{"id":20064,"date":"2014-01-29T21:56:40","date_gmt":"2014-01-29T20:56:40","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2014\/01\/29\/obljetnica-sarajevske-deklaracije-o-hrvatskom-jeziku\/"},"modified":"2014-01-29T21:56:40","modified_gmt":"2014-01-29T20:56:40","slug":"obljetnica-sarajevske-deklaracije-o-hrvatskom-jeziku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/obljetnica-sarajevske-deklaracije-o-hrvatskom-jeziku\/","title":{"rendered":"Obljetnica sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku potpisala su sedmorica hrvatskih knji\u017eevnika iz BiH, me\u0111u kojima i na\u0161 Radi\u0161\u0107anin Veselko Koroman. Bila su to te\u0161ka vremena, kad se radi toga glava gubila. Veselko se nije dvoumio niti ustru\u010davao, zauzeo se za opstojnost svoga naroda i me\u0111u prvima je potpisao tu Deklaraciju.<\/p>\n<p>  <!--more-->  <\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0<br \/>Deklaracija je zagovarala slobodu, nacionalnu i kulturnu suverenost, hrvatski jezik i jednakopravnost. Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku je bila &#8220;sestrinska&#8221; deklaracija o hrvatskom jeziku Deklaraciji o nazivu i polo\u017eaju hrvatskoga knji\u017eevnog jezika objavljenoj 4 godine ranije, 1967. godine. Objavljena je u Sarajevu 28. sije\u010dnja 1971. \u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Inicirao ju je Mile Pe\u0161orda, a potpisala su ju sedmorica hrvatskih knji\u017eevnika iz BiH: Vitomir Luki\u0107, Mile Pe\u0161orda, Veselko Koroman, Nikola Marti\u0107, Mirko Marjanovi\u0107, Vladimir Pavlovi\u0107 i Stanko Ba\u0161i\u0107, zala\u017eu\u0107i se za hrvatsku nacionalnu i kulturnu suverenost i jednakopravnost s drugim narodima u BiH.<br \/>Njene potpisnike su jugoslavenske vlasti progonile, kao i potpisnike zagreba\u010dke Deklaracije, no za razliku od zagreba\u010dke, o sarajevskoj se u medijima i danas \u0161uti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Javna izjava hrvatskih knji\u017eevnika dana u Sarajevu 27. sije\u010dnja 1971., objavljena u novinama dan poslije. Javnu izjavu su dali u povodu politi\u010dkoga napada na &#8220;grupu hrvatskih knji\u017eevnika&#8221; na plenumu Udru\u017eenja knji\u017eevnika BiH koji se odr\u017eao nedavno. U izjavi se ukazalo na stanovite pojave i probleme u odnosima koji vladaju u kulturnoj klimi Sarajeva, posebno me\u0111u knji\u017eevnim stvarateljima, njihovom polo\u017eaju, odnosima i sl .<br \/>&#8220;Deklaracijom smo sedmorica nas branili pravo na neometan \u017eivot i ime, u dr\u017eavi Jugoslaviji sustavno diskriminiranoga i zatiranoga, hrvatskoga jezika kao takvog, zauzeli se za demokratske standarde i stvarnu ravnopravnost hrvatskoga naroda i kulture s drugim narodima i nacionalnim kulturama u Bosni i Hercegovini. Deklaracijom smo izrijekom zagovarali nacionalnu i kulturnu suverenost te uzeli u obranu, netom ro\u0111enu, i kao &#8216;klerofa\u0161isti\u010dku&#8217; odmah difamiranu, knji\u017eevno-kulturnu manifestaciju \u0160imi\u0107evi susreti&#8221; (Mile Pe\u0161orda, OSVIT br. 1-2, Mostar, 2010., Hrvatski list, 14.02.2011.).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sadr\u017eaj ove izjave treba shvatiti kao sa\u017eet odgovor na pitanje koje je na nedavnom plenumu Udru\u017eenja knji\u017eevnika BiH postavio Lazar Amid\u017ei\u0107, funkcioner Republi\u010dke konferencije SSRN BiH. Pitanje, samo po sebi, mo\u017eda ne bi trebalo uzeti kao provokaciju, jer je upu\u0107eno s govornice jednog eminentnog kulturnog skupa, da ono nije bilo izneseno na erupciji optu\u017ebi za &#8220;la\u017ei&#8221; i najni\u017eu vrstu politi\u010dkog i kulturnog dou\u0161ni\u0161tva protiv &#8220;grupe hrvatskih pisaca&#8221; iz ove republike koji, po mi\u0161ljenju Lazara Amid\u017ei\u0107a, snose odgovornost za nepovoljnu deskripciju ovda\u0161njih kulturnih prilika u \u010dlanku Grge Gamulina objavljenom u dvanaestom broju &#8220;Kritike&#8221;&#8230;<br \/>\u010cak da je ovakvo pitanje imalo \u010dist upitni oblik, inspiriran intelektualnom radoznalo\u0161\u0107u i dobrom voljom da se istini pogleda u o\u010di, odgovor na njega zahtijevao bi odre\u0111ene pretpostavke&#8230;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nema nikakve sumnje da treba odgovoriti na sva pitanja zainteresiranih promatra\u010da sa strane, ali prije svega na ona otvorena i alarmantna \u0161to ih postavlja na\u0161a zbilja. Stoga \u0107emo mi s punom svije\u0161\u0107u intelektualne knji\u017eevni\u010dke i ideolo\u0161ke obaveze odgovoriti Grgi Gamulinu tek:<br \/>kada se izme\u0111u kulture i politike ne bude stvarala barijera koja onemogu\u0107uje otvorenu, iskrenu i argumentiranu razmjenu mi\u0161ljenja sa jasno deklariranih pozicija legalne nacionalno-kulturne pripadnosti;<br \/>kada neki predstavnici hrvatskog dijela kulture u politi\u010dkim tijelima ne budu statisti po &#8220;nacionalnom klju\u010du&#8221;, nego javni povjerenici iza \u010dije uloge stoji odre\u0111eni kulturni program;<br \/>kada se kadrovska struktura u kulturnim institucijama, izdava\u010dkim ku\u0107ama i glasilima javne komunikacije uskladi prema izbalansiranim nacionalnim interesima;<br \/>kada se takve pozicije ne budu koristile za naivno motivirane oblike kulturne diskriminacije (kao \u0161to je pokazala publikacija &#8220;Knji\u017eevni razgovori&#8221; u redakciji Izeta Sarajli\u0107a i s pogovorom Ivana Fogla);<br \/>kada se u jezi\u010dnoj praksi osjeti prisutnost zaklju\u010daka simpozija o jezi\u010dkoj toleranciji, a lektori prestanu vr\u0161iti masakr nad zapadnom varijantom hrvatskosrpskog jezika i kona\u010dno zapo\u010dne razgovor o na\u0161em jezi\u010dnom standardu;<br \/>kada u otkrivanju kulturnog naslje\u0111a Bosne i Hercegovine prevlada sistematski, progrmski i eruditivan stil rada, otvoren \u010ditavoj kulturnoj javnosti, i kada se energije i nov\u010dana sredstva tog poduhvata ne budu tro\u0161ili na djela li\u0161ena programskog opravdanja te ugledne fundacije, ili stru\u010dno proma\u0161ena, umjesto da se anga\u017eiraju stru\u010dnjaci za jo\u0161 neistra\u017eena podru\u010dja svih kultura naroda ove republike na ravnopravnoj osnovi;<br \/>kada Ivan Fogl, koji po nacionalnom paritetu predsjedava zajedno s vama skupovima u Republi\u010dkoj konferenciji Socijalisti\u010dkog saveza, gdje se rje\u0161avaju sudbinska pitanja kulture, bude barem po profesionalnoj politi\u010dkoj obavezi, ako ne po savjesti, odgovorio mladom hercegova\u010dkom pjesniku Mili Pe\u0161ordi za\u0161to u materijalima za jedan slu\u017ebeni skup, izra\u0111enim u va\u0161oj instituciji, nisu, pored ostalih sli\u010dnih manifestacija, ni spomenuti \u0160imi\u0107evi susreti (zna\u010di li to da su oni diskvalificirani?);<br \/>kada ovoj kulturnoj javnosti prestanu dijeliti lekcije savjesti u kojima unitaristi\u010dka psihologija poprima oblik agonije, koje se ve\u0107 na vi\u0161e skupova pojavljuju nepozvane i &#8220;kao gosti&#8221; zloupotrebljavaju gostoprimstvo, da bi ovo podru\u010dje, otvoreno za demokratski slobodan razgovor o vlastitim problemima, pretvorile u poligon obra\u010duna protiv jedne nacionalne i kulturne suverenosti s pozicija druge, u ulozi njenog eksponenta;<br \/>kada vi i va\u0161i istomi\u0161ljenici ustanete protiv nepravdi \u0161to su \u010dinjene istoj onoj kulturi, i istim tim ljudima koje ste optu\u017eili kao hu\u0161ka\u010de i dou\u0161nike Grge Gamulina;<br \/>kada se u kulturi prestane nastupati u stilu arogantnog policijskog du\u0161obri\u017eni\u0161tva, kako ste vi uinili u nekoliko navrata, sistematski, uporno mjere\u0107i dubinu javnog strpljenja;<br \/>kada bude sasvim jasno u \u010dije ime vi govorite, jer se ova sredina ionako uz velike napore odupire poku\u0161ajima kulturne kolonizacije sa raznih strana, pa mora vjerovati u vlastite snage za izlaz iz vlastite krize. Nije potrebno da vas uvjeravamo da ona ima dovoljno intelektualnih i moralnih kapaciteta i da bi sasvim mogla bez usluga kakve su joj ponudili va\u0161i istupi:<br \/>kada se desi (\u0161to bi mo\u017eda bilo daleko bolje) da se pored Hasana Grap\u010danovi\u0107a, javi neki politi\u010dar koji bi vam u ime napadnotog dijela hrvatske kulture odgovorio za javnom tribinom. Nama bi, u tom slu\u010daju bilo daleko jednostavnije, jer bi to ostao dijalog politi\u010dara koji izrazito, i valjda legalno, predstavljaju interese triju legalnih nacionalnih kultura. Na \u017ealost, ta tre\u0107a reakcija nije uslijedila, i mi se prihva\u0107amo politi\u010dkog rizika da popunimo jedno beznade\u017eno prazno mjesto u javnom predstavljanju vlastitih kulturnih interesa, ako je ve\u0107 neko drugi, a ne mi sami, morao da nas, razumije se u svrhe optu\u017ebe, podvede pod taj tako usputno odre\u0111uju\u0107i naziv &#8220;grupe hrvatskih pisaca&#8221;;<br \/>kada bi ovakvi istupi bili barem javni i samo veerbalni, jer ako oni dolaze od \u010dovjeka politi\u010dkog zvanja i utjecaja, bojimo se da je to mnogo opasnije zato \u0161to je on jo\u0161 uvijek u stanju da uradi vi\u0161e o gore od onoga \u0161to je rekao.<br \/>U tom slu\u010daju i Grgi Gamulinu, i samoj javnosti mnoge stvari bile bi jasnije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kada ove pretpostavke budu ispunjene, onda \u0107emo mi s osje\u0107ajem zadovoljene pravde i dobrom osnovom za me\u0111usobno povjerenje raditi na vlastitim kulturama i onom \u0161to nas u njima povezuje kao ljude koji su svojim bi\u0107em i svojom povije\u0161\u0107u duboko ukorijenjeni u ovo tlo.<br \/>I tek tada \u0107emo mo\u0107i da odgovorimo Grgi Gamulinu &#8211; ako on dotle bude \u017eiv.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>Wikipedija | LJ::portal<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku potpisala su sedmorica hrvatskih knji\u017eevnika iz BiH, me\u0111u kojima i na\u0161 Radi\u0161\u0107anin Veselko Koroman. Bila <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/obljetnica-sarajevske-deklaracije-o-hrvatskom-jeziku\/\" title=\"Obljetnica sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":20063,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-20064","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20064"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20064\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20063"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}