![](\"http:\/\/www.brotnjo-online.com\/images\/vijesti2009\/republika.br.24.jpg\")
<\/p>\n![\"repu_tito\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/10\/novo_srpanjkolovoz_novo_repu_tito.gif\")
I nakon vi\u0161e od 29 godina od njegove smrti, Josip Broz Tito, jedan od najutjecajnijih politi\u010dara 20. stolje\u0107a, ne prestaje biti intrigantnom temom. \u010covjek koji je, nedvojbeno, nekada\u0161njom Socijalisti\u010dkom Federativnom Republikom Jugoslavijom vladao 35 godina, i danas je velika nepoznanica i tajna. Policijski karton otkriva pravog Broza<\/p>\n
\u201cTko je Tito?\u201d, pitanje je koje se potiho postavljalo i prije njegove smrti, a nakon nje, pojavljuju se brojni svjedoci i povjesni\u010dari koji o Titu imaju svoju pri\u010du. Naga\u0111alo se o njegovu upitnom datumu ro\u0111enja, podrijetlu, \u017eivotopisu\u2026 Ipak, do sada nije ponu\u0111en niti jedan opipljiv dokaz koji bi bio \u010dvrst temelj takvih teorija.<\/p>\n
No, jedan od mo\u017eda naj\u010dvr\u0161\u0107ih dokaza o upitnosti Titova identiteta \u010duvao se desetlje\u0107ima u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, \u010diju vjernu presliku i donosimo, a koju nam je ustupila prof. Ankica Pand\u017ei\u0107, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja. Radi se o policijskom kartonu od 4. svibnja 1928. godine, broj 10.434, istinskom datumu njegova uhi\u0107enja, a ne 4. kolovoza te godine, kako se \u010desto navodi vrijeme kada je uhi\u0107en zbog bomba\u0161kog napada. Upravo ovaj dokument povjesni\u010darima mo\u017ee biti klju\u010dan u odgovorima na pitanja o Titovu identitetu. A sve zbog srednjeg prsta na njegovoj ljevici\u2026<\/p>\n
Sporan i datum ro\u0111enja<\/p>\n
U tom policijskom kartonu Josip Broz daje izjavu da je ro\u0111en 12. o\u017eujka 1892. godine. U raznim njegovim dokumentima pojavljuju se brojni datumi ro\u0111enja. U njegovoj biografiji, koju je napisao Vladimir Dedijer, kao datum njegova ro\u0111enja navodi se 7. svibnja, a kao slu\u017ebeni i kona\u010dni datum ro\u0111enja kasnije je uzet 25. svibnja, isti onaj iz osobnih dokumenata kada je slu\u017eio austrijsku vojsku. Upravo se datuma 25. svibnja starije generacije jo\u0161 dobro sje\u0107aju, jer se tada slavio Titov ro\u0111endan, nazvan Dan mladosti. Dalje, Josip Broz se u tom policijskom kartonu izjasnio da je rimokatoli\u010dke vjeroispovijedi, da je iz rodnog mjesta Kumrovec, op\u0107ine Zagorska Sela, zavi\u010dajne op\u0107ine dtto srez Klanjec, posljednjeg prebivali\u0161ta u Petrovoj ulici 62, da je o\u017eenjen Pelagijom, ro\u0111enom Denisovna Bjelovsova te da ima sina \u017darka. Tako\u0111er, pi\u0161e da je \u201cslu\u017eio u vojni\u0161tvu 25. dom.p.p. na rati\u0161tu\u201d.<\/p>\n
Mehani\u010dkom \u201cpomo\u010dniku\u201d manjkavi zubi i srednji prst s \u201cvelikom brazgotinom\u201d<\/p>\n
No, osobni opis koji slijedi u policijskom kartonu, vi\u0161e je nego zanimljiv i krucijalni je dokaz vrlo mogu\u0107e teorije o upitnosti Titova identiteta – da onaj Tito kojeg su, dragovoljno ili ne, slavili milijuni ‘Jugoslavena’, ipak nije bio onaj isti \u010dovjek koji je uhi\u0107en tog svibnja 1928. godine. Dakle, u generalijama njegova osobnog opisa se navodi da je visok 170 cm, \u201cvitkog i ravnog stasa\u201d, \u201cguste tamnoplave kose\u201d, da \u201cbrije brkove\u201d, ima \u201ctamno plave, guste i ravne obrve\u201d, \u201csuhonjavog i oblog\u201d oblika lica koje je \u201ccrnomanjasto\u201d. Tako\u0111er se navodi da ima \u201co\u010di modre srednje\u201d, \u010delo \u201csrednje okruglo koso\u201d, nos \u201cdebeo, srednji, ravan\u201d, usta \u201csrednja\u201d, zube \u201cmanjkave\u201d, da brije podbradak te da ima duge, uske ruke.<\/p>\n
Tada je Josip Broz imao zvanje, kako stoji u dokumentu – \u201cmehani\u010dkog pomo\u010dnika\u201d. Sve navedeno do sada ne zna\u010di toliko puno. Ve\u0107 tada je govorio hrvatski, njema\u010dki i ruski jezik. Ono \u0161to baca konkretnu sjenu na desetlje\u0107a njegove vladavine jest navod pod stavkom \u201cosobiti znakovi i tjelesne mane\u201d, \u010dija je va\u017enost na tada\u0161njem policijskom kartonu bila neupitna, s obzirom na to da je ozna\u010dena velikom zagradom iza koje je, na tri crte, predvi\u0111eno izja\u0161njavanje o osobitosti uhi\u0107enika. \u201cNa srednjaku ljevice imade brazgotinu\u201d, jedan je od najozbiljnijih dokaza o osobnim znakovima Josipa Broza jer upravo te brazgotine na njegovu srednjaku lijeve ruke nema niti na jednoj fotografiji onoga Josipa Broza Tita, predsjednika nekada\u0161nje SFRJ, kojega smo poznavali. Upravo ta brazgotina, odnosno, veliki o\u017eiljak koji je Broz zaradio rade\u0107i kao bravar i za strojem izgubiv\u0161i dio prsta, bio je jedan, izme\u0111u mnogih razloga za\u0161to ga njegova rodbina u Kumrovcu nije prepoznala. Tvrdili su da se radi o nepoznatom \u010dovjeku…<\/p>\n
<\/p>\n
UPOZORENJE Huligani ozbiljni za\u010detnici novih etni\u010dkih sukoba<\/p>\n
Divlji navija\u010di ugro\u017eavaju stabilnost jugoisto\u010dne Europe<\/p>\n
Neredi i smrt navija\u010da u \u0160irokom Brijegu, tu\u010dnjava u Beogradu uo\u010di utakmice Partizana i Toulousa, divljanje navija\u010da Dinama u Rumunjskoj. Posljednjih dana iz regije sti\u017eu zabrinjavaju\u0107e i tragi\u010dne “sportske” vijesti. Nogomet u Srbiji, Hrvatskoj i u BiH o\u010dito je u raljama nekolicine nasilnika, koji nogomet – zlorabe, a navija\u010dima manipuliraju.<\/p>\n
Posebice u BiH postoji bojazan da bi nasilje moglo destabilizirati stanje u zemlji i dovesti \u010dak do novih etni\u010dkih sukoba. “Najljep\u0161a sporedna stvar na svijetu” na Balkanu sve \u010de\u0161\u0107e pokazuje svoju najru\u017eniju stranu. Koli\u010dina nasilja u \u0160irokom Brijegu iznenadila je i Uga Vlaisavljevi\u0107a, profesora sociologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Sarajevu: \u201eKao i svi gra\u0111ani i ja sam bio \u0161okiran onim \u0161to se dogodilo u \u0160irokom Brijegu. Odjednom su u igri novi elementi, odjednom se u navija\u010dkom nasilju pojavljuje oru\u017eje – a to \u0107e promijeniti i na\u0161 odnos prema sportu!”<\/p>\n
“Slu\u010daj \u0160iroki Brijeg” nije iznimka u regiji, kako su nam pokazali i dokazali nedavna tu\u010dnjava u Beogradu, u kojoj je od zadobivenih ozljeda preminuo jedan francuski navija\u010d, ili divljanje Dinamovih “fanova” u Temi\u0161varu. Na utakmici u Rumunjskoj bio je i Tomislav \u017didak, poznati sportski novinar iz Zagreba: \u201eTa brutalnost ima “nacionalni” predznak i nacionalisti\u010dki karakter. Tako je to oduvijek bilo na Balkanu, a tako \u0107e to biti i jo\u0161 neko vrijeme.”<\/p>\n
INTERVJU dr. Bo\u017eo Ljubi\u0107, predsjednik HDZ 1990<\/p>\n
Pri\u010da o ujedinjenju dva HDZ-a je zavr\u0161ena<\/p>\n
\u201eSaga o \u201eujedinjenju\u201c je nas skupo ko\u0161tala, jer smo mi imali iskren i principijelan pristup ovom pitanju a druga strana je te\u017eila i radila sve na na\u0161em uni\u0161tenju i dobivanju ponovno politi\u010dkog monopola. Ta pri\u010da je sada zavr\u0161ena i konsolidacija infrastrukture se zavr\u0161ava 2. Saborom\u201c, ka\u017ee predsjednik HDZ 1990<\/p>\n
OTKRIVAMO:\u00a0 Izbor novog predsjednika HSS-NHI-ja odredit \u0107e opstojnost stranke<\/p>\n
TAJNI DOGOVOR: \u010covi\u0107 \u017eeli preuzeti HSS-NHI<\/p>\n
Nakon \u0161to se dotada\u0161nji predsjednik koalicije Hrvatske selja\u010dke stranke -Nove hrvatske inicijative (HSS-NHI) Ivan Krndelj povukao s mjesta predsjednika, novi predsjednik ili predsjednica odre\u0111ivati \u0107e budu\u0107u politi\u010dku trasu te iznimno zna\u010dajne koalicije, poglavito u sredi\u0161njoj Bosni i Posavini, gdje ima i najve\u0107i utjecaj. Mr. sc. Ljiljana Lovri\u0107 iz Kiseljaka i dr. Zoran Budimi\u0107 iz Ora\u0161ja – jedno od njih bit \u0107e novi lider HSS-NHI. Dok je Budimi\u0107 skoro potpuno zanemario medijsku kampanju koja bi mu umnogome mogla pomo\u0107i oko izbora za novog predsjednika, Lovri\u0107 je svoju kandidaturu ozbiljno shvatila.\u00a0 Dnevni listovi na hrvatskome jeziku u BiH posljednjih dana zasuti su pr-ovskm tekstovima, \u0161iroj javnosti, skoro potpuno nepoznate mlade politi\u010darke i znanstvenice Ljiljane Lovri\u0107 koja se ozbiljno name\u0107e kao nova predsjednica HSS-NHI.<\/p>\n
U nedostatku politi\u010dkog iskustva Lovri\u0107 \u201eigra na provjerenu kartu\u201c isti\u010du\u0107i kako je vrijeme za jednu predsjednicu stranke s hrvatskim predznakom.\u00a0 \u201eMi\u0161ljenja sam kako je ova dr\u017eava spremna za jednu predsjednicu stranke. Koliko \u0107e to biti problem predsjednicima ostalih stranaka, ne znam, znam kako osobno ne\u0107u imati problema sura\u0111ivati s njima na konstruktivnim prijedlozima i projektima. Ho\u0107e li me do\u017eivljavati najprije kao \u017eenu, a tek onda kao predsjednicu stranke, to me ne zanima. Vrijeme je da i \u017eene ove dr\u017eave aktivnije u\u0111u u politiku, te doprinesu svojim radom i sposobnostima napretku zajednice, a sukladno tomu i ove dr\u017eave\u201c, ka\u017ee Lovri\u0107. Dok se u HSS-NHI-ju \u010deka 24. listopad\u00a0 kada \u0107e biti odr\u017ean Izvanredni Sabor stranke, u toj koaliciji \u201egori tiha vatra\u201c, a ve\u0107 se i spominju i nove koalicije u kojoj bi jednu od najzna\u010dajnijih uloga mogao igrati i predsjednik najja\u010de hrvatske stranke, dr. Dragan \u010covi\u0107. Lovri\u0107 ve\u0107 najavljuje koaliranje s HDZ-om BiH, njen protukandidat, dr. Zoran Budimi\u0107 o tome ima potpuno druk\u010dije mi\u0161ljenje.<\/p>\n
Hrvati kona\u010dno jedinstveni<\/p>\n
Kre\u0161evska deklaracija temelj za pregovore s SAD-om i EU-om<\/p>\n
Nadan Vido\u0161evi\u0107, kandidat za tre\u0107eg predsjednika Hrvatske ipak ide na operaciju glasnica<\/p>\n
Ili dobar glas ili zbogom Pantov\u010daku<\/p>\n
OTKRIVAMO: Za\u0161to se Florence Hartman zamjerila ha\u0161kom sudu u svojoj knjizi \u201eMir i kazna\u201c<\/p>\n
Kako su se velike sile dogovarale sa Karad\u017ei\u0107em i Milo\u0161evi\u0107em<\/p>\n
POVIJEST<\/p>\n
POVIJEST RATNE GLAZBE HRVATSKOGA VIJE\u0106A OBRANE<\/p>\n
Himne mostarskih bojni u\u0161le su u vje\u010dnost<\/p>\n
EKONOMIJA<\/p>\n
Federacija uvodi fiskalni sustav<\/p>\n
Kazna za po\u0161tene ili financijska disciplina<\/p>\n
BiH bolje podnosi krizu nego razvijenije zemlje regije<\/p>\n
Kriza \u2013 ni\u0161ta novo za BiH<\/p>\n
KULTURA<\/p>\n
Knjiga Georgea Friedmana \u0161okira svijet<\/p>\n
Bojimo li se \u201eSljede\u0107ih 100 godina\u201c?<\/p>\n
SPORT<\/p>\n
Tribine nogometnih stadiona popri\u0161te rasizma, mr\u017enje i frustracija<\/p>\n
Rasizam ‘u rukavicama’ \u2013 Hitlerov broj na majicama<\/p>\n
SVIJET<\/p>\n
Tre\u0107a svjetska sila obilje\u017eila 60 godina komunizma<\/p>\n
Kina svijetu pokazala snagu<\/p>\n
REVIJA<\/p>\n
Meteoropatija \u2013 problem suvremenog dru\u0161tva<\/p>\n
Ne bolujte zbog vremena<\/p>\n
Kraljica burlesque London\u010danima predstavila novu liniju grudnjaka<\/p>\n
Wonderbra i Dita \u2013 recept za uspjeh<\/p>\n
Osvje\u017eite crno odijelo<\/p>\n
Jedno odijelo, a 100 kombinacija<\/p>\n
Protiv zaga\u0111enja u zatvorenim prostorima: Biljke koje \u00abjedu\u00bb otrove<\/p>\n
Zeleni \u010duvari \u010distog zraka u domu<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
I nakon vi\u0161e od 29 godina od njegove smrti, Josip Broz Tito, jedan od najutjecajnijih politi\u010dara 20. stolje\u0107a, ne prestaje biti intrigantnom temom. \u010covjek koji je, nedvojbeno, nekada\u0161njom Socijalisti\u010dkom Federativnom Republikom Jugoslavijom vladao 35 godina, i danas je velika nepoznanica i tajna.