Na prostoru Federacije BiH, ima vi\u0161e od 3000 divljih deponija, tvrdi Josip Dolu\u0161i\u0107, savjetnik u Federalnom ministarstvu okoli\u0161a i turizma. I u takvom ne\u010distom ozra\u010dju pojedine op\u0107ine i gradovi u Federaciji BiH na sve mogu\u0107e na\u010dine osporavaju kona\u010dnu realizaciju projekta stvaranja regionalnih deponija, koji je financiran sredstvima Svjetske banke, a \u010diji je rok za realizaciju<\/p>\n
<\/p>\n
bio 2008. godine.<\/p>\n
Projekti kasne pet godina<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Op\u0107ine i gradovi i dalje se gu\u0161e u otpadu, a regionalni deponiji nisu jo\u0161 rije\u0161eni iako se za takve akcije ve\u0107 vra\u0107aju krediti me\u0111unarodnim financijerima. Previ\u0111eno je otvaranje regionalnih deponija na prostoru Mostara, Livna. Travnika, Tuzle i Zenice i Sarajeva, s tim da su posljednja dva spomenuta jedina profunkcionirala. U Mostaru regionalno odlagali\u0161te \u201cUborak\u201d postalo je prekapacitirana i u blizini nje sagra\u0111ene je nova, no zbog privatnog vlasni\u010dkog udjela, kasni se s izdavanjem gra\u0111evinske dozvole. Za odlagali\u0161te \u201cUborak\u201d kod Mostara izdano je rje\u0161enje o zatvaranju tog odlagali\u0161ta s 31. o\u017eujkom 2014. godine. Nova sanitarna deponija u Mostaru trebala bi zadovoljiti potrebe \u0161ire regije, putem \u010dega bi se osigurao kapacitet za najmanje 30 idu\u0107ih godina, te izgradnju postrojenja za recikla\u017eu u skladu sa zahtjevima EU. Nova regionalna odlagali\u0161ta otpada tra\u017eit \u0107e i novu politiku poslovanja komunalnih poduze\u0107a, \u0161to je za sada temeljni problem.<\/p>\n BiH veliko odlagali\u0161te<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Promjene u poslovanju komunalnih poduze\u0107a podrazumijevaju uvo\u0111enje europskih ekolo\u0161kih standarda i ekonomske isplativosti u taj posao. \u201cKomunalna poduze\u0107a vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i nekontrolirano odlagati otpad i sve to raditi besplatno. U njihovom interesu bit \u0107e da \u0161to manje otpada ide na regionalna odlagali\u0161ta, kako bi \u0161to manje pla\u0107ali. To zna\u010di da \u0107e morati razvrstavati otpad na korisni i nekorisni, nekorisni \u0107e i\u0107i na deponije, a od korisnog \u0107e imati profit koji \u0107e zajedno s komunalnim naknadama mo\u0107i ulagati u svoje poslovanje\u201d, kazao je Dolu\u0161i\u0107. Napravljena je analiza o skladi\u0161tenju otpada u BiH. Po dobivenim podatcima, u Bosni i Hercegovini se godi\u0161nje baci oko 260.000 tona kemijskog i medicinskog otpada koji zavr\u0161i na razli\u010ditim odlagali\u0161tima otpada, ali najve\u0107i dio toga ostaje na ulicama, prirodi, \u0161to predstavlja veliku opasnost za zdravlje gra\u0111ana i okoli\u0161. U jednom od izvje\u0161\u0107a Europske komisije zbog goleme koli\u010dine divljih deponija i neselektivnog odlaganja otpada BiH je okarakterizirana kao dr\u017eava u kojoj je problem za\u0161tite okoli\u0161a i sanacija divljih deponija sveden na potpunu marginu iako je utjecaj na zaga\u0111enje okoli\u0161a i na zdravlje ljudi velik.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n \u00a0Zdenko Jurilj | Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/p>\n \u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"