\u00a0\u201eNjegovo carsko i kraljevsko Veli\u010danstvo je svojom Previ\u0161njom odlukom od 1. travnja ove godine (1880. op. a.), milostivo odredilo uvo\u0111enje novog monopolskog reda (zakona) za BiH, kao i nare\u0111enje kojim izuzetno odobrava uzgoj i isporuku duhana za vlastitu upotrebu, kao i reguliranje uz to pripadaju\u0107ih da\u017ebina,\u201c<\/p>\n
<\/p>\n
stoji pri kraju rje\u0161enja zajedni\u010dkog ministarstva od 19. travnja 1880., godine br. 2189 B.H. U knjizi \u201eDuhan u BiH od 1880. do 1979. godine\u201c, strana 14. dalje stoji da se osnivaju duhanski otkupni uredi u Ljubu\u0161kom, Stocu, Mostaru i Trebinju.
\u00a0\u00a0 Nekad bilo, poslije pune 132 godine prvi puta ova sezona, jesen \u2013 zima, u Hercegovini protje\u010de bez otkupa duhana. Na \u017ealost nije to posljedica kampanje o \u0161tetnosti pu\u0161enja, narod u BiH usprkos svim proklamacijama dimi ‘sve u \u0161esnaest’, nego nezainteresiranosti, neinventivnosti ili preciznije nesposobnosti tranzicijskih vlasti da urede stanje u ovoj oblasti. Jedna za drugom u ratu i nakon njega, vrata su zatvarale tvrtke za otkup i fermentiranje duhana, posljednja sedma \u2013 Duhanska stanica u Stocu. U tamo\u0161njem Dioni\u010dkom dru\u0161tvu za otkup i obradu duhana najavili su odluku o prestanku otkupa me\u0111utim nisu je donijeli jer ka\u017eu \u2013 ako bi se stanje u ovoj oblasti uredilo, nastavili bi posao.
\u00a0\u00a0 Uglavnom, okupacijske vlasti i (ne)narodni re\u017eimi svjesni financijske te\u017eine duhana, dr\u017eali su ovu oblast po kontrolom od \u010dega je koristi imao i narod. Dr\u017eava i sada ima velike koristi, tako je na ime poreza na duhan 2011-te ‘ubrano’ 720, a 2013-te uz podba\u010daj u odnosu na plan, 761 milijun maraka! Duhan, odnosno duhanske prera\u0111evine ostale su jedan od najva\u017enijih prora\u010dunskih prihoda!
\u00a0\u00a0 To je jedna strana medalje, druga ka\u017ee da je BiH lani izgubila najmanje 69,2 milijuna KM zbog \u201eeksplozije\u201c ilegalnog rezanog duhana na tr\u017ei\u0161tu, odnosno kroz poreze koji nisu pla\u0107eni dr\u017eavi. Podaci su to neovisne studije o veli\u010dini ilegalnog tr\u017ei\u0161ta duhana, te gubicima koji iz toga proizlaze. Studiju su naru\u010dile Fabrika duhana Sarajevo i tri inozemne korporacije. Prema procjeni koju je napravila agencija za istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta \u201eIpsos\u201c, navodno osam posto tr\u017ei\u0161ta odnosi se na ilegalni duhan.
\u00a0\u00a0 E, sad dr\u017eava \u2013 entiteti, \u017eupanije\u2026, s jedne strane kukaju nad prora\u010dunima, a s druge ne \u010dine ni\u0161ta da se uredi stanje, \u0161to podrazumijeva i otkup duhana. Ina\u010de, bez otkupa ra\u0161irena slobodna prodaja \u201e\u0161kije\u201c od doma\u0107eg duhana, ne mo\u017ee se smatrati \u0161vercom. Jednostavno, ljudi proizvedeno moraju negdje plasirati. Me\u0111utim, stije\u0161njeni sve slabijom kupovnom mo\u0107i i poplavom uvoznog duhana vird\u017einijskog tipa, koji zbog boje potiskuje hercegova\u010dki ravnjak, sve malobrojniji proizvo\u0111a\u010di te\u0161ko sti\u017eu do kupca. Ukratko u posvema\u0161nom neredu samo rijetki profitiraju, a mo\u017eda je to bio i cilj kada je potkraj pro\u0161log stolje\u0107a izbjegnuto zakonsko reguliranje ove oblasti po uzoru na Hrvatsku.<\/p>\n
U Makedoniji otkup duhana funkcionira<\/strong><\/p>\n Za razliku od BiH u Makedoniji duhansko tr\u017ei\u0161te i dalje funkcionira. Otkupom se bavi osam dr\u017eavnih i privatnih tvrtki, a proizvodnjom oko 200.000 ljudi. Proizvo\u0111a\u010di ba\u0161 i nisu zadovoljni prosje\u010dnom ovogodi\u0161njom cijenom koja \u0107e biti manja od pro\u0161logodi\u0161nje, zbog potra\u017enje na burzi – tvrde otkupljiva\u010di. Me\u0111utim, proizvodnja od 30.000 tona trebala bi te\u017eiti oko 70 milijuna eura itd.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n picasa_albumid=5976578011030240161<\/p>\n Du\u0161an Musa | Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"