P. \u0160imunovi\u0107 (2005.) je s pravom istakao da zemljopisna imena pripadaju hrvatskim najugro\u017eenijim spomenicima. Je li mislio samo na prostor R. Hrvatske ili \u0161ire nije ni bitno jer ova misao se mo\u017ee s pravom primjeniti na prostor \u010ditave Hercegovine pa i \u0161ire gdje \u017eive Hrvati.<\/p>\n
<\/p>\n
Kako su nastajala i kada, iziskuje dublju analizu, ali o njihovoj promjeni i nestajanju svjedo\u010dimo u ovom dana\u0161njem vremenu. To se ponajprije odnosi na geografska imena manjih prostornih cjelina, koji su najprije izlo\u017eeni nestajanju iz govornoga jezika. Smanjen broj stanovni\u0161tva, manja kori\u0161tenost prostora, zarastanje putnih komunikacija, gubljenjem kontakta pa i sa osobnom imovinom, razlozi su promjena i nestajanja. Postoje\u0107e karte i katastarski planovi prepuni su gre\u0161aka i pogre\u0161no upisanih toponima, nekada po volji upisiva\u010da ili pomodarstvu pod utjecajem nesvojstvenim govornih oblika ovom kraju. Tko mo\u017ee potvrditi da se ikada govorilo Bijelo Brdo, Hr\u0111asovac ili Grabovo Vrelo, ali je tako upisano. Kada je u pitanju zaborav situacija nije ni\u0161ta bolja ni u Brljici, tko sada jo\u0161 zna gdje je: Borovina (podru\u010dje oko groblja), Skokovine (podru\u010dje izme\u0111u Mi\u0161eti\u0107a i Vuleti\u0107a ku\u0107a), Hajdu\u010dka staza..<\/p>\n
Nepobitan dokaz o dugotrajnom bitisanju \u010dovjeka na dana\u0161njem prostoru Brljice su brojne gomile pa se sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee govoriti da su tuda \u201eprotutnjali\u201c Iliri , Kelti, Rimljani i ostavili su svoje tragove i u toponimiji koji se naziru sve do dana\u0161njih dana. To je zaustavljeno vrijeme-okamenjeno u rije\u010di,u imenu, tu \u017eivi \u010ditava jedna povijest, na\u0161a pro\u0161lost, daleka i bliska, poku\u0161ajmo je sa\u010duvati barem upisanu.<\/p>\n
Po svemu sude\u0107i najstariji naziv na prostoru Brljice nosi prostor iznad Skoku\u0161i\u0107a ku\u0107a koji se zove Metaljka. Potje\u010de od ilirske rije\u010di meth (\u0161to zna\u010di zimovali\u0161te), te\u0161ko je sa sigurno\u0161\u0107u tvrditi, ali kako se tu u neposrednoj blizini nalaze Stanine, Stajetine, Jasenova\u010da (stari zidani bunar kome se nezna vrijeme zidanja). Sve ovo navedeno navodi nas na pomisao da su prve nastambe u Brljici nastale negdje iznad Skoku\u0161i\u0107a ku\u0107a i da se tu zimovalo sa stokom i stanovalo. Ovdje posebnu pozornost trebamo posvetiti toponimima koji se nalaze u neposrednoj blizini : stajetine i stanine, na prvi pogled one izgledaju kao uve\u0107anice (augmentativi), ali poznavaju\u0107i govorne navike mje\u0161tana one nemaju to zna\u010denje. U na\u0161em kraju pa tako i u Brljici za staru napu\u0161tenu stvar- predmet i koja nije u \u010destoj upotrebi i jo\u0161 se mo\u017ee koristiti, a ve\u0107 ima nova koja ju zamjenjuje, izgovara se u augmentativu. Opan\u010dine (opanci) nisu veliki- nego stari, kotuletina -stara kotula, ne velika, tako i staje \u2013 Stajetine, stanovi \u2013 stan\u010dine – Stanine. Blizu je i podru\u010dje s toponimom Majdani, koje je dobilo ime iz turskog jezika \u201emajdan\u201c \u0161to zna\u010di rudnik, tu se vadila plo\u010da koja je bila potrebna za pokrivanje ku\u0107a. Mje\u0161tani su je koristili za svoje potrebe a ostalo je u starim pri\u010dama da su s njom i trgovali sve do Dalmacije.<\/p>\n
Imenica stan nije u nekada\u0161nja vremena imala zna\u010denje koje ima danas. Stan je nekada imao zna\u010denje pomo\u0107ne nastambe za odre\u0111eni dio godine gdje se stanovalo radi odre\u0111enih poslova a po zavr\u0161etku tih poslova vra\u0107alo se \u201eu selo\u201c, ve\u0107inom radi ispa\u0161e stoke. Obi\u010dno bi bili grupirani vi\u0161e njih. Kada bi se ti stanovi napustili i nisu bili vi\u0161e u funkciji dobivali bi ime stanine, kao i \u0161ire podru\u010dje oko njih. Isti slu\u010daj je i s imenicama : staja-stajetine- napu\u0161tene staje, jer imaju ve\u0107 nove. Ta imena su nastala kada se brlji\u010dani polako naseljavaju na ostale dana\u0161nje prostore. Istim na\u010dinom nastala su imena: Ku\u0107etine prostor gdje su bile stare ku\u0107e koji je napu\u0161ten jer su izgra\u0111ene nove ku\u0107e, Torine, gdje su nekada bili torovi. Sve ovo najbolje potvr\u0111uje toponim Cerine (nisu tu nikada bili veliki ceri nego stari.<\/p>\n
Toponim Popriki put ima jasno zna\u010denje ali nema nikakvih usmenih i pisanih podataka kada je nastalo odnosno kada je put gra\u0111en, austrijanci su ga upisali u karastarske planove koncem sedamdesetih godina devetnaestoga stolje\u0107a a kasnije se pojavljuje i na kartama isto kao i toponim Hajdu\u010dka staza koju spominje i Jefto Dedijer 1905. god. kada je prolazio ovim krajem. Toponim Popriki put ostao je u upotrebi do dana\u0161njih dana, a Hajdu\u010dka staza se kasnije gotovo nikako ne spominje. Rujsko guvno (isto\u010dno od Brki\u0107a ku\u0107a) nam potvr\u0111uje \u010dinjenicu da je se nekada u Brljici brala ruj (rujevina), su\u0161ila, vrla i gonila u Bosnu o \u010demu postoje i pisani tragovi.<\/p>\n
Imena nastala od prezimena, imena ili nadimaka nekada\u0161njih vlasnika: Karlova\u010da, Lekinovac, Galino guvno, Borasov tor, Mlinarevina, Ercegu\u0161a (prezime Herceg je koncem devetnaestoga stolje\u0107a upisivano kao Erceg i kasnije se ponekad pojavljuje tako da u \u017eupi Vitina od 1895. do 1950. godine imamo 11 kr\u0161tenika s tim prezimenom), Skokovina, Kozinu\u0161e, Beganova ledina.<\/p>\n
Me\u0111u ovim pobrojanim toponimima za neke se mo\u017ee dvojiti porijeklo nastanka: Lali\u0107a guvno, Dizdarevac, Ko\u0161arevina. Na prvi pogled izgleda da su ova imena nastala od prezimena ili imena \u0161to ne mora zna\u010diti. Lali\u0107a guvno je moglo dobiti ime po prezimenu Lali\u0107, ali je ve\u0107a vjerojatno\u0107a da je dobilo ime po jednoj izreci koja je udoma\u0107ena u Brljici, ako se netko nedoma\u0107inski odnosi prema ne\u010demu reklo bi se \u201enije to lali\u0107evina\u201c, ne\u0161to \u0161to nema vlasnika i prema \u010demu se odnosi nedoma\u0107inski. Isto tako Dizdarevac i Ko\u0161arevina mogu biti od prezimena Dizdarevi\u0107 i Ko\u0161ari\u0107 ili od titule dizdar i od ko\u0161are (na tom prostoru je nekada rasla konopljika od koje su se izra\u0111ivale (plele) ko\u0161are). Lekinovac je nastao prema pri\u010di starih od prezimena Leko. Naime , na prostoru gdje su sada Bir\u0111i\u0107a ku\u0107e stanovao je neki starac, samac, prezimena Leko kojega su Borasi potjerali i tu se naselili a on je dokraj\u010dio svoj \u017eivot u Karlova\u010di.<\/p>\n
Pored ovih devetnaest navedenih brlji\u010dkih toponima spomenimo i sljede\u0107e: Bjela\u0161nica, Bilo Brdo, Butarova\u010da, Brljice, Bovani, Brdo, Brlog, Crtalu\u0161a, \u010cuturu\u0161a, Dubci, D\u017eambulja, Gaji\u0107, Greda, Grmaz, Gri\u017ea, Ka\u0107unevac, Kr\u010devina, Lastva, Jamu\u010dina, Oblog, Ornica, Op\u0107ina, Podi, R\u0111asovac,Ra\u0161eljke, Splivorina, Vlaka, Zagrade, Zasik, Zveka\u010da, \u017dega.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Gojko | boras.ba<\/strong><\/span><\/p>\n \u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"