{"id":2835,"date":"2009-10-29T06:56:49","date_gmt":"2009-10-29T05:56:49","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/10\/29\/humski-dani-poezije-trei-ikavski-skup\/"},"modified":"2009-10-29T06:56:49","modified_gmt":"2009-10-29T05:56:49","slug":"humski-dani-poezije-trei-ikavski-skup","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/humski-dani-poezije-trei-ikavski-skup\/","title":{"rendered":"\u201eHumski dani poezije\u201c: Tre\u0107i ikavski skup"},"content":{"rendered":"
\"hum_ploca\"U okviru knji\u017eevne manifestacije \u201eHumski dani poezije” sino\u0107 je u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosa\u010de odr\u017ean \u201eTre\u0107i ikavski skup” koji su zajedno organizirali Odjel za hrvatski jezik i knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne.
Skup je ina\u010de bio podijeljen na tri dijela: Knji\u017eevno jezi\u010dni prinosi, Literarne prisutnosti i Etnografske stvarce i ponudio je vrlo zanimljive sadr\u017eaje. Uvodni\u010dar i jedan od organizatora Tre\u0107eg ikavskog skupa prof. dr. Antun Lu\u010di\u0107 izlagao je na temu \u201eBa\u0161tina, stavljena i na usmenost” daju\u0107i usporednicu u stvaranju \u201estarih” ikavaca i suvremenih \u201enovih” autora. Govorio je o potrebi o\u010duvanja ikavskog izri\u010daja, o ikavici u djelima nekih ukrajinskih pisaca te pro\u010ditao nekoliko ganga i \u017eenskih natpjevavanja u ikavici. Na koncu je pro\u010ditao i jednu svoju pjesmu pisanu ikavskim izri\u010dajem.<\/p>\n

Vrlo zanimljivo predavanje imao je Ante Kraljevi\u0107 kojhi je predstavio jedinstveno djelo na ovim podru\u010djima \u201eIkavski ri\u010dnik” koji bi uskoro trebao ugledati svjetlo dana. Prema autorovim rije\u010dima, u Ri\u010dniku je zastupljeno ukupno 12 tisu\u0107a rije\u010di i pojmova, a za svaku od njih dano je iscrpno obja\u0161njenje. Kraljevi\u0107 je govorio i o granicama pru\u017eanja ikavice u Bosni i Hercegovini, napominju\u0107i kako je ta granica dosta fleksibilna, a objasnio je po kojem je kriteriju neka rije\u010d dobila mjesto u Ri\u010dniku. Spomenuo je i djela pojedinih autora od kojih je uzimao pojedine rije\u010di, pa su se u Ri\u010dniku, uz one rije\u010di koje je \u010duo od svojih kaziva\u010da i sakuplja\u010da, na\u0161le rije\u010di iz djela fra Petra Bakule, Petra Milo\u0161a, Marka Dragi\u0107a, Frane Vukoje i drugih. Na koncu je pro\u010ditao jednu od svojih pri\u010da iz zbirke \u201eIskonice” sa suvremenom tematikom kupovine ispita na fakultetima i gastajbaterskom \u017eivotu.<\/p>\n

Maja Lasi\u0107 je imala izlaganje na temu \u201eKnji\u017eevno \u010duvanje zapadnohercegova\u010dke ikavice” u kojemu se posebice zadr\u017eala na djelu Vladimira Pavlovi\u0107a \u201eKad su se koze smicale” (\u201eMemoari Ivana \u0110avurka”) koje je nastalo po\u010detkom devedesetih godina i u kojemu autor bravurozno pripovijeda o komunisti\u010dkom vremenu nakon Drugog svjetskog rata stavljaju\u0107i ga u ironi\u010dne okvire. Prvi dio zaklju\u010dio je Miljenko Buljac iz Hrvaca kod Sinja svojim izlaganjem \u201eNovi pristupi dijalektalizmima, regionalizmima i lokalizmima” zadr\u017eavaju\u0107i se najvi\u0161e na djelu Ivana Raosa \u201eProsjaci i sinovi” te nagla\u0161avaju\u0107i kako se ne mo\u017ee povu\u0107i \u010dvrsta granica izme\u0111u ovih \u201e-izama” jer se ne mo\u017ee za neku rije\u010d izri\u010dito tvrditi kako je lokalizam po\u0161to se neo\u010dekivano zna susresti u kraju gdje bi se to najmanje o\u010dekivalo. Za to je dao primjer u rije\u010di \u201epran\u010diok” koja se susre\u0107e i u Dalmaciji, ali i u velikom dijelu zapadne Hercegovine.<\/p>\n

U drugome dijelu Kristijana Dru\u0161kovi\u0107 predstavila je svoj roman \u201e\u0160pakada” koji spaja narodnu ma\u0161tu i povijesne dokumente kroz pri\u010du o pomorcima i te\u017eacima na otoku Kor\u010duli iz kojega je pro\u010ditala jedan dio, nagla\u0161avaju\u0107i kako su dijalozi pisani ikavicom. Zdravko Niki\u0107 je pro\u010ditao nekoliko svojih pjesama iz zbirke u rukopisu \u201eZavi\u010dajna rapsodija” (ciklus Materine pri\u010de) obja\u0161njavaju\u0107i kako su one nastale kao sje\u0107anje na dane djetinjstva. Ve\u0107ina tih pri\u010da svoju podlogu ima u narodnim predajama, a zanimljivost je kako ispod svake od pjesama slijedi obja\u0161njenje – materina pri\u010da o navedenom doga\u0111aju u izvornoj ikavici. Pro\u010ditao je i jedan odlomak iz romana u rukopisu \u201eSime \u017eivota vi\u010dnoga” koji je specifi\u010dan po tomu \u0161to je u njemu najvi\u0161e zastupljena ikavica njegovih rodnih Ru\u017ei\u0107a. Radica Leko je predstavila svoju knjigu \u201eIgrarije” i glavni lik Mace Ikanove, koja je po autori\u010dinim rije\u010dima i tajkunica i seoska mudrija\u0161ica. Sve je to ilustrirala jednim odlomkom iz navedene knjige. Ivan Bakovi\u0107 je govorio o ikavici duvanjskog kraja te pro\u010ditao tri svoje pjesme pisane ikavicom.<\/p>\n

Na koncu je Dragana Suli\u0107 iz \u010citluka govorila o postavkama tkanica i ostalih rukotvorina kao izvornim djelima iz ovoga dijela Hercegovine.<\/div>\n

<\/p>\n

Zdravko Niki\u0107 | Fena<\/strong><\/div>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"hum_ploca\"U okviru knji\u017eevne manifestacije \u201eHumski dani poezije” sino\u0107 je u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosa\u010de odr\u017ean \u201eTre\u0107i ikavski skup” koji su zajedno organizirali Odjel za hrvatski jezik i knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne.
Skup je ina\u010de bio podijeljen na tri dijela: Knji\u017eevno jezi\u010dni prinosi, Literarne prisutnosti i Etnografske stvarce i ponudio je vrlo zanimljive sadr\u017eaje. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2834,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-2835","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2835","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2835"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2835\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2834"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2835"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2835"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2835"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}