{"id":2801,"date":"2009-10-27T09:30:59","date_gmt":"2009-10-27T08:30:59","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/10\/27\/deklaracija-o-obrani-i-zatiti-rijeke-trebiat\/"},"modified":"2009-10-27T09:30:59","modified_gmt":"2009-10-27T08:30:59","slug":"deklaracija-o-obrani-i-zatiti-rijeke-trebiat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/deklaracija-o-obrani-i-zatiti-rijeke-trebiat\/","title":{"rendered":"Deklaracija o obrani i za\u0161titi rijeke Trebi\u017eat"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-2800\" style=\"margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"deklaracija_stap_ba\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/10\/novo_srpanjkolovoz_novo_deklaracija_stap_ba.gif\" width=\"150\" height=\"113\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/10\/novo_srpanjkolovoz_novo_deklaracija_stap_ba.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/10\/novo_srpanjkolovoz_novo_deklaracija_stap_ba-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Na svom putu od Pe\u0107 Mlina do u\u0161\u0107a u Neretvu rijeka Trebi\u017eat gradi niz jedinstvenih slapova, vodopada, bukova i jazova koji uvijek iznova o\u010daravaju svojom ljepotom i atraktivno\u0161\u0107u.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\" \/>Susre\u0107emo je pod devet razli\u010ditih imena: kao ponornica \u010dak devet puta ponire i izvire iz hercegova\u010dkog kamena, \u0161to ju \u010dini jedinom takvom u Europi, pa je u razli\u010ditim krajevima razli\u010dito nazivaju:    Culu\u0161a &#8211; Ri\u010dina &#8211; Brina &#8211; Suvaja (kod Posu\u0161ja) &#8211; Matica &#8211; Vrlika (kod Imotskog) &#8211; Tihaljina &#8211; Mlade &#8211; Trebi\u017eat (kod Ljubu\u0161kog).<\/p>\n<p>O posebnosti i prirodnoj vrijednosti rijeke svjedo\u010di njeno jedinstveno bogatstvo flore i faune &#8211; prisustvo rije\u010dnog raka, endemskih vrsta riba i autohtone mekousne pastrve, jedinstvene rije\u010dne \u0161koljke, stoljetnih sedrastih tvorevina (prisutnih i na Plivi i Krki), te \u010deste pojave endemskih \u010dovje\u010djih ribica u podzemnim \u0161piljama. Tu se nalaze i razne vrste ljekobilja, trava, rijetkih paprati, niskog i visokog raslinja.<\/p>\n<p>U usvojenim gospodarskim strategijama i razvojnim planovima op\u0107ina Ljubu\u0161ki, \u010capljina i Grude, o\u010duvan ekosistem rijeke Trebi\u017eat i povezane poljoprivredne povr\u0161ine predstavljaju temeljni prirodni resurs za integrirani gospodarski razvoj, razvoj aktivnog, rekreacijskog i ruralnog turizma, farmerske i organske poljoprivrede, kao i za za\u0161ti\u0107en prirodan ambijent \u017eivljenja.<strong><\/p>\n<p>Utjecaj Hidro elektrane Pe\u0107 Mlini<br \/><\/strong><br \/>Nakon iskustva izgradnje i dosada\u0161njeg rada hidro elektrane Ped Mlini, na\u0161im gra\u0111anima i organizacijama je jasno vidljiv i utvr\u0111en njena \u0161tetnost i izrazito negativan utjecaj na:  <\/p>\n<ul>\n<li>Koli\u010dinu povr\u0161inskih voda,<\/li>\n<li>Kvalitetu povr\u0161inskih voda,<\/li>\n<li>Promjena pejza\u017ea i erozije<\/li>\n<li>Ispu\u0161tanje mulja i zamu\u0107enost, okus i miris vode<\/li>\n<li>Biolo\u0161ke \u0161tete: riblji fond, biljni i \u017eivotinjski svijet, vodni i eko sistemi<\/li>\n<li>Socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti i vodoopskrba<\/li>\n<li>Rje\u010dni turizam i rekreacijski turizam kao temeljne razvojne grane<\/li>\n<li>Poljoprivrednu proizvodnju \u2013 razine i natapanja<\/li>\n<li>Usporenje toka rijeke i ustajalost vode,<\/li>\n<li>Mjestimi\u010dno skoro potpuno isu\u0161enje korita i pomor ribe<\/li>\n<li>Pove\u0107anje prosje\u010dne temperature vode<\/li>\n<li>Sedimentacija i erozija slapova i kaskada (npr. u Tihaljini)<\/li>\n<li>Poplave i \u017eivotne ugro\u017eenosti kupa\u010da po pu\u0161tanjima plimnog vala<\/li>\n<li>Evidentan rizik za ugro\u017eene \u017eivotinjske vrste (ribe i \u010dovje\u010dja ribica)<\/li>\n<li>Gotovo potpun nestanak \u017eaba i rije\u010dnih rakova<\/li>\n<li>Poreme\u0107enje migracija i stani\u0161ta pojedinih ribljih vrsta<\/li>\n<\/ul>\n<p>Navedeni efekti su vidljivi svim lokalnim zajednicama, gra\u0111anima i korisnicima voda sa ovih podru\u010dja, te \u010dine prili\u010dnu \u0161tetu nizvodnom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Deklaracija o obrani i za\u0161titi rijeke Trebi\u017eat<br \/>Imamo opravdani interes u svezi za\u0161tite prirodnih resursa i \u017eivota gra\u0111ana u opdinama koje povezuje rijeka Trebi\u017eat. Kona\u010dan cilj nam je potpuna za\u0161tita rijeke Trebi\u017eat i njenih pritoka radi o\u010duvanja \u017eivotinjskih i biljnih vrsta i radi za\u0161tite od privatizacije i zloupotrebe u kori\u0161tenju prirodnih resursa.<\/p>\n<p>S tim u vezi pokre\u0107emo aktivnosti na koordiniraciji sa svim zainteersiranim organizacijama i ekspertima i aktivistima u borbi protiv projekata izgradnje mini hidroelektrana na rijeci Tihaljina-Mlade-Trebi\u017eat, koriste\u0107i sve raspolo\u017eive stru\u010dne, znanstvene i pravne kapacitete, izme\u0111u ostaloga znaju\u0107i sljede\u0107e:  <\/p>\n<ul>\n<li>Na osnovu Zakona o za\u0161titi prirode (\u00abSlu\u017ebeni list SR BiH\u00bb broj: 4\/65, od 5. velja\u010de 1965. godine), za prirodnu rijetkost i ljepotu od mnogostrukog zna\u010daja je progla\u0161eno i stavljeno pod za\u0161titu \u010dak 5 geolo\u0161kih i geomorfolo\u0161kih spomenika prirode na rijeci Trebi\u017eat.<\/li>\n<li>U eko-sustavu rijeke Trebi\u017eat obitavaju stani\u0161ta vi\u0161e kriti\u010dno i vrlo ugro\u017eenih endemskih i autohtonih \u017eivotinjskih vrsta i biljaka.<\/li>\n<li>Podru\u010dja op\u0107ina Ljubu\u0161ki, \u010capljina i Grude su prete\u017eito poljoprivredni kraj sa kvalitetnim poljoprivrednim povr\u0161inama koje direktno ovise o kvaliteti, razini i vodonatapnim mogu\u0107nostima rijeke Trebi\u017eat i pritoka.<\/li>\n<li>Rijeka Trebi\u017eat predstavlja jedinstvenu turisti\u010dki iskoristivu prirodna rijetkost u \u0161iroj regiji, te je u svrhu odr\u017eivog gospodarenja ve\u0107 na\u010dinjen niz projekata u sanaciji slapi\u0161ta, istra\u017eiva\u010dko-znanstvenih elaborata, kao i studija turisti\u010dkog razvoja.<\/li>\n<li>Cjelokupno podru\u010dje i krajobraz rijeke Tihaljine \u2013 Mlade &#8211; Trebi\u017eat je u postupku procesa za\u0161tite u kategoriji za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje &#8211; Za\u0161ti\u0107eni park prirode, uz podr\u0161ku Op\u0107ina i NGO<\/li>\n<li>Uslijed svojih prirodnih vrijednosti podru\u010dje uz rijeku Trebi\u017eat uvr\u0161teno je i definirano NEAP-om BIH (National Environmental Action Plan BiH) kao senzitivno i prirodno vrijedno podru\u010dje koje je potrebno znanstveno valorizirati i staviti u adekvatnu kategoriju za\u0161tite radi o\u010duvanosti krajolika, ljepote slapova, vodopada i bukova kao prirodna rijetkost i fenomen kr\u0161a.<\/li>\n<li>Od strane Turisti\u010dke zajednice \u017eupanije, Op\u0107inskih vije\u0107a, Federalnog Ministrarstva okoli\u0161a i turizma, razvojne agencije za Hercegovinu, i svih turisti\u010dkih subjekata, rijeka Trebi\u017eat je detektirana kao temeljni prirodni resurs na kome se zasniva odr\u017eivi razvoj turizma u podru\u010dju.<\/li>\n<li>Turizam i poljoprivreda su glavne gospodarske grane prema usvojenim dokumentima strategija svih Op\u0107ina, te su u tijeku i u planu projekti na razvoju odr\u017eivoga ekolo\u0161kog rije\u010dnoga turizma u podru\u010dju rijeke Trebi\u017eat (canoe, Rafting, biking, agroturizam, rekreacijski turizam).<\/li>\n<\/ul>\n<p>Svjesni va\u017enosti i \u0161ireg dru\u0161tvenog, lokalnog i regionalnog interesa, donosimo sljede\u0107e <strong>zaklju\u010dke<\/strong>:<\/p>\n<p>Temeljem stru\u010dnih informacija i uvida u studiju, smatramo da bi se izvo\u0111enjem planiranih projekata izgradnje mini hidroelektrana na rijeci Tihaljina &#8211; Mlade &#8211; Trebi\u017eat:<\/p>\n<ol>\n<li>Izazvale nesagledive posljedice na cjelokupni ekosustav podru\u010dja rijeke Trebi\u017eat i njenih pritoka,<\/li>\n<li>Izazvale nenadoknadive posljedice i o\u0161tedenja mnogih kriti\u010dno i jako ugro\u017eenih, endemskih i autohtonih \u017eivotinjskih i biljnih vrsta,<\/li>\n<li>Dugoro\u010dno ugroziti odr\u017eivi ekolo\u0161ki i ekonomski turisti\u010dki i poljoprivredni razvoj op\u0107ina Ljubu\u0161ki, Grude i \u010capljina, kao i regije Hercegovine.<\/li>\n<li>Dugoro\u010dno ostvario jako negativan utjecaj na dru\u0161tvenu i ekonomsku dobrobit velikog dijela gra\u0111ana i poljoprivrednika, kao i na kvarenje ambijenta za \u017eivljenje,<\/li>\n<li>U\u010dinio veliki dio negativnih utjecaja koji su spomenuti kao ved uo\u010dene posljedice rada postojede hidroelektrane Pe\u0107 Mlini.\n<p>Tako\u0111er smatramo da:<\/li>\n<li> Odluka o pristupanju izradi pripremnih studija i dokumentacije za mini hidroelektrane je u suprotnosti sa interesima Op\u0107ina Ljubu\u0161ki, \u010capljina i Grude, \u017dupanije zapadnohercegova\u010dke i regije Hercegovina, kao i uklju\u010denih lokalnih zajednica i gra\u0111ana, te FBiH.<\/li>\n<li>Pri izradi strate\u0161ke procjene utjecaja na okoli\u0161 se nisu po\u0161tivale relevantne stru\u010dno-znanstvene metode, ve\u0107 je procjena bazirana referealno uz iskazani nedostatak dovoljnog broja vjerodostojnih podataka i informacija<\/li>\n<li>Proizvoljna i pristrana su mi\u0161ljenja investitora o pozitivnim efektima na gospodarstvo, neutjecaj na floru i faunu, i nenaru\u0161avanje ekosustava.<\/li>\n<li>Pri izradi studije nisu konzultirani niti su u obzir uzeti planovi i strategije razvoja i projekti lokalnih uprava, NGO, korisnika voda, niti nositelja razvoja u podru\u010dju.<\/li>\n<li>Veliki dio podataka u studiji su zastarjeli, nisu znanstveno utemeljeni, plod su povr\u0161nih procjena ili znanstveno nerelevantnih izvora, ili im je izvor sam investitor.<\/li>\n<li>Nisu dovoljno valorizirane vrijednosti i posebnosti eko-sustava, flore i faune rijeke Trebi\u017eat, te nije relevantno vrednovana procjena \u0161tetnog utjecaja.<\/li>\n<\/ol>\n<p>U svrhu obavljanja aktivnosti na za\u0161tite rijeke Trebi\u017eat dogovorno donosimo sljede\u0107e odluke:<\/p>\n<p>Predstavnici svih organizacija koje su u\u010destvovale u evaluaciji studije, i koji su suglasni sa ovim cjelokupnim dokumentom se obvezuju:<\/p>\n<ol>\n<li>Formirati Koordinacijski odbor (Krizni sto\u017eer) koji \u0107e sa\u010dinjavati predstavnici svih udru\u017eenja i organizacija zainteresiranih za sprije\u010davanje gradnje hidroelektrana i obranu rijeke Trebi\u017eat.<\/li>\n<li>Uz Koordinacijski odbor formirati stru\u010dno-znanstvene timove po interesnim kategorijama (pravo, ihtiologija, ekologija, geologija, gospodarstvo&#8230;)<\/li>\n<li>Definirati i usvojiti plan aktivnosti Koordinacijskog odbora, kao i Strategiju za za\u0161titu Trebi\u017eata.<\/li>\n<li>Koordinacijski odbor \u0107e svim demokratskim sredstvima izvr\u0161iti pritisak na nadle\u017ene institucije i zahtijevati da prestanu zastupati jednostrane i o\u010digledne interese investitora.<\/li>\n<li>Podi\u0107i problem za\u0161tite i o\u010duvanja rijeke Trebi\u017eat na dr\u017eavnu i me\u0111unarodnu razinu.<\/li>\n<li>Strategiju, akcijski plan i rokove za provo\u0111enje ovih odluka utvrditi odmah nakon formiranja Koordinacijskog tijela.<\/li>\n<li>Po uo\u010denim elementima zlouporabe polo\u017eaja, kr\u0161enja zakona i procedura, ili eventualnim krivi\u010dnim elementima, podnijeti krivi\u010dne prijave protiv odgovornih osoba i\/ili institucija slu\u010daju izdavanja koncesija za gradnju hidroelektrana na rijeci Trebi\u017eat.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Rad koordinacijskog odbora de biti dobrovoljan, nepoliti\u010dan, transperantan i otvoren za javnost sa pretpostavkom pro\u0161irivanja, a o daljim aktivnostima ovog tijela javnost de biti kontinuirano informirana putem tiskovina, elektronskih glasila i Interneta.<\/div>\n<p> <a href=\"http:\/\/www.stap.ba\/images\/stories\/files\/DEKLARACIJA%20o%20obrani%20i%20zastiti%20rijeke%20Trebizat%20.pdf\"><br \/>PDF verziju mo\u017eete preuzeti ovdje.<\/a> <\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><strong>Koordinacija organizacija za za\u0161titu rijeke Trebi\u017eat |\u00a0 stap.ba<\/strong><br \/><strong>Ljubu\u0161ki, 20. listopad. 2009.<\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><div style=\"text-align: justify;\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-2800\" style=\"margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"deklaracija_stap_ba\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/10\/novo_srpanjkolovoz_novo_deklaracija_stap_ba.gif\" width=\"150\" height=\"113\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/10\/novo_srpanjkolovoz_novo_deklaracija_stap_ba.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/10\/novo_srpanjkolovoz_novo_deklaracija_stap_ba-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Na svom putu od Pe\u0107 Mlina do u\u0161\u0107a u Neretvu rijeka Trebi\u017eat gradi niz jedinstvenih slapova, vodopada, bukova i jazova koji uvijek iznova o\u010daravaju svojom ljepotom i atraktivno\u0161\u0107u.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\" \/>Susre\u0107emo je pod devet razli\u010ditih imena: kao ponornica \u010dak devet puta ponire i izvire iz hercegova\u010dkog kamena, \u0161to ju \u010dini jedinom takvom u Europi, pa je u razli\u010ditim krajevima razli\u010dito nazivaju:  <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2800,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-2801","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2801","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2801"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2801\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2800"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2801"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2801"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2801"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}