![\"lj\"](\"https:\/\/fbcdn-sphotos-a-a.akamaihd.net\/hphotos-ak-ash3\/t1\/q79\/s720x720\/1004094_510333672412956_186717228_n.jpg\")
<\/p>\nMalo tko pamti kako se \u017eivjelo kada nije bilo vode iz vodovoda . Kada je napravljena prva \u010datrnja i kako su ljudi prije nje skupljali vodu? U Gornjem Proboju postoje dva izvora pitke vode – Ja\u017eva i izvor kod Macanovih ku\u0107a. Oba su od Bandura i Toli\u0107a udaljena oko tisu\u0107u metara. Nije to ni tako daleko da ovi zaseoci nisu na vrhu brda, a izvori u njegovom podno\u017eju.<\/p>\n
<\/p>\n
Danas je asfaltirana cesta do Toli\u0107a, ali se te\u0161ko i autom popeti, a kamoli pje\u0161ke. Ljudi su prije \u010datrnja i\u0161li na izvore, donosili vodu u burilima. Lako je bilo na le\u0111ima nizbrdo nositi prazno burilo, ali nazad uzbrdo, puno burilo!! I to svaki dan. Magarac se nije koristio za te radnje. On se \u0161tedio za va\u017enije poslove, jer ako crkne magarac bila bi velika \u0161teta za obitelj.<\/p>\n
<\/p>\n
Voda iz burila bi se koristila za pi\u0107e. Svaka kap bi se \u010duvala kao suho zlato. \u010cak se u burilima gonila i u Lipno te prodavala Lipljanima. Poku\u0161avam zamisliti \u017eivot u doba prije \u010datrnja. \u017divot bez vode koja \u017eivot zna\u010di. Burilo na le\u0111ima puno vode koje treba zadovoljiti dnevne potrebe za vodom cijele obitelji. A dok ga s vrela donese\u0161 iz \u010dovjeka iza\u0111e kroz znoj dobar dio te vode. Kako je uop\u0107e mogu\u0107e paziti svaku kap kao suho zlato? Kakav je \u017eivot bez perilice rublja? Brr\u2026 Deke, prekriva\u010di i kabasta odje\u0107a, nosila se u stupu kraj mlinice. Ostaci mlinice jo\u0161 danas stoje uz vrelo Ja\u017evu. Nije radila ljeti jer bi potok u ljetno doba presu\u0161io.<\/p>\n
![\"lj\"](\"https:\/\/fbcdn-sphotos-h-a.akamaihd.net\/hphotos-ak-frc1\/t1\/q85\/s720x720\/1798450_510333075746349_265598613_n.jpg\")
Prve \u010datrnje su bile preporod. Meni se danas \u010dini kao da su tu u ovom kamenu od kad postoji kugla zemaljska, davno prije dolaska ljudi. A ozidati \u010datrnju bila je velika muka. Ne samo zato \u0161to je trebala velika fizi\u010dka izdr\u017eljivost, ve\u0107 i graditeljsko znanje. Prvo se moralo na\u0107i pogodno tlo za \u010datrnju. Stjenovito i nepropusno. Kopalo se do kamena \u017eivca. \u0160to ve\u0107a, \u0161to dublja rupa. Nije bilo ni bagera, niti rovokopa\u010da. Kada se do\u0161lo do nepropusnog tla zapo\u010dinjalo je zidanje zidova. Kameni blokovi su se zidali malterom i to tako da \u010datrnja nigdje ne pu\u0161ta vodu. Kakvi su majstori bili u zidanju to se i danas vidi. Nakon toliko godina niti jedna stara \u010datrnja ne pu\u0161ta vodu. Za nove betonske se to ne bi moglo re\u0107i. Pokrov \u010datrnje se \u0107emerio . Stari \u0107emeri su izdr\u017eali najve\u0107e potrese i nevremena koja su harala ovim krajevima. Kako su se graditelji osje\u0107ali kada bi zavr\u0161ili gradnju \u010datrnje i u nju pustili prvu ki\u0161nicu? Nije ta ki\u0161nica bila provedena do \u010datrnje olucima s krovova ku\u0107a jer u to vrijeme nije bilo oluka ni krovova od \u010dvrstog materijala. Pravljeni su improvizirani kanali na kosim padinama u zemlji, koji su vodili do \u010datrnje. Voda iz nje nije bila za pi\u0107e, ali napokon je bila ukro\u0107ena i deponirana na jednom mjestu. Dezinficirala se kre\u010dom proizvedenim u kla\u010dini. Jesu li samouki graditelji bili ponosni na sebe i svojih ruku djelo? Nisu oni to radili zbog divljenja okoline. Oni su to radili iz velike nu\u017ede. Iz ni\u010dega su stvarali ne\u0161to veli\u010danstveno, potrebno za svakodnevni \u017eivot.<\/p>\n
![\"lj\"](\"https:\/\/fbcdn-sphotos-e-a.akamaihd.net\/hphotos-ak-frc3\/t1\/q71\/s720x720\/1504568_510331205746536_1771320450_n.jpg\")
<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Vi\u0161e fotografija pogledajte OVDJE.<\/a><\/p>\n Probojska Orhideja<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"