{"id":2250,"date":"2009-09-18T11:17:06","date_gmt":"2009-09-18T09:17:06","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/09\/18\/crkvi-vratiti-stari-izgled-s-tri-obnovljena-oltara\/"},"modified":"2009-09-18T11:17:06","modified_gmt":"2009-09-18T09:17:06","slug":"crkvi-vratiti-stari-izgled-s-tri-obnovljena-oltara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/crkvi-vratiti-stari-izgled-s-tri-obnovljena-oltara\/","title":{"rendered":"Crkvi vratiti stari izgled s tri obnovljena oltara"},"content":{"rendered":"
\"fragvardijan\"Crkva svetog Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubu\u0161kog dozvolu za izgradnju dobila je od turske vlasti davne 1867., a godinu dana kasnije kamen temeljac za nju blagoslovio je fra Petar Kordi\u0107<\/strong>. Iz crtica povijesti ove crkve doznajemo kako ju je sve\u010dano posvetio biskup fra Pa\u0161kal Buconji\u0107<\/strong> 1. studenoga 1903. To je ujedno bila prva posve\u0107ena crkva u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. <\/div>\n

Dijelovi oltara oblo\u017eeni 24-karatnim zlatom<\/strong><\/p>\n

Prvi ve\u0107i popravci na crkvi su se radili od 1900. do 1903. kada je crkva obojena. Trenuta\u010dno se radi na ponovnoj, kompletnoj obnovi ove crkve. Kako smo doznali od gvardijana huma\u010dke \u017eupe fra Mire \u0160ege<\/strong>, trenuta\u010dno se radi na ure\u0111enju vanjskih zidova stare crkve. \u201cUskoro \u0107emo po\u010deti s ure\u0111enjem unutarnjeg dijela crkve. Jer osim obnove krova, koja je zavr\u0161ila, trebat \u0107e se dosta posla napraviti oko ure\u0111enja stropa, jer \u017eelimo vratiti stari izgled, kada je strop izgledao kao nebo sa zvijezdama\u201d, kazao je fra Miro, dodaju\u0107i kako bi ti poslovi trebali biti gotovi ove jeseni. Ono oko \u010dega se trenuta\u010dno najvi\u0161e radi je restauracija oltara, koja se radi u restauracijskom zavodu u Splitu. Gvardijan nam je kazao kako oltar potje\u010de iz 1725., a donesen je iz franjeva\u010dke crkve na Kaptolu u Zagrebu.<\/p>\n

\u201cOltar je bio premazivan tri puta. Posljednji put, ono \u0161to je bilo nama vidljivo, bila je uljana boja. Ali su restauratori obradom do\u0161li do prvobitnog izgleda oltara, na kojem se nalaze dijelovi oblo\u017eeni 24-karatnim zlatom\u201d, ka\u017ee gvardijan huma\u010dke \u017eupe. Prema njegovim o\u010dekivanjima, svi radovi, uklju\u010duju\u0107i i restauraciju oltara, trebali bi biti gotovi do kraja svibnja idu\u0107e godine, tako da bi svetkovina sv. Ante, za\u0161titnika ove \u017eupe, mogla biti proslavljena u ovoj crkvi.<\/p>\n

Postavljanje podnog grijanja<\/strong><\/p>\n

Isto tako u tijeku su radovi na izradi kamena za pod crkve. Pod \u0107e biti podignut za razinu jedne stepenice, a planira se i postavljanje podnog grijanja. \u201cPrije nekoliko dana razgovarao sam s unukom majstora Heferera koji je radio na\u0161e orgulje, koje su najstarije u Hercegovini, a ra\u0111ene su 1871. U nadi smo da \u0107e se obaviti restauracija i orgulja, iako jo\u0161 ni\u0161ta konkretno nije dogovoreno\u201d, isti\u010de fra Miro, dodaju\u0107i kako se orgulje trenuta\u010dno nalaze razmontirane u prostorijama samostana. Govore\u0107i o samom projektu, gvardijan ka\u017ee kako je prvobitna nakana bila vratiti izgled crkve kakav je imala 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a. U crkvi su tada bila tri oltara. Naime, pored glavnog, sa strana su se nalazila dva drvena oltara. Jedan oltar se nalazi u samostanu, dok je drugi posu\u0111en \u017eupi u Rasno. \u201cMi bismo ih vratili, ali pitanje je ho\u0107emo li mo\u0107i izna\u0107i financijska sredstva za njihovu restauraciju\u201d, kazao je fra Miro \u0160ego, gvardijan huma\u010dke \u017eupe.<\/p>\n

Zlatni oltar<\/strong><\/p>\n

Trenuta\u010dno se najvi\u0161e radi na restauraciji oltara, koji se radi u restauracijskom zavodu u Splitu. Gvardijan nam je kazao kako oltar potje\u010de iz 1725., a donesen je iz franjeva\u010dke crkve na Kaptolu u Zagrebu. \u201cOltar je bio premazivan tri puta. Posljednji put, ono \u0161to je bilo nama vidljivo, bila je uljana boja. Ali su restauratori obradom do\u0161li do prvobitnog izgleda oltara, na kojem se nalaze dijelovi oblo\u017eeni 24-karatnim zlatom\u201d, ka\u017ee gvardijan huma\u010dke \u017eupe. Prema njegovim o\u010dekivanjima, svi radovi, uklju\u010duju\u0107i i restauraciju oltara, trebali bi biti gotovi do kraja svibnja idu\u0107e godine, tako da bi svetkovina sv. Ante, za\u0161titnika ove \u017eupe, mogla biti proslavljena u ovoj crkvi.<\/p>\n

Restauracija orgulja<\/strong><\/p>\n

Crkva svetog Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubu\u0161kog posjeduje i najstarije orgulje u Hercegovini. \u201cPrije nekoliko dana razgovarao sam s unukom majstora Heferera koji je radio na\u0161e orgulje, koje su najstarije u Hercegovini, a ra\u0111ene su 1871. U nadi smo da \u0107e se obaviti restauracija i orgulja, iako jo\u0161 ni\u0161ta konkretno nije dogovoreno\u201d, isti\u010de fra Miro, dodaju\u0107i kako se orgulje trenuta\u010dno nalaze razmontirane u prostorijama samostana. Govore\u0107i o samom projektu, gvardijan ka\u017ee kako je prvobitna nakana bila vratiti izgled crkve kakav je imala 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/div>\n

<\/p>\n

Z. Volarevi\u0107 | Dnevni list<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"fragvardijan\"Crkva svetog Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubu\u0161kog dozvolu za izgradnju dobila je od turske vlasti davne 1867., a godinu dana kasnije kamen temeljac za nju blagoslovio je fra Petar Kordi\u0107<\/strong>. Iz crtica povijesti ove crkve doznajemo kako ju je sve\u010dano posvetio biskup fra Pa\u0161kal Buconji\u0107<\/strong> 1. studenoga 1903. To je ujedno bila prva posve\u0107ena crkva u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2249,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-2250","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2250","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2250"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2250\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2249"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}