I sutra nas o\u010dekuje isto vrijeme. Jake ki\u0161e, temperatura zraka izme\u0111u 14 i 16 stupnjeva. Mogu\u0107a je i grmljavina. Ne\u0161to manje ki\u0161e prognoziraju se za utorak, stoga nam i sljede\u0107a dva dana ne\u0107e donijeti promjene kad je o biometeorolo\u0161kim prilika rije\u010d. One \u0107e i dalje biti nepovoljne \u0161to kod meteoropata i kroni\u010dnih bolesnika mo\u017ee uzrokovati manjak energije, razdra\u017eljivost<\/p>\n
<\/p>\n
, umor i glavobolju.<\/p>\n
Prema prognozi Federalnog hidrometeorolo\u0161kog zavoda BiH jo\u0161 \u0107e u ponedjeljak, utorak i srijedu potrajati jaka ju\u017eina, s temperaturama i do 20 stupnjeva, no klimatolozi ve\u0107 krajem tjedna o\u010dekuju znatnija zahla\u0111enja te bi se moglo kazati da kona\u010dno dolazi zima. Tako\u0111er, iz Dr\u017eavnog hidrometeorolo\u0161kog zavoda susjedne Hrvatske, ve\u0107 u petak u Zagrebu najavljuju snijeg.<\/p>\n
U ponedjeljak, 20. sije\u010dnja o\u010dekuje se umjereno do prete\u017eito obla\u010dno vrijeme. Ki\u0161a se o\u010dekuje u ju\u017enim i zapadnim podru\u010djima. Vjetar, slab do umjeren, na jugu povremeno poja\u010dan, ju\u017eni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 5 do 10, na jugu do 13, a dnevna od 10 do 17 stupnjeva.<\/p>\n
U utorak, 21. velja\u010de, u BiH \u0107e tako\u0111er prevladavati prete\u017eito obla\u010dno vrijeme. Ki\u0161a se o\u010dekuje u ju\u017enim i zapadnim podru\u010djima, a u ostatku zemlje, mjestimi\u010dno i rijetko, mo\u017ee biti slaba ki\u0161e ili rosulje. Jutranja temperatura od 3 do 8, na jugu do 11, a najvi\u0161a dnevna od 5 do 13, na jugu do 15 stupnjeva.<\/p>\n
Sli\u010dno vrijeme o\u010dekuje se i u srijedu, 22. sije\u010dnja, dok se u vi\u0161im podru\u010djima o\u010dekuje susnje\u017eica ili nijeg. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 10, a najvi\u0161a dnevna od 5 do 10, na jugu do 13 stupnjeva.<\/p>\n
Pravi zimski mjesec i u pogledu temperature i u pogledu padalina, kazao je za agenciju Fena klimatolog \u017deljko Majstorovi\u0107 iz Meteorolo\u0161kog zavoda FBiH.<\/p>\n
Poja\u0161njava da je trenutno na sceni su\u0161ni period u kome dominira jako polje visokog pritiska nad jugoisto\u010dnom Europom, a ta se situacija ponavlja u posljednja dva mjeseca, u prosincu\u00a0 i sije\u010dnju.<\/p>\n
Za razliku od jugoistoka Europe, na zapadu je situacija bila turbulentna i sasvim kontradiktorna. Na europskim obalama bile su \u017eestoke oluje i poplave, a u Njema\u010dkoj vlada prava proljetna atmosfera, dok se Amerika borila s ledenim olujama.<\/p>\n
– Bilo je nevremena i ve\u0107ih padalina, ali do nas nije dolazilo- ka\u017ee Majstorovi\u0107 i dodaje da, klimatskih promjena, iako se suma padalina ne mijenja, imamo kra\u0107e intervale padalina, a onda du\u017ee su\u0161ne periode.<\/p>\n
– Sljede\u0107eg tjedna\u00a0 bi kona\u010dno trebalo da to polje pritiska popusti i da do\u0111u odre\u0111ene koli\u010dine padalina. U po\u010detku \u0107e to biti ki\u0161a a krajem mjeseca i snijeg. Ta situacija \u0107e se nastaviti i u velja\u010di i trebalo bi biti u granicama vi\u0161egodi\u0161njeg prosjeka. To \u0107e biti pravi zimski mjesec i u pogledu temperature i u pogledu padalina- ka\u017ee Majstorovi\u0107.<\/p>\n
Prosjek je, kako ka\u017ee Majstorovi\u0107, oko 70 litara po metru \u010detvornom, a temperatura 1 stupanj Celzija, svakako govore\u0107i o sredi\u0161njoj Bosni, a dolina Neretve i Posavine je toplija.<\/p>\n
Na pitanje jesu li promjene vremena u ovom razdoblju povezane s klimatskim promjenama, te \u0161to se to de\u0161ava s vremenom, Majstorovi\u0107 ka\u017ee da je na to te\u0161ko odgovoriti, jer se ne znaju mehanizmi zbog kojih dolazi do ovoga, a ne zna se ni sasvim sigurna prognoza.<\/p>\n
– Postoje razni scenariji koji govore o pove\u0107anju temperature od 2 do 6 stupnjeva Celzija globalnog zagrijevanja. Dva stupnja Celzija bi se dalo podnijeti, a \u0161est bi ve\u0107 predstavljalo katastrofu za \u010ditavu planetu- isti\u010de Majstorovi\u0107.<\/p>\n
S obzirom na to da se u Federalnom meteorolo\u0161kom zavodu bave istra\u017eivanjima, ka\u017ee da je sada trend da ukupna suma padalina raste, odnosno, postoji trend pove\u0107anja, ali pojedina\u010dno.<\/p>\n
S jedne strane, poja\u0161njava Majstorovi\u0107, imamo ve\u0107i intenzitet padalina, a s druge i du\u017ee su\u0161ne periode.<\/p>\n
Tako da i pored toga \u0161to imamo koli\u010dinu vode koja zadovoljava, efekt tih padalina nije isti, jer kada intenzivnije pada u brdskoplaninskim podru\u010djima, padaline se sliju po povr\u0161ini, ne prodiru u dubinu zemlji\u0161ta, \u0161to bi odgovaralo i poljoprivredi i vodoprivredi.<\/p>\n
– Dakle, u\u010dinak tih padalina je lo\u0161iji. Zimi su \u010desti periodi topljenja snijega, \u0161to smanjuje ulogu snijega za akumulaciju vode. Situacija se zaista mijenja, ali globalno- zaklju\u010duje klimatolog \u017deljko Majstorovi\u0107 iz Meteorolo\u0161kog zavoda FBiH.<\/p>\n
republikainfo.com<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"