{"id":1971,"date":"2009-09-01T14:08:08","date_gmt":"2009-09-01T12:08:08","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/09\/01\/tri-brenda-hercegovine-s-razliitim-sudbinama\/"},"modified":"2009-09-01T14:08:08","modified_gmt":"2009-09-01T12:08:08","slug":"tri-brenda-hercegovine-s-razliitim-sudbinama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/tri-brenda-hercegovine-s-razliitim-sudbinama\/","title":{"rendered":"Tri brenda Hercegovine s razli\u010ditim sudbinama"},"content":{"rendered":"
\"vino\"Vino, duhan i pr\u0161ut tri su neupitna brenda Hercegovine, od davnina izvori prihoda puka s kr\u0161nog i suncem spaljenog kamena. Vino i pr\u0161ut, te drugi suhomesnati proizvodi i danas su jedan od najpoznatijih i najpopularnijih proizvoda Hercegovine, popularniji i tra\u017eeniji od aluminija iz Mostara.
Koliko je vino zna\u010dajno Hercegovcima, zasigurno govori i podatak da se u krugu mostarskog Aluminija nalazi planta\u017ea vinove loze. Suhomesnati specijaliteti i bogata paleta vina, sorta autohtonih i uvoznih, bijelih \u017dilavke, Krko\u0161ije, Bene, Dobrogostine i drugih, te crnih Blatine, Alicante boushea, Plavca, Merlota, Trnjka, Gamaya, Vranca, Cabernet Sovignona i drugih, nositelji su zna\u010dajnog dijela gospodarstva ju\u017enijeg dijela Hercegovine, dok doju\u010dera\u0161nji hranitelj velikog dijela populacije, duhan, polako nestaje s gospodarske pozornice Hercegovine.<\/p>\n

Vinarstvo, industrija s perspektivom<\/strong><\/p>\n

Prijeratni gigant HEPOK, Hercegova\u010dki poljoprivredni kombinat, u svojem je sastavu imao pet vinarija, me\u0111u kojima i onu u \u010citluku, te Ljubu\u0161kom, koja je ujedno i najstarija vinarija u Bosni i Hercegovini, utemeljena za vrijeme Austro-Ugarske 1886. Njezina vina, proizvedena u Hercegovini, dugi su niz godina bila prisutna na gotovo svim europskim dvorovima, a po\u010detkom 20. stolje\u0107a vina Hercegovine su dobila brojne zlatne nagrade na europskim sajmovima. Godine 1972. Vinarija Ljubu\u0161ki ulazi u sastav kombinata HEPOK, unutar kojega je bila zadu\u017eena za proizvodnju vina, posebno znana po Blatini i \u017dilavci.
\u010citlu\u010dka Vinarija u sastav HEPOK-a u\u0161la je 1957., a HEPOK je prakti\u010dno do izbijanja rata na ovim prostorima bio neprijeporni brend biv\u0161e dr\u017eave. Zanimljivo, zahvaljuju\u0107i upornosti i stru\u010dnosti ljudi zaposlenih u ovim vinarijama, usprkos ratnim doga\u0111anjima vinarska industrija do\u017eivjela je svoju drugu mladost. Umjesto velikog kombinata koji je svoj \u017eivot nastavio razdijeljen na manje vinarije, niknuo je i veliki broj privatnih vinarija koje su redom prepoznate na tr\u017ei\u0161tu kao vrhunski proizvo\u0111a\u010di kvalitetnih vina. Najve\u0107i broj takvih proizvo\u0111a\u010da proizvodnju je podigao na visoku razinu. Hercegova\u010dki vinari rade na unaprje\u0111enju kvalitete proizvodnje, istodobno odr\u017eavaju\u0107i visoku razinu kvalitete proizvoda.<\/p>\n

Uz vino najbolje ide pr\u0161ut<\/strong><\/p>\n

Hercegovci, snala\u017eljivi kakvi jesu, brzo su shvatili da uz \u010da\u0161u dobrog vina najbolje ide doma\u0107i pr\u0161ut, pe\u010denica, te druge hercegova\u010dke delicije. Tamo gdje podneblje ba\u0161 i nije pogodno uzgoju vinove loze, kao \u0161to je slu\u010daj u ljubu\u0161kom, \u010ditlu\u010dkom i mostarskom dijelu Hercegovine, u posljednjih dvadeset godina uslijedio je pravi \u201cbum\u201d proizvodnje i prerade mesa i mesnih prera\u0111evina.
Mnoga poduze\u0107a s ovog podru\u010dja koja se bave mesnim prera\u0111evinama plasiraju svoje proizvode i na tr\u017ei\u0161te susjednih zemalja.
Neki su se okrenuli zamjetnim dijelom proizvodnji suhomesnatih proizvoda, kvalitetnih i me\u0111unarodno nagra\u0111ivanih pr\u0161uta, te \u010ditave palete ostalih proizvoda, a nisu zapostavljeni ni proizvodnja salama, pa\u0161teta, kobasica i ostalih proizvoda. U razvojnim planovima hercegova\u010dkih op\u0107ina Posu\u0161je, \u0160iroki Brijeg i Grude upravo je razvoj sto\u010darstva i mesoprera\u0111iva\u010dke industrije ozna\u010den kao jedan od glavnih smjerova gospodarskog razvoja.<\/p>\n

Na kraju zapale tu\u0111i duhan<\/strong><\/p>\n

Dok ranije spomenute industrije do\u017eivljavaju ekspanziju, te iz dana u dan postaju sve etabliranije na tr\u017ei\u0161tu, nekad nadaleko poznata hercegova\u010dka proizvodnja duhana polako se, ali sigurno gasi. Tek rijetki se danas odlu\u010duju na sadnju duhana, ponajprije stoga \u0161to je u pitanju mnogo sati uistinu te\u0161kog rada, \u0161to nikako nije u skladu s \u201emodernim\u201c na\u010dinom \u017eivota. Uostalom, daleko je lak\u0161e kupiti kutiju cigareta nego sate i dane provesti rade\u0107i oko duhana. Nekada se u Hercegovini duhan doista vrednovao kao \u201e\u017euto zlato\u201c, kako su mu tepali, obitelji su od njega \u017eivjele i pre\u017eivljavale bilo krijum\u010darenjem u Slavoniju i Bosnu, bilo no\u0161enjem duhana \u201ena vagu\u201c, dr\u017eavni otkup.
Danas su brojne duhanske stanice, mjesta za otkup duhana po Hercegovini ve\u0107inom u stanju propadanja, a tek rijetke tvrtke otkupljuju duhan. Iako je hercegova\u010dki duhan i nadalje na cijeni, opseg i te\u017eina posla oko ove kulture propisala su mu, po svemu sude\u0107i, smrtnu presudu. Hercegovina se danas i dalje bavi duhanom, ali je po srijedi krijum\u010darenje cigareta, dok nekada\u0161nja polja duhana danas zaposjedaju druge kulture, ili le\u017ee neobra\u0111ena i napu\u0161tena. Hercegovci tako danas, nakon \u0161to popiju i pojedu svoje, doma\u0107e i kvalitetno, siti i zadovoljni zapale tu\u0111i duhan, uglavnom lo\u0161 i nekvalitetan.<\/div>\n

<\/div>\n
Hrvoje Mari\u0107 | Dnevni list
<\/span><\/strong><\/div>\n
<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"vino\"Vino, duhan i pr\u0161ut tri su neupitna brenda Hercegovine, od davnina izvori prihoda puka s kr\u0161nog i suncem spaljenog kamena. Vino i pr\u0161ut, te drugi suhomesnati proizvodi i danas su jedan od najpoznatijih i najpopularnijih proizvoda Hercegovine, popularniji i tra\u017eeniji od aluminija iz Mostara.
Koliko je vino zna\u010dajno Hercegovcima, zasigurno govori i podatak da se u krugu mostarskog Aluminija nalazi planta\u017ea vinove loze. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":1970,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-1971","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1971","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1971"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1971\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1971"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1971"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1971"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}