{"id":2099,"date":"2009-09-09T14:30:49","date_gmt":"2009-09-09T12:30:49","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/09\/09\/ljubuaci-hodoastili-u-ramu\/"},"modified":"2009-09-09T14:30:49","modified_gmt":"2009-09-09T12:30:49","slug":"ljubuaci-hodoastili-u-ramu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/ljubuaci-hodoastili-u-ramu\/","title":{"rendered":"Ljubu\u0161aci hodo\u010dastili u Ramu"},"content":{"rendered":"
\"ramarazglednica\"Po tradiciji, na ro\u0111endan Bla\u017eene Djevice Marije – blagdan Male Gospe, na \u0160\u0107itu se okuplja mno\u0161tvo vjernika kako iz \u017eupa ramskoga kraja tako i iz mnogih dijelova BiH, a zadnjih desetak godina i iz susjedne Hrvatske. Me\u0111u mnogobrojnim hodo\u010dasnicima iz cijele BiH i Hrvatske, ju\u010der su u sveti\u0161tu Gospe Ramske na \u0160\u0107itu bili i hodo\u010dasnici iz \u017eupe Humac predvo\u0111eni fra Dra\u017eenom Borasom<\/strong>. <\/div>\n
<\/div>\n
Na put se krenulo u 7 sati, a vrijeme do sveti\u0161ta kratilo se pjesmom i molitvom. Po dolasku u Ramu oko 9.30, vrijeme do sredi\u0161njeg misnog slavlja smo iskoristili za obilazak samostana i crkve, Muzeja franjeva\u010dkog samostana, etnografskog muzeja , Ku\u0107e mira…<\/div>\n

<\/p>\n

Polazak hodo\u010dasnika s Humca<\/span><\/div>\n

<\/p>\n

Sredi\u0161nju sv. Misu u 11 sati, uz suslavlje 30-tak sve\u0107enika, pred vi\u0161e od pet tisu\u0107a vjernika predvodio je fra Stipo Kljaji\u0107<\/strong>.<\/div>\n

<\/p>\n

Misno slavlje
<\/span><\/div>\n

<\/p>\n

Osobito odu\u0161evljenje nastupilo je po zavr\u0161etku misnog slavlja, kada je okupljeni puk zajedno sa franjevcima zaigrao tradicionalno kolo , a slavilo se i pjevalo cijelo poslijepodne uz gangu i gusle.<\/div>\n
Me\u0111u bogatstvom narodnih no\u0161nji ramskog kraja, isticale su se Uskopaljke i Imo\u0107anke u svojim opravama, a nakon misnog slavlja sreli smo i huma\u010dko – radi\u0161i\u0107ku ekipu ganga\u0161a koja, kako ka\u017eu, svake godine dolazi ‘zapivati koju’ sa prijateljima iz Rame.<\/p>\n

Vrijeme nas je poslu\u017eilo tako da smo do polaska u 16 sati mogli u\u017eivati u obilasku jedinstvenog krajolika, razgovoru, molitvi i dru\u017eenju.Slu\u0161atelje na\u0161eg radija posebno je pozdravio gvardijan Ramskog samostana fra Tomislav Brkovi\u0107 koji nas je upoznao sa burnom pro\u0161losti i \u017eivotom naroda ovog kraja.<\/div>\n

<\/p>\n

Ispri\u010dao nam je i o posebnoj vezi Sinja i Rame – \u201eKada su 1687. godine \u010detvrti put spaljeni crkva i samostan franjevci iz Rame pobjegli s narodom u Sinj! Sa sobom su tada ponijeli u Sinj i Gospinu sliku, koja se u Rami osobito \u0161tovala. Danas je ta slika poznata kao Gospa Sinjska.\u201c<\/div>\n

<\/p>\n

Zadovoljni hodo\u010dasnici sretno su napustili ovo poznato sveti\u0161te i po\u017eeljeli skoriji susret na novom putovanju<\/div>\n

<\/p>\n

Vas \u0107emo, cijenjeni posjetitelji na\u0161eg portala, kroz nekoliko fotografija koje smo ju\u010der snimili te s par rije\u010di povesti na virtualno putovanje u ovo sveto mjesto!<\/div>\n

<\/p>\n

Franjeva\u010dki samostan Rama-\u0160\u0107it, duhovno i kulturno sredi\u0161te ramskoga kraja – jedinstvenoga kraja u kojem se stapaju kontinentalna i mediteranska klima, susre\u0107u mentaliteti sjevera i juga, dodiruju korijeni \u0161ljive i kamena, krumpira i smokve, hrasta i niske kra\u0161ke makije, staroga i novoga.<\/div>\n

<\/p>\n

Diva Grabov\u010deva
<\/span><\/div>\n

<\/p>\n

Na poluotoku \u0160\u0107itu, obgrljenom ljepotom Ramskog jezera, nalazi se Gospino sveti\u0161te, hodo\u010dasni\u010dka crkva Majke od milosti \u010dija se \u010dudotvorna slika od 1687. nalazi u Sinju. Uz crkvu je Franjeva\u010dki samostan, Ku\u0107a mira, Etnografski muzej, umjetni\u010dka galerija, knji\u017enica. Cjelinom svoga ambijenta, kao nacionalni spomenik, sav je ovaj prostor i sve gra\u0111evine uspje\u0161an izraz prirodne ljepote, umjetni\u010dkih, zanatskih i majstorskih dostignu\u0107a.<\/div>\n

<\/p>\n

Ramska razglednica
<\/span><\/div>\n

<\/p>\n

\u0160\u0107it je neveliko naselje, koje se do 1968. godine izdizalo iznad planine i pitome kotline kroz koju je protjecala rijeka Rama s pritokama Buk i Krupi\u0107. Kada je spomenute godine novoizgra\u0111eno akumulacijsko jezero potopilo velika podru\u010dja Ramske doline \u0160\u0107it je ostao na malom poluoto\u010di\u0107u zajedno s franjeva\u010dkim samostanom i crkvom.<\/p>\n

Akumulacijskim jezerom potopljeno je 15,5 km2 zemlji\u0161ta, 1147 raznih objekata i iseljeno 283 doma\u0107instva s 1.744 \u010dlana. Ramsko jezero je danas prava ljepotica kada je napunjeno. Dubina jezera je od 70 do 100 m uz branu. Duljina od brane do Varvare je 7,5 km, a \u0161irina 4,6 km. Obujam obale je 29 km. Na 595 m nadmorske visine jezero se prelijeva preko brane i ima maksimalni vodostaj povr\u0161ine 1.480,8 ha. S vrijednim umjetni\u010dkim sadr\u017eajima crkva u Rami predstavlja vrlo vrijednu cjelinu, po \u010demu se uvr\u0161tava me\u0111u najbolje umjetni\u010dki ure\u0111ene sakralne prostore Bosne Srebrne.<\/p>\n

U samostanskom dvori\u0161tu postavljene su izuzetno vrijedne umjetni\u010dke skulpture: Ramski kri\u017e i Spomen obilje\u017eje ramskim \u017ertvama od akademskog kipara Mile Bla\u017eevi\u0107a, te Posljednja ve\u010dera, Diva Grabov\u010deva i Gospina vrata od akademskog kipara Kuzme Kova\u010di\u0107a. Na Ked\u017eari se tako\u0111er nalazi spomenik Divi Grabov\u010devoj od Kuzme Kova\u010di\u0107a. U samostanu se nalazi vrijedna kolekcija slika i mozaika koji \u010dine pravu galeriju.<\/div>\n

<\/p>\n

Gospina vrata
<\/span><\/div>\n

<\/p>\n

Posljednja ve\u010dera
<\/span><\/div>\n
radioIjubuski.ba<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"ramarazglednica\"Po tradiciji, na ro\u0111endan Bla\u017eene Djevice Marije – blagdan Male Gospe, na \u0160\u0107itu se okuplja mno\u0161tvo vjernika kako iz \u017eupa ramskoga kraja tako i iz mnogih dijelova BiH, a zadnjih desetak godina i iz susjedne Hrvatske. Me\u0111u mnogobrojnim hodo\u010dasnicima iz cijele BiH i Hrvatske, ju\u010der su u sveti\u0161tu Gospe Ramske na \u0160\u0107itu bili i hodo\u010dasnici iz \u017eupe Humac predvo\u0111eni fra Dra\u017eenom Borasom<\/strong>. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2098,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-2099","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2099"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2099\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}