![\"dr_siljeg\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/10\/novo_srpanjkolovoz_novo_dr_siljeg.gif\")
<\/p>\n <\/p>\n
\u010citaju\u0107i predmetno izvje\u0161\u0107e, stje\u010de se dojam kako se izgradnjom male hidrocentrale dobro uklopljene u okoli\u0161, ni\u0161ta lo\u0161e po Trebi\u017eat i njegovu neposrednu okolinu ne bi trebalo desiti. Pa ipak autori se donekle ogra\u0111uju na na\u010din da sugeriraju provo\u0111enje dodatnih istra\u017eivanja o eventualnim konkretnim posljedicama realizacije ovakvog projekta na ekosustav rijeke Trebi\u017eat i pripadaju\u0107eg okoli\u0161a. Na vi\u0161e mijesta se provla\u010di kroz izvje\u0161\u0107e da se postrojenje svojim izgledom mo\u017ee dobro uklopiti u okoli\u0161, a da bi brana svojom konstrukcijom i vrstom, usugla\u0161enom sa stru\u010dnjacima Elektroprivrede, trebala biti \u010dak i jedva vidljiva, te na taj na\u010din vizualno zanemarivog utjecaja na prostor. Me\u0111utim, utjecaji na morfologiju korita rijeke, kvalitet vode, koli\u010dinu vode u vodotoku te biljni i \u017eivotinjski svijet, posebno na ribu, na neki na\u010din se minimaliziraju, te se autori s pravom ogra\u0111uju od izno\u0161enja konkretna kona\u010dna suda o istom. <\/p>\n
Kako ne bismo zbog sentimentalnih razloga apriori osporavali opravdanost izgradnje mini hidrocentrala na na\u0161em Trebi\u017eatu, potrebno je da svi postavimo neka pitanja prije dono\u0161enja kona\u010dnog suda, a to su: Naime, hidroelektrana kao energetsko postrojenje i nije sama po sebi problem, koliko su to brane i akumulacije koje su neizostavno dio takvog sustava. Korita kr\u0161kih rijeka, kao \u0161to je i Trebi\u017eat, izuzetno su porozna, u\u010destalo propu\u0161taju vodu, pa su ovakve rijeke gotovu u pravilu i ponornice, sa podzemnim i nadzemnim tokovima. Protok vode je jako nestalan, varira tijekom godine, od presu\u0161ivanja korita do poplavljivanja okolnih polja. U predmetnom izvje\u0161\u0107u predvi\u0111a se izgradnja izme\u0111u ostalog akumulacije \u2013 vodospremnika kao i drena\u017ea korita rijeke u du\u017eini od 40 m. Ovakvim intervencijama u kr\u0161ki okoli\u0161, otvaraju se novi \u00abponori\u00bb, voda otje\u010de, smanjuje se hidropotencijal, pa se ponori betoniraju, \u0161to sve skupa mo\u017ee bitno promijeniti podzemni ekosustav. <\/p>\n Sugerira se kako \u0107e negativan utjecaj na riblju populaciju biti anuliran izgradnjom tzv. riblje staze \u2013 fish ladder koja bi trebala omogu\u0107iti nesmetan prolaz ribe i njeno razmno\u017eavanje. Na \u017ealost, u praksi je poznato kako te staze nisu funkcionalne, te ih riba malo ili skoro nikako ne koristi. Tako\u0111er se spominje mogu\u0107nost promjene mikroklime, tj. temperatura vode bi trebala blago pasti. Treba napomenuti kako je dokazano da, ma koliko mala promjena temeratura vode bila, ona ima negativan utjecaj na \u017eive organizme koji su navikli samo na sezonske, prirodne promjene temperature. <\/p>\n U izvje\u0161\u0107u se tako\u0111er definira kako bi brana za postrojenje trebala biti visine 3,5 m, a na sljede\u0107oj stranici izvje\u0161\u0107a poprili\u010dno neuo\u010dljivo spominje se kako \u0107e izgled slapova Ko\u0107u\u0161e zbog toga biti ipak promjenjen \u2013 tijekom skoro cijele godine biti \u0107e manji nego sada. U istoj re\u010denici se navodi da \u0107e koli\u010dina i kvalitet vode ostati isti (!), \u0161to je poprili\u010dno zbunjuju\u0107e i u koliziji s prethodnim. Nadalje, spominje se kako \u0107e se povremeno morati \u010distiti akumulirani sediment u akumulaciji \u2013 vodospremniku. Nigdje se ne spominje nakupljanje vi\u0161ka sedimenta uzvodno od brane \u0161to onemogu\u0107uje mrije\u0161\u0107enje ribe, te manjak sedimeta nizvodno od brane, \u0161to \u0107e pogodovati eroziji rije\u010dnog korita. <\/p>\n Pitanje koje se tako\u0111er name\u0107e je i gradnja hidrocentrale ili alternativa kao \u0161to su obnovljivi izvori energije? <\/strong><\/p>\n Budu\u0107i da nisu provedena ozbiljnija biolo\u0161ka, speleolo\u0161ka i ekolo\u0161ka istra\u017eivanja utjecaja izgradnje mini-hidroelektrana na okoli\u0161, nitko sa sigurno\u0107u ne mo\u017ee predvidjeti kakav \u0107e on u kona\u010dnici biti. Mo\u017eda je idealna prilika s ovom temom usporedno razmisliti i o potencijalima obnovljivih izvora energije (sunce i vjetar), jer su 2300 sun\u010danih sati u godini kojima se di\u010di Ljubu\u0161ki vi\u0161e nego dovoljan razlog za to. Potreba za pove\u0107anjem proizvodnje energije u slivu rijeke Trebi\u017eat, nije posljedica nekog zna\u010dajnijeg industrijskog razvoja tog kraja, nego pove\u0107anja potro\u0161nja u ku\u0107anstvima te zna\u010dajanog gubitka energije u distribucijskoj mre\u017ei. <\/p>\n Stoga je svakako prije usugla\u0161avanja kona\u010dnog stava oko gradnje mini hidroelektrana na Trebi\u017eatu potrebno razmisliti o mjerama energetske efikasnosti, kori\u0161tenju obnovljivih izvora energije, a ako se i nakon toga smatra odravdanim graditi navedena postrojenja, potrebno je provesti sveobuhvatna biolo\u0161ka i ekolo\u0161ka istra\u017eivanja ovog ciljanog, nama iznimno vrijednog, podru\u010dja.<\/div>\n <\/p>\n
Koliko su hidroelektrane, pa i one \u00abmini\u00bb, ekolo\u0161ki prihvatljive na kr\u0161kim rijekama? <\/strong><\/p>\nDr. sc. Mario \u0160iljeg, docent; tehnolog za vode, <\/strong>
\u010clan me\u0111unarodne europske istra\u017eiva\u010dke skupine \u2013 Pure Water (\u010ciste vode)<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" <\/p>\n
Osvrt na projekt izgradnje hidroelektrana na rijeci Trebi\u017eat, s posebnim naglaskom na izvje\u0161\u0107e: “HPP Ko\u0107u\u0161a” <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2823,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-2824","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2824","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2824"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2824\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2824"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2824"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2824"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}