VELIKI MAJSTOR:<\/strong> Slobodnim zidarom Velike lo\u017ee Bosne i Hercegovine se postaje slobodnom voljom gra\u0111anina BiH koji je stariji od 23 godine, kao i u svakoj regularnoj i priznatoj velikoj lo\u017ei diljem svijeta. Normalno, taj gra\u0111anin treba biti \u010dovjek na dobrom glasu, da nije ka\u017enjavan, da je tolerantan, humanist itd., zbog \u010dega ga i predla\u017ee netko od \u010dlanova slobodnog zidarskog udru\u017eenja. To predlaganje prolazi kroz procedure odre\u0111enih tijela unutar svake lo\u017ee, a poslije odre\u0111enog vremena, koje nije tako kratko, \u201ctra\u017eeni\u201d ili kandidat za slobodnog zidara dobiva \u201cpoziv\u201d od svog predlaga\u010da. Kandidat upu\u0107uje molbu za prijam jednoj od lo\u017ea i obrazla\u017ee za\u0161to \u017eeli postati slobodnim zidarom. Tu odmah vidite da su kandidati obrazovani iz oblasti slobodnog zidarstva, a interesantno je i to da slobodnim zidarom mo\u017ee postati samo ako se njegova supruga sla\u017ee s njegovom odlukom da postane slobodnim zidarom (ako je o\u017eenjen). Poslije toga dolazi do susreta kandidata s pojedinim \u010dlanovima lo\u017ee, predlaganja kandidata za prijam ili ne, te na kraju dolazi do \u201csvijetlog ili pozitivnog\u201d ili \u201ctamnog ili negativnog\u201d balotiranja za kandidata od \u010dlanova lo\u017ee, \u0161to je lijepo opisano u knjizi o Mozartu kada je priman u Veliku lo\u017eu Austrije. Prijam kandidata u slobodne zidare jedan je od najsve\u010danijih trenutaka u svakoj lo\u017ei na svijetu. Zna\u010di, slobodnim zidarom mo\u017ee postati svaki gra\u0111anin BiH bez obzira na vjeru, nacionalnost, stupanj obrazovanosti, ukratko to mogu biti svi ljudi na dobrom glasu koje predlo\u017ee neki od \u010dlanova lo\u017ee. Velika lo\u017ee Bosne i Hercegovine dnevno samo preko e-maila dobije vi\u0161e upita za prijam u slobodne zidare. Svatko mo\u017ee postati, ali svatko ne postaje slobodnim zidarom. Na kraju ovog prvog odgovora navodim rije\u010di austrijskog slobodnog zidara Aleksandra Gizea iz njegove knjige \u201cUvod u slobodno zidarstvo\u201d: \u201cNeznalice, mu\u0161karci nesposobni za u\u010denje, ekstremisti, brutalni i totalni egocentrici nikada nisu ni tra\u017eili prijam u Dru\u0161tvo slobodnih zidara. Za to je potrebna odre\u0111ena sloboda duha, potrebno je \u017eivotno iskustvo, neophodno je shva\u0107anje prihvatljivog socijalnog pona\u0161anja\u201d.<\/p>\n RE:<\/strong> Mnogo je naga\u0111anja oko imena slobodnih zidara u BiH, a svaki uspje\u0161an \u010dovjek neovisan o politici povezuje se s masonstvom. Koliko ima slobodnih zidara u BiH te ima li me\u0111u njima politi\u010dara?<\/p>\n VELIKI MAJSTOR:<\/strong> Velika svjetska imena, poznati i priznati ljudi, prosvjetitelji, reformatori, revolucionari i umjetnici bili su ili jesu slobodni zidari. Me\u0111u najpoznatijim slobodnim zidarima su sigurno: Benjamin Franklin, George Washington, Kemal Atat\u00fcrk, Joseph Haydn, Mozart, Pu\u0161kin, Turgenjev, Simon Bolivar, Garibaldi, Churchill, Charli Chaplin itd. Slobodni zidari u BiH su \u010dasni ljudi, po\u0161tovani u svojoj okolini. To su ljudi svih profila, od profesora, lije\u010dnika, ekonomista, pravnika, arhitekata pa do tehni\u010dara i ostalih profesija. Me\u0111u bh. slobodnim zidarima nema politi\u010dara! Velika lo\u017ea BiH je od svog osnivanja prije \u010detiri godine do danas dobila priznanje svih europskih velikih lo\u017ea, sjevernoameri\u010dkih velikih lo\u017ea, Velike lo\u017ee Australije i Novog Zelanda, ve\u0107ine ju\u017enoameri\u010dkih, afri\u010dkih i azijskih velikih lo\u017ea. To je malo koja svjetska velika lo\u017ea dosegla u tako kratkom vremenskom roku. To je znak da nas ve\u0107ina svjetskih velikih lo\u017ea po\u0161tuje, a nerijetko nas na velikim svjetskim slobodnozidarskim, europskim ili regionalnim skupovima ve\u0107ina velikih majstora isti\u010de kao Veliku lo\u017eu u kojoj vlada tolerancija, duhovnost i bratstvo, u kojoj sjede i rade ljudi svih vjera i nacionalnosti, iz svih dijelova BiH, a poslije stra\u0161nog rata koji je opusto\u0161io zemlju. \u010clanovi Velike lo\u017ee BiH su zbog po\u0161tovanja i pravilnog rada Velike lo\u017ee BiH pozivani u sve slobodnozidarske lo\u017ee kao po\u0161tovani gosti, a nije rijedak slu\u010daj da na\u0161i slobodni zidar i predsjedaju nekim europskim ili svjetskim forumima slobodnih zidara\u2026\u2026<\/p>\n Nezadovoljstvo me\u0111u hrvatskim ratnim veteranima <\/strong> Republika Hrvatska je u srpnju isplatila 6.174 nov\u010dane naknade pripadnicima HVO-a te obiteljima poginulih \u010dlanova HVO-a, \u0161to je 2006. regulirano Ugovorom izme\u0111u RH i BiH o suradnji na podru\u010dju prava stradalnika rata u BiH koji su bili \u010dlanovi HVO-a i njihovih obitelji.<\/p>\n Tra\u017ei se javno objavljivanje registra branitelja<\/strong><\/p>\n Uspore\u0111uju\u0107i broj hrvatskih vojnih stradalnika HVO-a, dolazi se do zaklju\u010dka da je broj korisnika porastao za vi\u0161e od 100 posto, jer je taj broj pro\u0161le godine iznosio 1.673. Ova informacija uzbunila je javnost u susjednoj Republici Hrvatskoj, ali i BiH gdje su, posebno me\u0111u braniteljima, sve glasnija tra\u017eenja da se objavi registar branitelja koji \u0107e obuhva\u0107ati stradalnike koji primaju naknade iz BiH, ali i one koji to pravo ostvaruju i u Republici Hrvatskoj, dok istodobno brojni istinski branitelji nisu ostvarili svoja prava. Iako jo\u0161 nema slu\u017ebeno potvr\u0111enih informacija, naga\u0111a se kako \u0107e nekolicina nekada\u0161njih ratnih zapovjednika HVO-a i istinskih branitelja javno obznaniti imena onih koji nikada nisu bili pripadnici HVO-a niti ranjavani, a sada ostvaruju pravo na vojne mirovine iz BiH ili RH. Javno obznanjivanje la\u017enih branitelja unijelo bi nevi\u0111en kaos me\u0111u cjelokupnu braniteljsku populaciju u FBiH, a sve su prilike da je nezadovoljstvo me\u0111u ratnim veteranima dostiglo vrhunac\u2026\u2026..<\/p>\n IZGUBILI TU\u017dBU Pripadnici 66. in\u017eenjerijske pukovnije du\u017eni Hrvatskoj tisu\u0107e kuna sudskih tro\u0161kova<\/strong><\/p>\n Gradili Hrvatsku, a sada ne smiju ni prije\u0107i granicu<\/em><\/p>\n Nekada\u0161njim pripadnicima 66. in\u017eenjerijske pukovnije s podru\u010dja Bosne i Hercegovine ovih dana na ku\u0107ne adrese sti\u017eu obavijesti iz Hrvatske da su izgubili tu\u017ebu i da su du\u017eni platiti tisu\u0107e kuna za sudske tro\u0161kove. Jedan od njih je Jozo \u0106ori\u0107 iz Rodo\u010da koji se sada, kako ka\u017ee, pla\u0161i prije\u0107i granicu Republike Hrvatske jer bi ga mogli teretiti i tra\u017eiti mu novac koji nema, \u010dak sedam i pol tisu\u0107a kuna za sudske tro\u0161kove, budu\u0107i da su ta dugovanja sa suda proslije\u0111ena policiji. \u0106ori\u0107 prehranjuje suprugu koja nije zaposlena i troje djece, a ne mo\u017ee im izvaditi ni putovnice ni domovnice sve dok ne izmiri sudske tro\u0161kove. Pripadnici 66. in\u017eenjerijske pukovnije i godinama nakon rata nemaju rije\u0161en status, a Republiku Hrvatsku su tu\u017eili zbog neuvezanog radnog sta\u017ea, neispla\u0107enih pla\u0107a, terenskih dodataka i sli\u010dno.\u00a0 <\/p>\n Osim pripadnicima 66. pukovnije iz BiH, pismene obavijesti sti\u017eu i na vrata pripadnika te pukovnije s podru\u010dja Hrvatske. Ovih dana i Imo\u0107ani dobivaju sudsku dokumentaciju u kojoj se navodi da im Republika Hrvatska ni\u0161ta nije du\u017ena, nego da su oni du\u017eni platiti od pet do osam tisu\u0107a kuna sudskih tro\u0161kova, ovisno o svakom pojedina\u010dnom slu\u010daju. Budu\u0107i da su neki pripadnici pukovnije preminuli, a nisu ostvarili svoja prava, dokumentacija sti\u017ee njihovim obiteljima. Tako se u Imotskom i Hercegovini i preminuli terete da su du\u017eni platiti sudske tro\u0161kove od nekoliko tisu\u0107a kuna.<\/p>\n General Slobodan Praljak Haa\u0161kom sudu priznao<\/strong> Odgovaraju\u0107i na provociraju\u0107a pitanja haa\u0161kog tu\u017eitelja Douglasa Stringera, general Praljak je kazao da je na njegovu inicijativu, te u suglasnosti s tada\u0161njim predsjednikom HR-a HB-a Matom Bobanom, tada\u0161nji general HOS-a Ante Prka\u010din iskori\u0161ten u razbijanju postrojbi HOS-a u Hercegovini. To je ujedno prvi put da netko javno govori o ulozi generala HOS-a, kao i o razlozima za\u0161to su te postrojbe trebale biti uga\u0161ene. Pitanja tu\u017eitelja Stringera zadirala su i u ubojstvo generala HOS-a i njegove pratnje, te su morali intervenirati Praljkovi odvjetnici Nika Pinter i Bo\u017eidar Kova\u010di\u0107. \u201cSmatra li tu\u017eitelj, s obzirom na temu pitanja, da je general Praljak odgovoran za ubojstvo Bla\u017ea Kraljevi\u0107a, jer bi to zna\u010dilo pro\u0161irivanje optu\u017enice, ili se radi o spekulacijama\u201d, pitala je tu\u017eitelja i Sudsko vije\u0107e Praljkova odvjetnica Pinter. Stringer je odgovorio kako ga ne zanima tko je ubio generala HOS-a Bla\u017ea Kraljevi\u0107a, nego da \u017eeli dokazati povezanost, odnosno umije\u0161anost hrvatskog vodstva u razbijanje HOS-a, tada regularne bh. vojske. Ekskluzivno donosimo dijelove unakrsnog ispitivanja.<\/p>\n Praljak: <\/strong>Kraljevi\u0107 je poginuo, a je li to bilo ubojstvo, pokazat \u0107e istraga<\/p>\n Praljak: <\/strong>Mi smo Prka\u010dina koristili za razbijanje HOS-a i on je dolje napravio posao. On se nama trebao potpuno staviti na raspolaganje. HOS je rije\u0161en tek u Zagrebu.<\/p>\n Stringer:<\/strong> \u0160to ste u\u010dinili kako biste razbili HOS u Hercegovini?<\/p>\n Praljak:<\/strong> Misli se na to da je HOS neregularna, partijska vojska. Ako bi neki vojnik ne\u0161to ukrao, oti\u0161ao bi u HOS gdje je bio za\u0161ti\u0107en i to se nije moglo tolerirati. To je nemogu\u0107u situaciju \u010dinilo jo\u0161 te\u017eom. Tada je Prka\u010din na moju naredbu oti\u0161ao dolje da se situacija rije\u0161i.<\/p>\n Stringer: <\/strong>Zapovjednik HOS-a bio je Bla\u017e Kraljevi\u0107. Je li to\u010dno da je on ubijen \u0161est tjedana prije nego \u0161to je vo\u0111en va\u0161 razgovor u Predsjedni\u010dkim dvorima (misli se na razgovor Vije\u0107a za nacionalnu sigurnost s Matom Bobanom, Slobodanom Praljkom i predsjednikom RH dr. Franjom Tu\u0111manom o Prka\u010dinovom \u201canga\u017emanu\u201d u Hercegovini)?<\/p>\n Praljak: <\/strong>Rije\u010d ubijen treba zaklju\u010diti nakon \u0161to se zavr\u0161i istraga koja se o tome vodi. On je poginuo i ne znam je li ubijen, a pravo \u0107e re\u0107i svoje. Ja ne znam.<\/p>\n Stringer: <\/strong>Pa, generale, postavili su mu zasjedu?<\/p>\n Praljak: <\/strong>Ne volim ulaziti u naklapanja prije istrage.<\/p>\n Stringer:<\/strong> \u0160to ste od Prka\u010dina tra\u017eili da u\u010dini na razbijanju HOS-a na sastanku Vije\u0107a za nacionalnu sigurnost?<\/p>\n Praljak:<\/strong> Od njega se tra\u017eilo da pomogne razjasniti situaciju ako se potvrde moji i Bobanovi stavovi.<\/p>\n Stringer: <\/strong>Je li ubojstvo B. Kraljevi\u0107a bilo u interesu HDZ-a?<\/p>\n Praljak: <\/strong>Ne sla\u017eem se da je to bilo ubojstvo dok se ne zavr\u0161i s istragom. Ubojstvo nikome ne koristi.<\/p>\n Stringer: <\/strong>Pogibija je, ipak, bila u nekom interesu HDZ-a?<\/p>\n Praljak: <\/strong>Kraljevi\u0107 je imao \u010dudne repove iza sebe. Bio je emigrant iz Australije. Imao sam ponekad s njim o\u0161tre razgovore, a da svaki o\u0161tar razgovor zavr\u0161ava ubojstvom, nije to\u010dno. Paradirao je u uniformi i skupljao sjajne momke, ali i olo\u0161 kojem niste mogli ni\u0161ta.<\/p>\n Stringer:<\/strong> Nakon \u0161to je Kraljevi\u0107 umro, mnogi iz HOS-a su pre\u0161li u HVO koji je tako bio ja\u010di?<\/p>\n Praljak:<\/strong> I prije su pristupili HVO-u. Posebno moram navesti Stanka Primorca \u0106anu koji je briljantan momak i jedan od onih koji su se \u017eeljeli boriti za istinu i pravdu. A Izetbegovi\u0107u je bilo stalo da ima takve momke u postrojbama.<\/p>\n Stringer:<\/strong> (Predo\u010dio isje\u010dak iz \u010dlanka u \u201cBorbi\u201d od 8. rujna 1992.) \u201cJedinice HOS-a priznavale su legitimnost vlasti u Sarajevu, a HVO-a ne. Dan prije nego \u0107e poginuti Bla\u017e Kraljevi\u0107 je rekao da samo HVO treba okriviti za sukobe u Travniku. Dan prije nego je Kraljevi\u0107 izre\u0161etan njegov zamjenik Ivica Primorac pre\u0161ao je u HVO.\u201d<\/p>\n Nakon financijske i socijalne BiH potresa duboka politi\u010dka kriza<\/strong> INTERVJU Mijo Kre\u0161i\u0107, vr\u0161itelj du\u017enosti ministra sigurnosti BiH<\/strong> INTERVJU Antonio Toni Mate\u0161kovi\u0107, predsjednik Demokratskog centra BiH <\/strong> Prvi put u povijesti odr\u017eano kolektivno \u0161erijatsko vjen\u010danje u BiH<\/p>\n \u0160erijatska vjen\u010danja u BiH – nekad rijetkost, danas trend<\/p>\n Od zemlje u kojoj su prije rata \u0161erijatska vjen\u010danja bila rijetkost, BiH postaje zemlja u kojoj je rijetkost da se muslimani ne vjen\u010daju \u0161erijatski<\/p>\n Europa nema strategiju za BiH, nema ni rezervnog plana<\/p>\n \u0160to uraditi s Bosnom i Hercegovinom? POVIJEST<\/p>\n POVIJEST HRVATSKE GLAZBE MOSTAR Pre\u017eivjela 121 godinu zabrana i progona kako bi zakora\u010dila u budu\u0107nost<\/p>\n Godine 1890. ulicama Mostara svirali Lijepu na\u0161u<\/p>\n DRU\u0160TVO DANAS<\/p>\n DR. SC. ZORAN TOMI\u0106 Osobni odnosi s javno\u0161\u0107u 2<\/p>\n Najbolja odluka koju \u0107ete donijeti je da prestanete kritizirati druge<\/p>\n Otvoreno pismo predsjednika Speleolo\u0161ke udruge Vjetrenica – Popovo polje<\/p>\n Jama (hrvatske) politike u BiH<\/p>\n EKONOMIJA<\/p>\n Aluminij ponovno radi punim kapacitetom<\/p>\n Mostarski gigant predvodnik izlaska iz recesije<\/p>\n ANALIZA Kako se pripremiti za poslovanje na drugim tr\u017ei\u0161tima<\/p>\n Unato\u010d te\u0161ko\u0107ama BiH sve otvorenije tr\u017ei\u0161te<\/p>\n MMF s o\u0161trijim kriterijima prema BiH<\/p>\n Srbija bolje pro\u0161la od BiH<\/p>\n FELJTON<\/p>\n Nikolaus Friedwagner: Marija Zvijezda i njezini trapisti<\/p>\n Prvi dolazak \u201c\u010dudnih\u201d monaha i stvaranje gospodarskog \u010duda<\/p>\n KULTURA<\/p>\n Grad soli ve\u0107 priprema sljede\u0107e knji\u017eevne susrete<\/p>\n \u201cCum grano salis\u201d svake godine sve priznatiji<\/p>\n SPORT<\/p>\n Najve\u0107e svjetske sportske prijevare<\/p>\n I la\u017eima do pobjedni\u010dkog postolja<\/p>\n SVIJET<\/p>\n \u010cudo ili nepoznata bolest u Tennesseeu u SAD-u<\/p>\n LIJE\u010cNICI ZAPANJENI Dje\u010dak pla\u010de krvave suze<\/p>\n SCENA<\/p>\n Poznata pjeva\u010dica u zagrljaju 11 godina mla\u0111eg mu\u0161karca<\/p>\n Jelena Rozga u vezi sa sinom Ton\u010dija Hulji\u0107a<\/p>\n REVIJA<\/p>\n Specijalni prilog za cijelu obitelj\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/p>\n IZLOG<\/p>\n Predstavljen novi crossover za 2010.<\/p>\n CADILLAC SRX JO\u0160 JA\u010cI I BOLJI<\/p>\n ZANIMLJIVOSTI<\/p>\n Internetski magazini, YouTube i blogovi polako otkrivaju istinu<\/p>\n Najlu\u0111e teorije zavjere u povijesti \u010dovje\u010danstva<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ratni zapovjednici prozvat \u0107e la\u017ene branitelje<\/em><\/p>\n
Koristili smo Prka\u010dina za razbijanje HOS-a<\/em><\/p>\n
Me\u0111unarodna zajednica pala na BiH<\/em><\/p>\n
Strani ratnici trebali su davno napustiti BiH<\/em><\/p>\n
Pobuna hrvatskih ministara trebala je uslijediti daleko prije <\/em><\/p>\n
Europa nema strategiju za BiH; ne postoji rezervni plan. Jo\u0161 od kada je zavr\u0161io trostrani rat u biv\u0161oj Jugoslaviji 1995., najslabije postjugoslavenske dr\u017eave su bile ravnopravne na me\u0111unarodnom operacijskom stolu, primaju\u0107i redovne transfuzije krvi, implantate i premosnice. Jedan problem je rana osmi\u0161ljena okvirom, silom nametnutim dr\u017eavi, na pregovorima u Daytonu, Ohio, 1995., zahvaljuju\u0107i zaostav\u0161tini izaslanika Billa Clintona Richardu Holbrookeu. Washington je htio brzi kraj nepravednog rata i imao je malo vremena za cjepidla\u010denje Europljana s njihovim te\u0161kim svescima balkanske povijesti i slo\u017eenim etni\u010dkim kartama. Holbrooke je osmislio iznenadnu podjelu BiH na dva federalna \u201centiteta\u201d. Ve\u0107i, u kojem je Sarajevo, bio je prete\u017eno muslimanski, manji uglavnom srpski. Ideja je bila da se ve\u0107i od dva entiteta pona\u0161a kao sredi\u0161te nacionalnog jedinstva, polako uvla\u010de\u0107i manji u svoju orbitu. To se nikada nije dogodilo. Jo\u0161 od 1995. ve\u0107i entitet je taj koji je izgubio svoj put, ekonomski i politi\u010dki. Republika Srpska, kako je nazvan drugi entitet, uspjela je izbistriti svoje djelovanje i pove\u0107ati samostalnost. Sarajevo nije postalo glavni grad svih, kako su 1995. godine namjeravali mirotvorci. Ono je nestalo, postaju\u0107i gotovo potpuno muslimanska sredina, ka\u017ee prof. William Hague za The Independent\u2026.<\/p>\n![\"republika1192009\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/09\/novo_srpanjkolovoz_novo_republika1192009.gif\")
EKSKLUZIVNO Veliki majstor Velike lo\u017ee BiH najavio<\/strong>
Masoni nakon Bosne otvaraju lo\u017eu i u Hercegovini<\/em>
Tajnovitost masonstva u svijetu, odnosno slobodnih zidara uvijek je zaokupljala pozornost javnosti, a vijest o ponovnom osnivanju Velike lo\u017ee BiH u javnosti je odjeknula kao grom iz vedra neba. Velika lo\u017ea BiH registrirana je kao Udruga gra\u0111ana Velika lo\u017ea BiH i to u Br\u010dkom, na istoj adresi kao i Udru\u017eenje homeopata BiH, <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2119,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"class_list":["post-2120","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-republika-republika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2120","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2120"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2120\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2119"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2120"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2120"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2120"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}