Kod starijih Ljubu\u0161aka izazivala je po\u0161tovanje, kod tradiciji odanih divljenje, kod mladih arhitekata priliku da se zaigraju i ustvrde da je ona pravi arhitektonski biser, dragulj kojeg treba pametno iskoristiti\u2026, godinama je na o\u010di svih propadala \u0161to od zuba vremena, \u0161to od ljudskog nemara, a ponajvi\u0161e od tranzicijske surovosti.<\/p>\n
<\/p>\n
Formalno bila je u vlasni\u0161tvu Agencije za privatizaciju \u017dupanije Z-H, a prakti\u010dno ni\u010dija. Kako je o njoj nadle\u017ena agencija vodila i vodi brigu, vidi se iz policijskih izvje\u0161\u0107a koja svako malo govore o sprje\u010davanju ‘bera\u010da’ \u017eeljeza da otu\u0111e ostatke ostataka, nakon zadnjeg i najve\u0107eg u nizu po\u017eara koji se zbio u ve\u010dernjim satima 14. studenog. Naravno, da policija ne\u0107e mo\u0107i na du\u017ee staze sa\u010duvati ‘ostatke ostataka’ s iznimkom arhiva u Be\u010du, gdje je sve pohranjeno i dokumentirano, u \u0161to su se mogli uvjeriti studenti koji su impresivno zdanje uzimali za temu diplomskog rada.
\u00a0\u00a0 Povijest govori da je ljubu\u0161ka Duhanska stanica najstarija u BiH, a otkupljene koli\u010dine i ostaci zgrada da je bila i najve\u0107a. Dok obilazimo kompleks mo\u017eemo samo konstatirati \u2013 je bila, u Ljubu\u0161kom. U nekad \u0107esarskom Be\u010du, to je ve\u0107 druga pri\u010da.
\u00a0\u00a0 Prema knjizi \u201eDuhan u BiH od 1880. do 1979. godine\u201c, koju je 1980. izdao Duvanski institut Mostar, proizvodnja duhana u Ljubu\u0161kom srezu 1870. godine, dakle pod kraj osmanske uprave sa 140.000 kg bila je najve\u0107a u BiH. U knjizi Carla Peeza \u201eMostar i njegova kultura\u201c stoji zapisano: \u201eNajbolje vrste rastu u okolici Trebinja, nadalje oko Ljubu\u0161koga, onda u okolicim Mostara kod Rodo\u010da, na Bro\u0107nu\u201c. Tako je to bilo u vrijeme osmanske vlasti, a pedantni Austro-Ugari ne gube vrijeme ubrzo po dolasku duhanski biznis stavljaju pod kontrolu. Ve\u0107 1880. godine dolazi do osnivanja posebnog bh. duhanskog Monopola.
\u00a0\u00a0 \u201eNjegovo carsko i kraljevsko Veli\u010danstvo je svojom Previ\u0161njom odlukom od 1. travnja ove godine (1880. op. a.), milostivo odredilo uvo\u0111enje novog monopolskog reda (zakona) za BiH, kao i nare\u0111enje kojim izuzetno odobrava uzgoj i isporuku duhana za vlastitu upotrebu, kao i reguliranje uz to pripadaju\u0107ih da\u017ebina,\u201c stoji pri kraju rje\u0161enja zajedni\u010dkog ministarstva od 19. travnja 1880., godine br. 2189 B.H.
\u00a0\u00a0 \u201e1880. godine doneseno je rje\u0161enje da se podignu tvornice duhana u Sarajevu i Mostaru, kao i duhanski otkupni uredi u Ljubu\u0161kom, Stocu, Mostaru i Trebinju\u201c, stoji u knjizi \u201eDuhan u BiH od 1880. do 1979. godine\u201c, str. 14. U razdoblju 1882. \u2013 1886. kotar Ljubu\u0161ki je sa prosje\u010dno 592.200 kg, proizvodio vi\u0161e duhana nego sva ostala Hercegovina, a skoro dvaput vi\u0161e nego cijela Bosna 333.100 kg. Duhan se tada proizvodio u cijeloj Bosni, od Tuzle na istoku, do Cazina na zapadu, u okolici Sarajeva, Travnika, Maglaja\u2026
\u00a0\u00a0 Kako su na otkupu u to doba, najbolje ocjenjivani najkrupniji listovi Ljubu\u0161aci stekav\u0161i dojam da se duhan \u201ecijeni po ar\u0161inu\u201c, pa su se s brdskih terena prebacili na podvodna zemlji\u0161ta. Izvje\u0161ta\u010d koji pi\u0161e o tom doga\u0111aju navodi:
\u00a0\u00a0 \u201eKakvim je \u010disto nevjerojatnim ekstremima ovakav na\u010din kulture duhana urodio, vidi se iz \u010dinjenice da su, na primjer, sadioci jednog sela biv\u0161eg sreza Ljubu\u0161kog polu\u010dili u 1886. godini sa svojih podvodnih poljskih kompleksa blizu 2.500 kg suhog duhanskog li\u0161\u0107a \u2013 ili bolje re\u010deno listurine (sic!) \u2013 po hektaru\u201c, str. 15.
\u00a0\u00a0 S obzirom da Ljubu\u0161ki tada uz dana\u0161nji prostor ove op\u0107ine obuhva\u0107ao dijelove \u010dapljinske \u2013 zapadno od Neretve, \u010ditlu\u010dke, \u0161irokobrije\u0161ke, posu\u0161ke i cijelu grudsku op\u0107inu, proisti\u010de da se uni\u0161tavanjem Duhanske stanice uni\u0161tava i dio povijesti Zapadne Hercegovine.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
picasa_albumid=5962363478178563089<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Ve\u010dernji list | Du\u0161an Musa<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"