Na naslovnici Jutarnjeg lista od 7. i 8. listopada 2009. stoji uznemiravaju\u0107i nadnaslov \u201eU Bosni opet kao pred rat\u201c. Ispod toga bombasti\u010dan naslov \u201eTutin general moli ubojicu da se preda\u201c. Uzalud je prozvani general Hrvatske vojske (a ne Tutin general), i prije izlaska novina demantirao ikakvu vezu s osumnji\u010denim za ubojstvo. O\u010dito je cilj uredni\u0161tva bio, osim prodati novine, povezati tragediju u \u0160irokom Brijegu s Mladenom Naletili\u0107em Tutom osu\u0111enim za zlo\u010dine u pro\u0161lom ratu. Jer, u tom slu\u010daju \u201ezna se\u201c tko je kriv. Upravo na tom fonu \u0161irokobrije\u0161ke doga\u0111aje tuma\u010di zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista Davor Butkovi\u0107. Njegov tekst opremljen je besmislenim naslovom \u201eUbojstvo pokazalo koliko se Hercegovci i Bo\u0161njaci sada mrze\u201c. Naime, tre\u0107ina Hercegovaca su Bo\u0161njaci pa je te\u0161ko povjerovati da svi oni sami sebe mrze, kao \u0161to sam siguran i da ve\u0107ina Hrvata iz Hercegovine ne mrzi Bo\u0161njake. Istina je da se Hrvati iz (Bosne i) Hercegovine i Bo\u0161njaci ne sla\u017eu oko unutarnjeg ure\u0111enja te zemlje. Na isti na\u010din kao \u0161to se o istom pitanju nisu slagali Hrvati i Srbi, Slovenci i Srbi, a \u010desto i sami Hrvati izme\u0111u sebe.<\/p>\n
Ne radi se dakle o op\u0107oj mr\u017enji Hrvata iz Hercegovine i Bo\u0161njaka nego se radi o predrasudama prema Hrvatima iz Hercegovine i upotrebi Bo\u0161njaka u potvr\u0111ivanju tih predrasuda. A sumnji\u010denja i strahova u BiH ionako ima previ\u0161e pa ih ne treba uve\u0107avati. Butkovi\u0107 pi\u0161e kako je bio u Hercegovini u ljeto 1990. Napisao je reporta\u017eu \u201eZapadna Hercegovina-bu\u0111enje zaboravljenog naroda\u201c. Prisje\u0107aju\u0107i se tada\u0161njeg puta po Hercegovini Butkovi\u0107 pi\u0161e da su Hercegovci koje je sreo bili odlu\u010dni u \u201eiskazivanju protumilo\u0161evi\u0107evske orijentacije\u201c. Ali su istovremeno bili \u201enenametljivi, vrlo pristojni i ekstremno ljubazni\u201c. Po\u0161to su Butkovi\u0107u Hercegovci ekstremni i kada su ljubazni, nije ni \u010dudo da je za momke koji su ga tada \u201e\u010dastili pivom\u201c napisao da su tri godine kasnije \u201estra\u017earili u jezivim koncentracijskim logorima za Bo\u0161njake\u201c. Ti \u201enaizgled simpati\u010dni ljudi\u201c nisu u trideset sati razgovora, koliko je \u201estru\u010dnjaku\u201c tipa Butkovi\u0107a dostatno da sazna \u201esve o Hercegovini\u201c, \u201eni rije\u010di rekli protiv Muslimana\u201c, niti je osjetio ikakvu mr\u017enju prema Muslimanima. Ali su \u201enaizgled simpati\u010dni ljudi\u201c u Hercegovini\u00a0 rekli da je \u201eovo Hrvatska\u201c i da znaju da \u0107e ih HDZ \u201eodvesti u Hrvatsku\u201c. Zaista, ima li ja\u010de kvalifikacije za \u010duvara konclogora od verbalnog delikta i politi\u010dke nekorektnosti \u201eekstremno ljubaznih\u201c Hercegovaca!?<\/p>\n
Podjele i mr\u017enje<\/strong><\/p>\n Butkovi\u0107\u00a0 pi\u0161e da mr\u017enje izme\u0111u Hrvata i Muslimana nije bilo sve dok Franjo Tu\u0111man nije \u201epo\u010deo planirati podjelu Bosne i Hercegovine sa Slobodanom Milo\u0161evi\u0107em\u201c. Odnosno, dok \u201ehrvatski politi\u010dki vrh\u201c nije odlu\u010dio \u201eanektirati zapadnu Hercegovinu\u201c jer \u201eAlija Izetbegovi\u0107, Haris Silajd\u017ei\u0107 i SDA nisu pristali postati vazalni \u010dlan hrvatsko-bosanske konfederacije\u201c. O tome navodno \u201esvjedo\u010di\u201c osnivanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i Hrvatske Republike Herceg-Bosna. Butkovi\u0107 zaklju\u010duje da su \u201eod tog \u010dasa\u201c Bo\u0161njaci i \u201ezapadni Hercegovci (kao i neki drugi bosanski Hrvati) postali krvni neprijatelji, \u0161to se vidjelo ne samo u me\u0111usobnim pokoljima, i u osnivanju hrvatskih koncentracijskih logora za Bo\u0161njake, nego i u dugotrajnim sukobima\u2026\u201c Zanimljivo, Butkovi\u0107 se nije upitao je li mo\u017eda me\u0111u Muslimanima bilo \u201emr\u017enje\u201c prema Hrvatima!? Kakve su oni imali planove i projekcije? Nisu li mo\u017eda ve\u0107 tada smatrali da je BiH njihova nacionalna dr\u017eava, jer Hrvati imaju Hrvatsku, a Srbi imaju Srbiju!? Butkovi\u0107 mo\u017eda ne zna da su i Bo\u0161njaci osnivali \u201ebo\u0161nja\u010dke konclogore\u201c za Hrvate u kojima je dulje ili kra\u0107e boravilo 14.238 zatvorenika (logora\u0161a), od \u010dega ih je 634 ubijeno, te da je s podru\u010dja pod kontrolom Armije BiH protjerano 170.000 Hrvata. Za razumjeti jednu politiku, makar ona bila i ekstremna, treba analizirati i onu drugu stranu ili politiku na koju se referira i s kojom se sukobljava. Ina\u010de se radi o jeftinoj politi\u010dkoj propagandi i neutemeljenim konstrukcijama ili iritantnoj povr\u0161nosti.<\/p>\n Dugotrajni sukobi bit \u0107e jo\u0161 dugotrajniji ukoliko u javnom diskursu budu dominirale Butkovi\u0107eve i sli\u010dne konstrukcije. Njegovo je legitimno pravo ne slagati se s Franjom Tu\u0111manom i dr\u017eavnom politikom s po\u010detka devedesetih, kao \u0161to se s nekom drugom politikom ima pravo slagati i podr\u017eavati je. Ali, kao zamjenik glavnog urednika jednog utjecajnog dnevnog lista nema pravo poticati me\u0111unacionalne sukobe u BiH (a i u Hrvatskoj) i kontinuirano producirati elementarno neznanje koje \u0161ire i produbljuje nepovjerenje i strahove. Pri\u010da o dogovoru Tu\u0111mana i Milo\u0161evi\u0107a oko \u201epodjele Bosne (i Hercegovine)\u201c dio je politi\u010dke mitologije \u010dija se vjerodostojnost sastoji jedino u neprestanom ponavljanju. Ni jedan \u201edokaz\u201c koji je u po\u010detku te pri\u010de s po\u010detka devedesetih spominjan; od snimki do svjedoka, nikada nije objelodanjen.<\/p>\n Ponude i prijevare<\/strong><\/p>\n Butkovi\u0107\u00a0 bi kao iskusan novinar koji se \u017eeli baviti bliskom pro\u0161lo\u0161\u0107u morao znati da hrvatski politi\u010dki vrh nije htio \u201eanektirati zapadnu Hercegovinu\u201c. \u010cak ni onda kada mu je to Alija Izetbegovi\u0107 otvoreno nudio. Izetbegovi\u0107 je to priznao (i) ameri\u010dkom generalu Kleinu uz obrazlo\u017eenje \u201eda su mu Hrvati veliki problem i da ih se tako htio rije\u0161iti\u201c. Biv\u0161i ministar vanjskih poslova Mate Grani\u0107 pi\u0161e da je po\u010detkom 1994. bio nazo\u010dan na dva sastanka na kojima je Izetbegovi\u0107 nudio Tu\u0111manu Hercegovinu, odnosno sve ju\u017eno od Prozora. Tu\u0111man je prema njegovom svjedo\u010denju obje ponude odbio. Nekada\u0161nji predsjednik HDZ Stjepan Kljui\u0107 svjedo\u010dio je da mu je Slobodan Milo\u0161evi\u0107 nudio zapadnu Hercegovinu. Nije to\u010dno ni Izetbegovi\u0107evo i Silajd\u017ei\u0107evo tobo\u017enje nepristajanja na konfederaciju. Izetbegovi\u0107 i Tu\u0111man su u \u017denevi u rujnu 1993. potpisali Tajni sporazum o konfederaciji. Haris Silajd\u017ei\u0107 je 1. o\u017eujka 1994. zajedno s Kre\u0161imirom Zubakom i Matom Grani\u0107em i javno potpisao Nacrt sporazuma o Konfederaciji izme\u0111u R. Hrvatske i Federacije BiH. Istina, kasnije je Grani\u0107 izjavio da je na taj na\u010din \u201eprevario Hrvate iz BiH\u201c. Na sli\u010dan na\u010din ih je prevario i Alija Izetbegovi\u0107 kada nije odr\u017eao obe\u0107anje iz Lisabona i kada nije po\u0161tovao hrvatski zahtjev za autonomijom dogovoren pred izlazak na referendum o neovisnosti.<\/p>\n Bosna i Hercegovina i Herceg-Bosna<\/strong><\/p>\n Butkovi\u0107 pi\u0161e da osnivanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (kasnije Hrvatska Republika Herceg-Bosna) svjedo\u010di o namjeri \u201eanektiranja zapadne Hercegovine\u201c. Dodaje da su od toga \u010dasa Bo\u0161njaci i \u201ezapadni Hercegovci (kao i neki drugi bosanski Hrvati) postali krvni neprijatelji\u2026\u201c Da Butkovi\u0107 ne razumije elementarne pojmove o kojima pi\u0161e, kao i da s logikom ne stoji ba\u0161 najbolje postaje nam jasno ako se zapitamo za\u0161to bi netko tko \u017eeli \u201eanektirati zapadnu Hercegovinu\u201c osnivao Herceg-Bosnu, ili pak, kako \u201ezapadni Hercegovci\u201c mogu biti \u201ebosanski Hrvati\u201c!? Ako se ve\u0107 ho\u0107e pisati o tim temama, trebalo bi znati da se ta dr\u017eava zove Bosna i Hercegovina. Ona se geografski i povijesno sastoji od Bosne i Hercegovine, a politi\u010dki od Federacije BiH i Republike Srpske. U njoj \u017eive dr\u017eavljani Bosne i Hercegovine, koji su Bosanci i(li) Hercegovci. To je uz dr\u017eavljanstvo i njihov zavi\u010dajni ili regionalni identitet. Hercegovci i Bosanci su po nacionalnosti uglavnom Hrvati, Srbi ili Bo\u0161njaci. Neki Hercegovci i Bosanci su po nacionalnosti \u201eostali\u201c. Njih ima dvije vrste. Neki su po nacionalnosti \u201eJugoslaveni\u201c a neki \u201eBosanci\u201c. Prvi se identificiraju s biv\u0161om dr\u017eavom za koju vjeruju da \u0107e se opet vratiti, dok se drugi identificiraju s nekom zami\u0161ljenom \u201ebudu\u0107om\u201c dr\u017eavom za koju se nadaju da \u0107e nastati. Me\u0111u \u201eostalima\u201c su i pripadnici manjina ili oni koji se jednostavno ne \u017eele izjasniti o nacionalnosti. Dakle, vi\u0161e nego smije\u0161no je napisati kako su \u201e(zapadni) Hercegovci bosanski Hrvati\u201c.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de HZHB, ona je osnovana 18. studenoga 1991. na inicijativu Hrvata iz sredi\u0161nje Bosne i Posavine, a u nju su uklju\u010deni i HZ Soli iz Tuzle, te HZ Sarajevo. Takva zajednica najmanje je trebala zapadnoj Hercegovini, posebno ako je htjela \u201ebiti anektirana\u201c. HZHB je zami\u0161ljena kao koordinacija op\u0107ina koja se obvezala \u201epo\u0161tivati demokratsku vlast BiH dok postoji dr\u017eavna neovisnost u odnosu na biv\u0161u ili svaku drugu Jugoslaviju\u201c. \u010cuvari i obnovitelji Jugoslavije, te konstruktori raznih \u201ehistorijskih sporazuma\u201c sa Srbima \u017eestoko su zamjerili bosansko-hercegova\u010dkim Hrvatima deklarirano antijugoslavenstvo i zna\u010dajan doprinos u ru\u0161enju jugoslavenske federacije \u0161to je bio preduvjet stvaranja neovisne Republike Hrvatske. To im ne mogu oprostiti ni hrvatski (post)komunisti\u010dki etatisti koji su vidjeli i prihvatili Hrvatsku samo i isklju\u010divo kao slijednicu SR Hrvatske u svakom smislu (svakako i ne najmanje va\u017eno u o\u010duvanju njezina \u201enacionalnoga socijalisti\u010dkog\u201c ure\u0111enja).<\/p>\n HZHB je osnovana nakon \u0161to je pao Vukovar, nakon \u0161to su postrojbe JNA napale Dubrovnik i popalile sedam hrvatskih sela u isto\u010dnom dijelu Hercegovine, nakon \u0161to je Alija Izetbegovi\u0107 rekao da rat u Hrvatskoj nije \u201ena\u0161 rat\u201c i nakon \u0161to se Vlada SRBiH na to nije htjela (smjela) ni oglasiti. HZHB nije uop\u0107e funkcionirala sve do travnja 1992. i otvorenog rata s JNA i srpskim dobrovolja\u010dkim postrojbama. Tek tada je aktivirana i organizirano je Hrvatsko vije\u0107e obrane u kojem je bilo Muslimana gotovo koliko i Hrvata. Siguran sam da kojim slu\u010dajem nije osnovana HZHB i da nije organizirano HVO danas u Bosni i Hercegovini ne bi bilo Hrvata, vjerojatno ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine, a pitanje je i \u0161to bi bilo s Republikom Hrvatskom. Oni koje zanimaju \u010dinjenice znaju gdje sve to mogu pro\u010ditati. Oni pak koje \u010dinjenice ne obvezuju mogu pisati \u0161to ho\u0107e i kako ho\u0107e. Butkovi\u0107 o\u010dito ne zna puno o BiH, ali ima impresije od prije dvadeset godina \u201eispravan stav\u201c i medijskog prostora koliko god ho\u0107e.<\/p>\n Podjela vlasti ili podjela dr\u017eave<\/strong><\/p>\n Nepovjerenje, sumnji\u010davost, pa i mr\u017enja izme\u0111u dijela Hrvata i Muslimana ili bolje re\u0107i sukob i mr\u017enja suprotstavljenih politi\u010dkih projekata kulminirali su tek kada je uspostavljena obrana prema srpskoj vojsci i kada su po\u010dele kalkulacije o dr\u017eavi i vlasti, funkcijama i \u010dinovima. Hrvatske politi\u010dke i vojne strukture u BiH oja\u010dane obranom zna\u010dajnog dijela teritorija i op\u0107om podr\u0161kom naroda nisu se htjele same dokinuti na ra\u010dun bo\u0161nja\u010dko-muslimanske centrale iz Sarajeva koja ni na koji na\u010din nije zaslu\u017eila povjerenje. Grad Sarajevo zaslu\u017eio je i ima su\u0107ut i po\u0161tovanje zbog \u017ertve koju je podnio,\u00a0 ali jedini argument vlasti u Sarajevu za projekciju budu\u0107nosti bio je legalitet, odnosno me\u0111unarodno priznanje koje je, i to se ne smije zaboraviti, ste\u010deno zahvaljuju\u0107i i hrvatskim glasovima. Izetbegovi\u0107 je u drugoj polovini 1992. neustavno mijenjao strukturu Predsjedni\u0161tva, smjenjivao njegove izabrane \u010dlanove i imenovao svoje poslu\u0161nike. Tijekom 1993. je proveo islamizaciju Armije BiH, dr\u017eavnih institucija i ukupnog prostora na kojem je imao vlast. Izetbegovi\u0107 je uzurpirao sredi\u0161nje institucije vlasti, pozivaju\u0107i se na legalitet kojeg je poni\u0161tio kao \u0161to je izgubio i svaki legitimitet. Bo\u0161nja\u010dko-muslimanske partikularne interese, predstavio je op\u0107im interesima BiH. Kada je u\u010dvrstio vlast u Sarajevu (i jo\u0161 nekoliko gradova u BiH) nije je vi\u0161e bio spreman dijeliti ni s kim. A alternativa je bila i jest: dijeliti vlast ili dijeliti dr\u017eavu. Kao \u0161to znamo dr\u017eava je podijeljena 1995. u Daytonu izme\u0111u Bo\u0161njaka i Srba. Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju tek ulogu krivaca u srpsko-bo\u0161nja\u010dkim prijeporima i d\u017eokera u borbi oporbe protiv HDZ-ove vlasti u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n Nepovjerenje u BiH raslo je na nerealnim zahtjevima i neostvarivim politi\u010dkim planovima i hrvatske i bo\u0161nja\u010dke elite. Netrpeljivost je podgrijavana odsustvom dijaloga, opetovanjem la\u017ei i optu\u017ebi, te nespremnosti za suo\u010denje s istinom i realno\u0161\u0107u. Dominantno muslimansko-bo\u0161nja\u010dke vlasti u Sarajevu odbijale su dijalog s hrvatskim partnerima-vrhom HZHB u Mostaru. Tra\u017eili su posredni\u0161tvo, podr\u0161ku i partnera u Zagrebu. Ukoliko dr\u017eavni vrh Republike Hrvatske u Zagrebu ne bi ispunio njihove zahtjeve optu\u017eivali bi ga za \u201emije\u0161anje u unutarnje stvari BiH i teritorijalne aspiracije\u201c. Bila je to lukava strategija koja se, kako je to danas vidljivo, dobro isplatila. Zna\u010dajnu ulogu u stvaranju nepovjerenja izme\u0111u Hrvata i Muslimana imali su brojni oficiri JNA muslimanske nacionalnosti koji su ratovali protiv Hrvatske a onda su tijekom 1992. do\u0161li u redove Armije BiH. Posve je razumljivo da je u takvim okolnostima s njima bilo i vi\u0161e nego te\u0161ko uspostaviti suradnju i me\u0111usobno povjerenje. Pogotovo, \u0161to ih dobar dio nije imao nikakve veze s BiH. Ro\u0111eni su u Srbiji ili Crnoj Gori (Sand\u017eaku), slu\u017ebovali u Hrvatskoj, Sloveniji ili Makedoniji, a onda su do\u0161li u BiH kao \u201esvoju mati\u010dnu dr\u017eavu\u201c. Najbolji je primjer komandant Glavnog \u0160taba Armije BiH Sefer Halilovi\u0107. On i sada, \u010detrnaest godina poslije rata, na \u201ejavnoj televiziji\u201c Federacije BiH Hrvate naziva usta\u0161ama, a Srbe \u010detnicima i prijeti \u201eosloba\u0111anjem\u201c \u010ditave BiH. A (zapadni) Hercegovci su se uvijek vi\u0161e bojali \u201eoslobo\u0111enja\u201c nego rata.<\/p>\n Horde zla<\/strong><\/p>\n Kada Butkovi\u0107\u00a0 pi\u0161e o ubojstvu pripadnika \u201eHordi zla\u201c na \u0160irokom Brijegu, ne stavlja ga u kontekst op\u0107eg kaosa, prethodnog ranjavanja 67-godi\u0161njeg gra\u0111anina \u0160irokog Brijega iz vatrenog oru\u017eja, napada na policiju, drugim rije\u010dima svega onoga \u0161to se tamo stvarno doga\u0111alo. Umjesto toga, on to ubojstvo izvla\u010di iz konteksta i nagla\u0161ava da je \u201eubojica\u201c (iako se radi tek o osumnji\u010deniku) biv\u0161i \u010dlan Ka\u017enjeni\u010dke bojne, \u201enajzloglasnije\u201c postrojbe HVO-a, \u010diji je zapovjednik \u201eme\u0111unarodni kriminalac\u201c koji je imao \u201eizravni pristup\u201c ministru obrane, a time i predsjedniku Republike Hrvatske. Iako nije napisano, stvara se dojam da je za ubojstvo u \u0160irokom Brijegu odgovoran, ako ne predsjednik Tu\u0111man, a onda barem pokojni ministar \u0160u\u0161ak. Takav dojam poja\u010dava tezom da je ubojstvo navija\u010da Sarajeva \u201eizraz mr\u017enje Hercegovaca prema Bo\u0161njacima\u201c, odnosno \u201enajmorbidniji izraz politi\u010dke volje hercegova\u010dkih Hrvata\u201c koji naprosto \u201ene priznaju BiH kao svoju dr\u017eavu\u201c. Ovo je i najmorbidniji dio Butkovi\u0107evog teksta. Posebno ako znademo da su i osumnji\u010deni za ubojstvo Oliver Knezovi\u0107 i ubijeni Vedran Pulji\u0107 zapravo Sarajlije, i to, da ironija bude ve\u0107a, obojica s hrvatskim i hercegova\u010dkim prezimenom.<\/p>\n Butkovi\u0107\u00a0 tako jednog Sarajliju na \u010dudan na\u010din pretvara u Hercegovca koji mrzi Bo\u0161njake, a drugog u Bo\u0161njaka kojega mrze hercegova\u010dki Hrvati, te nerazja\u0161njeno ubojstvo u masovnoj tu\u010dnjavi kvalificira \u201eizrazom politi\u010dke volje\u201c jednoga naroda, \u0161to je te\u0161ka uvreda tog naroda. Ali, kao da mu nije bilo dosta izvrije\u0111ati jedan narod, Butkovi\u0107 pi\u0161e da je ubojstvo u stvari \u201eiskaz suprotstavljenih politi\u010dkih volja dvaju naroda u Bosni i Hercegovini: jedni, hercegova\u010dki Hrvati, \u017eele oti\u0107i, a drugi, Bo\u0161njaci, takvu volju dijela hrvatskog naroda smatraju najgorom mogu\u0107om izdajom, i utoliko Hrvate, katkad, mrze \u010dak vi\u0161e nego Srbe.\u201c Po Butkovi\u0107evoj logici legitimno je mrziti Srbe, ali nije u redu mrziti Bo\u0161njake, kao \u0161to nije u redu ni mrziti Hrvate vi\u0161e nego Srbe. Tako\u0111er je legitimno i razumno \u201ehtjeti ukinuti\u201c Republiku Srpsku. To naime Bo\u0161njaci i \u201erazumni Hrvati\u201c ho\u0107e, dok je \u201eoni drugi\u201c, (valjda nerazumni) Hrvati smatraju svojom saveznicom u borbi protiv bo\u0161nja\u010dke majorizacije. Dakle, razumno je pristati na bo\u0161nja\u010dku majorizaciju, a nerazumno je boriti se protiv majorizacije i tra\u017eiti saveznika u toj borbi. Butkovi\u0107\u00a0 tvrdi da je jasno kako \u201edana\u0161nju Bosnu i Hercegovinu vi\u0161e nitko ne \u017eeli\u201c, ali i dodaje da je \u201eopstanak Bosne i Hercegovine me\u0111unarodni imperativ\u201c. Zato \u0161to bi raspad BiH \u201eugrozio stabilnost cijele regije te izazvao novo divljanje srpskog nacionalizma, koji bi, nema nikakve sumnje, odmah krenuo prema Hrvatskoj\u201c? Butkovi\u0107 i ne poku\u0161ava prona\u0107i modus opstanka dr\u017eave \u201ekoju njeni narodi ne \u017eele\u201c. \u0160to bi bilo to \u0161to narodi i gra\u0111ani BiH \u017eele?\u00a0 Mo\u017ee li se izgraditi dr\u017eava koju bi svi, ili barem ve\u0107ina, htjeli? Umjesto tra\u017eenja legitimnog\u00a0 rje\u0161enja, koje postoji od kada postoji i moderna dr\u017eavnost Bosne i Hercegovine, on vidi rje\u0161enje \u201eu sna\u017enijoj nazo\u010dnosti me\u0111unarodne zajednice\u201c koja mora osigurati fizi\u010dku i pravnu sigurnost. Ovo je dobar primjer kolonijalisti\u010dke svijesti po kojoj narodi i gra\u0111ani BiH, a posebno Hrvati u Hercegovini moraju prihvatiti dr\u017eavu \u201ekoju ne \u017eele\u201c, moraju \u201epristati na majorizaciju\u201c, odre\u0107i se nacionalnog subjektiviteta i politi\u010dke volje jer bi u suprotnom moglo do\u0107i do destabilizacije u regiji. I sve to Hrvati u Hercegovini moraju podnositi da bi se netko u Zagrebu prestao bojati Srba koji bi u slu\u010daju destabilizacije \u201ekrenuli prema Hrvatskoj\u201c!?<\/p>\n Davor Butkovi\u0107\u00a0 spada me\u0111u novinare koji formiraju javno mnijenje. Njegovu sliku BiH mnogi \u0107e prihvatiti. Zato je zanimljivo usporediti njegove tekstove o BiH s dominantnim politi\u010dkim stajali\u0161tima u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Republike Stjepan Mesi\u0107 izjavio je ovih dana kako je \u201eZagreb poslao krucijalnu poruku Hrvatima u BiH\u201c, da \u201emoraju organizirati svoje \u017eivote u svojoj zemlji\u201c, a ne u Hrvatskoj. Mesi\u0107 je i dodao kako je \u201eva\u017eno da Srbija po\u0161alje takvu poruku i Srbima u BiH, umjesto da podr\u017eava secesionisti\u010dke ambicije\u201c. Naveo je i razloge va\u017enosti takve poruke: \u201eOdcjepljenje bosanskih Srba ugrozilo bi vitalne interese Republike Hrvatske \u0161alju\u0107i val nemira du\u017e cijelog regiona\u201c. O\u010dito je cilj ove izjave postizanje vanjskopoliti\u010dkog efekta, a ne sre\u0111ivanje odnosa u BiH. Jer da je druk\u010dije, onda bi predsjednik Republike Hrvatske vodio ra\u010duna o specifi\u010dnoj poziciji Hrvata u BiH. Svi su oni dr\u017eavljani Bosne i Hercegovine, ali zna\u010dajan dio njih ima i dr\u017eavljanstvo Republike Hrvatske, kao \u0161to ga ima i dio Bo\u0161njaka i dio Srba koji \u017eive u BiH. Ako se Mesi\u0107 kao \u201epredsjednik svih gra\u0111ana\u201c \u017eeli, kako ka\u017ee, \u201edistancirati od politike svoga prethodnika\u201c onda se ne bi trebao uplitati u unutarnje stvari BiH. I ako se ve\u0107 nekome tamo obra\u0107a, onda bi se mogao obratiti dr\u017eavljanima Republike Hrvatske koji \u017eive u BiH. Njima bi mogao savjetovati, a ne ih primoravati \u201eda urede svoje \u017eivote u svojoj zemlji\u201c. Samo ne znam kako on zna koju zemlju oni smatraju \u201esvojom\u201c i kako ih misli odbiti od Hrvatske ako oni odlu\u010de tamo \u017eivjeti, odnosno neki od njih (Srbi) tamo se vratiti. Nemaju li svi dr\u017eavljani Republike Hrvatske ista prava? \u0160to se ti\u010de Hrvata koji \u017eive u BiH i nemaju dr\u017eavljanstvo RH, nego su gra\u0111ani BiH, njima Mesi\u0107eva izjava i onako ni\u0161ta ne zna\u010di, kao \u0161to ne zna\u010di ni Srbiji. Takva izjava mo\u017ee tek iritirati Republiku Srbiju i Srbe u BiH koji uporno ponavljaju da oni ne \u017eele \u201edijeliti BiH\u201c, \u0161to im se mo\u017ee vjerovati, jer njima uistinu nikakva promjena sada\u0161njeg statusa ne ide u prilog.<\/p>\n Butkovi\u0107\u00a0 i Mesi\u0107 su dijelovi istoga mentalnog sklopa izgra\u0111enog u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji s natruhama kolonijalizma i orijentalizma. Oni smatraju da se hrvatski interesi (ali i mogu\u0107nost ponovne jugoslavenske sinteze) brane u BiH i da (barem) Hrvati u BiH moraju zbog tih interesa \u201eostati tamo\u201c i \u201etamo ure\u0111ivati svoj \u017eivot\u201c, da bi \u201emi ovamo\u201c bili sigurni, odnosno da ne bi do\u0161lo do \u201enovog divljanja srpskog nacionalizma\u201c koji bi \u201esigurno krenuo prema Hrvatskoj\u201c. Bolje neka srpski nacionalizam divlja \u201edolje\u201c u BiH zajedno s ostalim nacionalizmima. Mesi\u0107 \u010dak pretpostavljene hrvatske nacionalne interese predstavlja kao me\u0111unarodne univerzalne interese i \u0161alje poruke \u0161to tko treba uraditi da ne bi do\u0161lo do nemira \u201edu\u017e regiona\u201c i da ne bi bili ugro\u017eeni \u201evitalni interesi Republike Hrvatske\u201c.<\/p>\n Ovakva stajali\u0161ta mje\u0161avina su nacionalisti\u010dkih i socijalisti\u010dko-etatisti\u010dkih ideja nastalih unutar jugoslavenskog konteksta, po kojima se Hrvatska brani u BiH i po kojima \u201eSrbi ne smiju pre\u0107i Drinu\u201c (iako su je pre\u0161li prije \u010detiri stolje\u0107a). Iz takve misli izvire strah da bi srpski nacionalizam mogao \u201ekrenuti na Hrvatsku\u201c, ako ga oni svojom \u201emudrom politikom\u201c ne zaustave. Tada, gotovo refleksno, na scenu stupa naslije\u0111ena strategija SKJ iz \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, po kojoj treba obuzdati \u201esvoj\u201c odnosno hrvatski nacionalizam i osna\u017eiti muslimanski, odnosno sada bo\u0161nja\u010dki nacionalizam kao protute\u017eu srpskom nacionalizmu. Na toj matrici \u201edobrog\u201c i \u201elo\u0161eg\u201c nacionalizma temelji se savezni\u0161tvo bo\u0161nja\u010dko-bosanskih nacionalista i hrvatskih (post)socijalisti\u010dkih etatista, \u010dija je va\u017ena karakteristika nesposobnost mi\u0161ljenja izvan jugoslavenskog konteksta. Ako jednoga dana shvate da Jugoslavija vi\u0161e uistinu ne postoji, i da je Republika Hrvatska stabilna dr\u017eava i \u010dlanica NATO saveza, shvatiti \u0107e i da me\u0111unarodno priznata i favorizirana BiH nije (vi\u0161e) ugro\u017eena od susjeda nego je razaraju nerije\u0161eni nacionalni i politi\u010dki odnosi i unutarnji sukobi. Ako ve\u0107 idemo s tim da nema dobrih (etno)nacionalizama onda bi trebali uvidjeti da je najopasniji i najrazorniji ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dko-bosanski nacionalizam, koji negira njezinu kompleksnost i temeljne postavke na kojima je i nastala moderna dr\u017eavnost BiH. A to je da je ona dr\u017eava tri ravnopravna konstitutivna naroda.<\/div>\n <\/p>\n
Imperativ koji nitko ne \u017eeli, ali mnogima koristi<\/strong><\/p>\n![\"herckarta\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/10\/novo_srpanjkolovoz_novo_herckarta.gif\")
U Zagrebu, ne mo\u017eete kupiti ni jedne novine, tjednik, magazin ili \u010dasopis iz Bosne i Hercegovine. U hrvatskim medijima BiH je uglavnom lo\u0161a vijest, zastupljena u \u201ecrnim kronikama\u201c. Izuzetak je tek poneka informacija o \u0106iri Bla\u017eevi\u0107u selektoru nogometne reprezentacije. A upravo je nogomet bio povod doga\u0111ajima i komentarima koji su tema ovoga teksta. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2669,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-2670","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2670","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2670"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2670\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2669"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2670"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2670"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2670"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}