0111u kojima su bili i generalni konzul RH u Mostaru Velimir Ple\u0161a, rektorica mostarskog sveu\u010dili\u0161ta Ljerka Ostoji\u0107, na\u010delnik op\u0107ine \u0160iroki Brijeg Miro Kraljevi\u0107, rektor Univerziteta D\u017eemala Bijedi\u0107a u Mostaru Sead Pa\u0161i\u0107 te drugi uva\u017eeni gosti, obratili su se \u0161irokobrije\u0161ki gvardijan fra Tomislav Pulji\u0107, akademski kipar i dekan ALU Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru Stjepan Skoko te akademski slikar Antun Boris \u0160valjek. U bogatom programu\u00a0 pro\u010ditano je nekoliko vrlo zanimljivih ulomaka iz kataloga koji je tiskan za ovu prigodu u kojem se nalaze tekstovi Stjepana Skoke, fra Ante Mari\u0107a, Zdenka \u0106osi\u0107a, Drage Stojakovi\u0107a, Antuna Borisa \u0160valjeka i An\u0111elka Mikuli\u0107a. Tako\u0111er, prikazan je i kratki dokumentarni film koji je prikazao kadrove s Likovne kolonije fra Mirka \u0106osi\u0107a. Osim toga akademski kipar i dekan ALU Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru Stjepan Skoko ovom je prilikom veleposlanici Njema\u010dke u Bosni i Hercegovini Ulrike Maria Knotz uru\u010dio prigodan dar \u2013 monografiju fra Mirka \u0106osi\u0107a.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n \u017divotni put fra Mirka \u0106osi\u0107a<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Likovne kolonije, zbog boja i bu\u0111enja prirode, naj\u010de\u0161\u0107e su ljeti, no ljeto je i godi\u0161nje doba kad je fra Mirko i ro\u0111en i umro. Fra Mirko (Ilija) \u0106osi\u0107 rodio se u Buhovu, tada \u017eupa Rasno, 15. srpnja 1903. Likovna kolonija se odr\u017eava ljeti. Taj neobi\u010dni \u2013 ili sasvim obi\u010dni, kako za koga \u2013 spoj ljeta, prirode, umjetnosti, boja, nije nimalo slu\u010dajan: fra Mirkov \u017eivotni put nije bio ni lagan ni jednostavan, ali ljubav prema umjetnosti, prirodi i rodnom kraju i danas su ono \u0161to povezuje generacije umjetnika i ljubitelja likovnosti i umjetnosti. Oni koje zanima tko je i kakav je bio fra Mirko \u0106osi\u0107 dosta toga saznat \u0107e iz tekstova kataloga koji prati izlo\u017ebu. I na fotografiji je, za jednog fratra, neobi\u010dan, ali otkriva njegovu toplinu: s cigaretom u ustima i ma\u010dkom u naru\u010dju. Fra Mirko (Ilija) \u0106osi\u0107 rodio se u Buhovu, tada \u017eupa Rasno, 15. srpnja 1903. Pu\u010dku \u0161kolu zavr\u0161io je u Rasnu, gimnaziju kod franjevaca na \u0160irokom Brijegu (1917.-1926.), a bogoslovni studij u Mostaru (1926. \u2013 1929.) i Strasbourgu (1929.- 1931.). Za sve\u0107enika je zare\u0111en u Mostaru 23. lipnja 1929. Na zagreba\u010dkoj Umjetni\u010dkoj akademiji, u klasi profesora Beci\u0107a, stje\u010de naslov akademskog slikara (1931. \u2013 1935.), postav\u0161i tako prvi akademski slikar s prostora zapadne Hercegovine. Godine 1935. po\u010dinje predavati likovni odgoj na \u0161irokobrije\u0161koj klasi\u010dnoj gimnaziji. Tu ostaje do 1945. Igrom slu\u010daja izbjegao je sigurnu smrt u velja\u010di 1945., kada su partizani pobili gotovo sve profesore te poznate gimnazije. Od travnja do prosinca 1945. bio je gvardijan i \u017eupnik na \u0160irokom Brijegu. Tada me\u0111utim biva osu\u0111en i zavr\u0161ava u zeni\u010dkom Kazneno-popravnom domu. Osu\u0111en je posve nevin na deset godina zatvora. Izdr\u017eao je osam. Nakon toga djeluje u Mostaru, Humcu, opet u Mostaru. Potom je oti\u0161ao u \u010capljinu (1955.\/\u201956.). Od 1956. do smrti je opet u \u0160irokom Brijegu.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Trud i ljubav prema umjetnosti<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Volio je prirodu. Njegovi pejza\u017ei, kao i portreti govore o njegovu karakteru: o njegovu mirnom srcu koje se znalo svemu diviti. Preminuo je u mostarskoj bolnici 16. srpnja 1967., u 65. godini \u017eivota. Pokopan je na groblju Mekovac. Franjeva\u010dka galerija na \u0160irokom Brijegu izdala je monografiju njemu u \u010dast s reprodukcijama najve\u0107eg dijela njegovih slika. \u00a0<\/p>\n Dnevni list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ovo izlo\u017ebom ljubitelji likovne umjetnosti, profesori i studenti Akademije likovnih umjetnosti \u0160iroki Brijeg Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru na najbolji mogu\u0107i na\u010din su odali po\u010dast fra Mirku \u0106osi\u0107u i pokazali da njegov trud i ljubav prema umjetnosti nisu bili uzaludni: u ljeto, u rodnom fra Mirkovu kraju, u Buhovu, \u017eivopisnom mjestu izme\u0111u \u0160irokog Brijega i Ljubu\u0161kog, okupljaju se na likovnoj koloniji koja nosi ime fra Mirka \u0106osi\u0107a. Sve\u010danost otvaranja izlo\u017ebe s nekoliko glazbenih brojeva upotpunila je \u017eenska vokalna skupina Tibia.<\/p>\n