Iako su demografi predvi\u0111ali pad broja ro\u0111enih u Dalmaciji, ipak nitko nije o\u010dekivao da \u0107e podaci iz 2013. godine biti toliko porazni, posebice u Dalmatinskoj zagori. Primjerice, u Sinju je u 2012. ro\u0111eno 167 djece, a u 2013. godini samo 108! Takav pad obja\u0161njava se katastrofalnom ekonomskom situacijom<\/p>\n
<\/p>\n
u alkarskom gradu, a poznata sinjska ginekologinja dr. Anka Danoli\u0107 vidi i druge uzroke.<\/p>\n
\u2013 Sla\u017eem se da ima puno nezaposlenih i da se zbog toga ljudi sve te\u017ee odlu\u010duju na djecu, ali sjetite se samo da su na\u0161i stari, koji su bili puno siroma\u0161niji, imali i po sedmero, osmero djece, i sve bi ih odgojili. Danas su mladi, \u010dini mi se, sebi\u010dni. Va\u017enije im je imati dobro auto, skupe nao\u010dale, a onda ako zadovolje te svoje potrebe, mo\u017eda se i odlu\u010de na dijete. Sve je naopako, prioriteti su se okrenuli \u2013 ka\u017ee dr. Danoli\u0107.<\/p>\n
Iako u Splitu ra\u0111aju i trudnice iz Imotskog, Vrgorca, Makarske, u najve\u0107em dalmatinskom rodili\u0161tu tako\u0111er se bilje\u017ei zna\u010dajan pad broja poroda. Naime, do kraja prosinca 2013. godine ro\u0111eno je blizu 4500 djece, a obavljena su 4396 poro\u0111aja. Za usporedbu, tijekom 2011. godine u Splitu je ro\u0111eno 4668 mali\u0161ana, dok je u 2010. godini ro\u0111eno njih 4991.
Ni u \u0160ibeniku nije puno bolja situacija.<\/p>\n
Ostali bez dva razreda djece<\/strong><\/p>\n \u2013 Izgubili smo, na\u017ealost, najmanje dva razreda djece: u 2012. godini smo imali 665 novoro\u0111enih, a u 2013. godine 598 \u2013 ka\u017ee nam Danira Rupi\u0107, glavna sestra za ginekologiju i rodili\u0161te \u0161ibenske bolnice.<\/p>\n Negativan prirodni prirast bilje\u017ei i Metkovi\u0107.<\/strong><\/p>\n \u2013 U 2012. godini imali smo 168 ro\u0111enih, a pro\u0161le godine njih 147. Nema posla, ljudi se te\u0161ko odlu\u010duju za djecu, a ako se i odlu\u010de, onda je to naj\u010de\u0161\u0107e jedno, mo\u017eda i dvoje djece. Ima i onih koji ne \u017eele imati ni jedno dijete, znaju da potomku ne\u0107e mo\u0107i priu\u0161titi dobar \u017eivot i onda odustaju. Tako\u0111er, prije ulaska u EU dolazile su nam \u017eene iz Hercegovine, ali sada ni toga vi\u0161e nema \u2013 ka\u017ee nam sestra Snje\u017eana Glu\u0161\u0107evi\u0107 Kozina. U Sinju je u 2012. ro\u0111eno 167 beba, a u 2013. godini samo 108! \u2013 U Zadru su lije\u010dnici i babice u 2012. izvr\u0161ili 1752 poroda, tijekom kojih je na svijet do\u0161lo 1773 djece, dok je u 2013. godini izvr\u0161en 1681 porod s 1713 djece, dakle 71 porod manje. Zanimljivo, kod poroda u na\u0161oj bolnici u 24 posto slu\u010dajeva bilje\u017eimo prisutnost partnera ili supruga \u2013 ka\u017ee nam dr. Jurin Domagoj iz zadarske bolnice, navode\u0107i da se pri takvim \u201czajedni\u010dkim\u201d porodima doga\u0111aju i nesvjetice mu\u0161karaca, pa osim \u0161to se lije\u010dnici brinu o trudnici, pomo\u0107 pru\u017eaju i osjetljivom suprugu. Jedino dalmatinsko rodili\u0161te koje bilje\u017ei porast ro\u0111enih mali\u0161ana jest ono kninsko. Iako rodili\u0161ta u Dalmatinskoj zagori, poput onoga sinjskoga, imaju svu potrebnu opremu i iznimno kvalitetno osoblje, te se ne bilje\u017ee nikakvi incidenti, Sinjanke \u010desto \u201cbje\u017ee\u201d u Split na porod.<\/p>\n \u2013 To ni meni nije jasno, a i splitski kolege mi se tu\u017ee zbog \u010dega Sinjanke, ako ve\u0107 imaju sve uvjete u na\u0161em gradu, odlaze u Split. Roditeljima poru\u010dujem da imamo suvremenu dijagnostiku, od ultrazvuka pa nadalje, nema potrebe i\u0107i u splitsko rodili\u0161te osim ako na\u0161i lije\u010dnici ne utvrde rizi\u010dnost trudno\u0107e, a i za takve slu\u010dajeve imamo potrebnu aparaturu. Tako\u0111er, ve\u0107 godinama vlada negativna propaganda, govore da na\u0161e i druga manja rodili\u0161ta nisu rentabilna. Ma ljudi moji, tko je vidio medicinu poistovje\u0107ivati s rentabilno\u0161\u0107u. Nismo mi trgovina, ja i moji kolege ne vodimo ra\u010duna o zaradi, nego o zdravlju ljudi \u2013 ka\u017ee dr. Danoli\u0107.<\/p>\n Najvi\u0161e poba\u010daja u Zadarskoj \u017eupaniji<\/strong><\/p>\n – Zadarska \u017eupanija: 194 legalno inducirana poba\u010daja. Za 40 godina nestat \u0107e pola milijuna Hrvata<\/strong><\/p>\n \u0160to na sve ka\u017eu demografi? Vi\u0161e smo puta o navedenoj problematici razgovarali s vode\u0107om hrvatskom demografkinjom, akademkinjom Alicom Wertheimer Baleti\u0107, koja ve\u0107 desetlje\u0107ima upozorava da \u0107emo \u2013 nestati. U Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji se u ne tako dalekoj pro\u0161losti bilje\u017eio pozitivan prirast, da bi sada bilo i te kako vi\u0161e mrtvih nego \u017eivoro\u0111enih.<\/p>\n \u2013 Nadam se da \u0107e ovi podaci do\u0107i do glava na\u0161ih politi\u010dara, neka se kona\u010dno uhvate pravih problema, jer ovo je zaista pravi problem. Ako ne budemo imali vi\u0161e \u017eivoro\u0111enih, ako se ne pove\u0107a broj radno sposobnog stanovni\u0161tva, onda nema ni gospodarskog oporavka, nema mirovina, socijalnih naknada…<\/p>\n Francuska je ovaj problem zabilje\u017eila prije 150 godina i ona ga rje\u0161ava tih 150 godina, bez obzira na vlade. Isto \u010dine i \u0160vedska, Finska… Ovo \u0161to se doga\u0111a Hrvatskoj danas ne mo\u017ee se rije\u0161iti u godinu dana ili u \u010detiri godine, koliko traje mandat jedne vlade. Budemo li \u010dekali, bojim se da \u0107e se obistiniti projekcije UN-a pa \u0107e nas ve\u0107 za 40 godina biti manje za pola milijuna, a za 100 godina nestat \u0107e cijeli gradovi i \u017eupanije. Hrvatska ve\u0107 danas nestaje. Pogledajte sela u Dalmatinskoj zagori, tamo \u017eivi samo stara\u010dko stanovni\u0161tvo, ljudi umiru… \u2013 upozoravala je nedavno akademkinja u na\u0161im novinama.<\/p>\n \u2013 Ve\u0107 se u popisu 1971. vidjelo kamo Hrvatska ide. Danas prije svega mladima treba osigurati stambeno pitanje i dobar posao, sprije\u010diti na taj na\u010din da se odsele. I onda \u0107e oni osnivati obitelj, jer tko \u0107e planirati velik broj djece ako nemaju kruha i krov nad glavom? Ako \u0107emo naseljavati na\u0161e krajeve strancima, a koji \u0107e s vremenom postati dr\u017eavljani Hrvatske, onda to treba provoditi planski, polako, a treba imati na umu da je to vrlo skup i neizvjestan proces \u2013 govorila je Alica Wertheimer Baleti\u0107.<\/p>\n Sa\u0161a Jadrijevi\u0107 Tomas | Slobodna Dalmacija<\/strong><\/span><\/p>\n \u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Dubrovniku, navodi dr. D\u017eenis Jeli\u010di\u0107, tako\u0111er se bilje\u017ei zna\u010dajan pad poroda, pa je tako u 2013. ro\u0111eno 995 djece, a u godini prije 1094.<\/p>\n
Samo Knin ide naprijed<\/p>\n
\u2013 U 2012. godini u na\u0161em je rodili\u0161tu na svijet do\u0161lo 222 djece, a pro\u0161le godine njih 225 \u2013 rekla nam je sestra Katica Peki\u0107.<\/p>\n
– Splitsko-dalmatinska:\u00a0 86 legalno induciranih poba\u010daja.
– Dubrova\u010dko-neretvanska :26 legalno induciranih poba\u010daja.
– \u0160ibensko-kninska \u2013 104 legalno inducirana poba\u010daja.
– \b(podaci za 2012. godinu)<\/p>\n