{"id":2831,"date":"2009-10-28T21:15:48","date_gmt":"2009-10-28T20:15:48","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/10\/28\/tihomir-urak-optimistian-u-pogledu-isplate-stare-devizne-tednje\/"},"modified":"2009-10-28T21:15:48","modified_gmt":"2009-10-28T20:15:48","slug":"tihomir-urak-optimistian-u-pogledu-isplate-stare-devizne-tednje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/tihomir-urak-optimistian-u-pogledu-isplate-stare-devizne-tednje\/","title":{"rendered":"Ljubu\u0161kih 26 milijuna maraka devizne \u0161tednje: ‘Zalutali’ novci sti\u017eu vlasnicima"},"content":{"rendered":"
\n
\"stara_devizna_stednja\"Slu\u010daj tzv. stare devizne \u0161tednje ve\u0107 nepuna dva desetlje\u0107a zaokuplja pa\u017enju cjelokupne bosanskohercegova\u010dke javnosti, a posebice vlasnika. Odmah po zavr\u0161etku rata kad se vidjelo da \u201eke\u0161a\u201c nema, aktualizirano je pitanje isplate naj\u010de\u0161\u0107e te\u0161ko zara\u0111enih \u0161tednih uloga gra\u0111anima. U proteklih 15-tak godina mnogi su umrli, odselili, naprosto nestali \u010dekaju\u0107i svoj novac. <\/div>\n

Uglavnom o staroj deviznoj \u0161tednji \u010diji vlasnici o\u010dito je nisu bili pripadnici poratnih politi\u010dkih i gospodarskih elita, mnogo se pri\u010dalo, a malo radilo, pa su \u0161tedi\u0161e nastojale kroz udruge gra\u0111ana potaknuti rje\u0161avanje za njih, a i za zajednici goru\u0107eg pitanja.<\/p>\n

Prije dvije godine zapo\u010deti proces verifikacije pru\u017eio je mogu\u0107nost da isplatom po 1.000 maraka po \u0161tednom ra\u010dunu, vlasnici prvi put osjete \u201emiris\u201c vlastitog novca. Na tehnologiju koju je nakon \u0161to je Republika Srpska krenula u rje\u0161avanje ovoga pitanja samostalno, predlagala Vlada Federacije BiH, bilo je dosta prigovora, ali nakon usvajanja zakonskih rje\u0161enja koncem rujna ove godine, Tihomir \u0106urak<\/strong> pomo\u0107nik ministra financija Vlade Federacije BiH, tvrdi da su sada u pitanju samo vrijeme i strpljenje. Tako je proteklih dana vlasnicima \u0161tednih ra\u010duna koji su verificirani tek u ovoj godini, zapo\u010dela isplata po 1.000 KM, dok vlasnicima ranije verificirane \u0161tednje sti\u017ee druga tran\u0161a.<\/p>\n

\u201ePrema otplatnom planu sa 31. prosincem ove godine svakom deviznom \u0161tedi\u0161i bit \u0107e ispla\u0107eno po 2.247 KM, plus kamata od 2,5 posto do 30. rujna ove godine. U rujnu 2.010 godine \u0161tedi\u0161e \u0107e po ra\u010dunu dobiti daljih 3.006 KM, zatim u rujnu 2.011 godine 8.800 KM\u2026 Da rezimiram, vlasnici stare devizne \u0161tednje koji su imali 4-5.000 KM bit \u0107e ispla\u0107eni ve\u0107 ove godine, \u0161tedi\u0161e koje su imale do 9.000 KM bit \u0107e izmirene, u cijelosti, 2.010 godine, a oni koji su imali 17-18.000 KM bit \u0107e izmireni 2.011 godine! Godine 2.012 bit \u0107e izmirene \u0161tedi\u0161e koje na ra\u010dunima imaju do 40.000 KM, a sa ulozima do 70.000 KM sa 2.013 godinom. Zaklju\u010dno sa 2.014 godinom bit \u0107e izmireni verificirani \u0161tedni ulozi bez obzira na iznos\u201c, isti\u010de Tihomir \u0106urak pomo\u0107nik federalnog ministra financija za pitanja unutarnjeg duga te podvla\u010di:<\/p>\n

\u201eOd 27.310 deviznih \u0161tedi\u0161a koji su do 2008 godine verificirali \u0161tednju, njih 9.388 sa prosincem ove godine prestaju biti stare devizne \u0161tedi\u0161e! Zaklju\u010dno sa 2.010 godinom njih 16.000 prestaju biti stare devizne \u0161tedi\u0161e \u0161to je 58 posto ukupno verificiranih \u0161tednih uloga, dok \u0107e recimo\u00a0 sa 2.012 godinom \u010dak 90,40 posto starih deviznih \u0161tedi\u0161a izgubit taj status. Vlada Federacije \u010dini sve da rije\u0161i ovo osjetljivo pitanje, pa stare devizne \u0161tedi\u0161e mogu kona\u010dno radovati, makar i zaka\u0161njeloj satisfakciji\u201c, nagla\u0161ava pomo\u0107nik ministra Tihomir \u0106urak.<\/p>\n

Shodno zakonskim rje\u0161enjima stare devizne \u0161tedi\u0161e \u0107e dok \u010dekaju na \u201ezalutali\u201c novac, dobiti vrijednosne papire koji \u0107e se kako ka\u017ee pomo\u0107nik ministra financija Tihomir \u0106urak \u201eemitirati u tran\u0161ama\u201c. Tako \u0107e vlasnici \u0161tednih ra\u010duna dobiti u stvari izvje\u0161\u0107e kad njihov novac dolazi na naplatu, \u201eprecizno u datum koliko glavnice, koliko kamate i precizno u datum kada novac dolazi na naplatu, a oni koji \u017eele novac odmah mogu to poku\u0161ati na Sarajevskoj burzi, \u0161to ba\u0161 ne preporu\u010dujem\u201c, podvla\u010di pomo\u0107nik ministra \u0106urak.<\/p>\n

Uglavnom, kako trenuta\u010dno stoje stvari pre\u017eivjeli gastarbajteri i ostali vlasnici stare devizne \u0161tednje, izgleda da su do\u010dekali po\u010detak rje\u0161avanja ovoga ozbiljnog pitanja.
\"ljportal_musa\" <\/p>\n

Panorama Ljubu\u0161kog \u2013 novca kao u pri\u010di
<\/span><\/div>\n

Bez verifikacije se gubi <\/strong>
Valja kazati da \u0107e se prema va\u017ee\u0107im zakonskim propisima, verifikacija stare devizne \u0161tednje nastaviti i narednih godina. Do sada je verificirano nepunih 59.000 \u0161tednih ra\u010duna u ukupnom iznosu od 420 milijuna KM, \u0161to je mnogo manja cifra od one kojom se do sada baratalo ili barata \u2013 ukupna stara devizna \u0161tednja dvije do tri milijarde KM?! Prema procjeni, Tihomira \u0106urka, pomo\u0107nika ministra, ukupna \u0161tednja ne\u0107e pre\u0107i 700 milijuna, dok je zakonom predvi\u0111eno 1,1 milijardu, a verifikacija je potrebna jer se nije znao iznos. Prema razmi\u0161ljanjima ljudi zadu\u017eenih za rje\u0161avanje ovoga pitanja, \u0161tedi\u0161e koje nisu verificirale \u0161tedne uloge gube dvostruko, na kamati, te na prolongiranju rokova.\u00a0\u00a0 <\/p>\n

Za \u0161tednju u Ljubljanskoj i Jugobanci izlaz su udruge <\/strong>
Zanimljivo, da se sada kao jedina opcija \u0161tedi\u0161ama koji imaju uloge kod danas inozemnih banaka Ljubljanske (Slovenija) i Invest banke, biv\u0161e Jugobanke (Srbija), kao jedini izlaz name\u0107u tu\u017ebe. Naime, niti su se du\u017enosnici BiH pretrgli u rje\u0161avanju tog pitanja, niti Slovenija i Srbija pokazuju spremnost da ga rije\u0161e, pa je jedini izlaz privatno-pravni postupak, odnosno tu\u017eba Me\u0111unarodnom sudu i Strazburu, pa su udruge starih deviznih \u0161tedi\u0161a nezamjenjive.\u00a0 <\/p>\n

Ljubu\u0161aci \u010dekaju 26, \u010capljinci 20 milijuna <\/strong>
Koliki je novac u pitanju potvr\u0111uju istina neslu\u017ebeni podatci da je primjerice Ljubu\u0161acima samo u Privrednoj banci Sarajevo ostalo 26 milijuna KM, \u010capljncima 20 milijuna. Isto tako prema neslu\u017ebenim informacijama, najve\u0107i pojedina\u010dni \u0161tedni ulog u Ljubu\u0161kom je preko 700.000 KM! Ne znamo pouzdano je li sve stresove, proteklih godina, vlasnik pre\u017eivio. <\/div>\n

<\/p>\n

D. Musa, VL | LJ::portal<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\n
\"stara_devizna_stednja\"Slu\u010daj tzv. stare devizne \u0161tednje ve\u0107 nepuna dva desetlje\u0107a zaokuplja pa\u017enju cjelokupne bosanskohercegova\u010dke javnosti, a posebice vlasnika. Odmah po zavr\u0161etku rata kad se vidjelo da \u201eke\u0161a\u201c nema, aktualizirano je pitanje isplate naj\u010de\u0161\u0107e te\u0161ko zara\u0111enih \u0161tednih uloga gra\u0111anima. U proteklih 15-tak godina mnogi su umrli, odselili, naprosto nestali \u010dekaju\u0107i svoj novac. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2829,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-2831","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2831","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2831"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2831\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2829"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2831"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2831"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2831"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}