{"id":2918,"date":"2009-11-04T21:51:36","date_gmt":"2009-11-04T20:51:36","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/11\/04\/nepokorena-hercegova-zemlja\/"},"modified":"2009-11-04T21:51:36","modified_gmt":"2009-11-04T20:51:36","slug":"nepokorena-hercegova-zemlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/nepokorena-hercegova-zemlja\/","title":{"rendered":"Nepokorena Hercegova zemlja"},"content":{"rendered":"
\"herceg_info\"Ljepotu na\u0161e Hercegovine osje\u0107aju nasmijani \u0161ipci u ogradama vrtova, mladi kukuruz i \u017euta p\u0161enica, vinogradi i lipe.Kako onda je mi ne osjetimo?! Kako da ju istinski ne pro\u017eivimo, a usu\u0111ujemo se nazvati je na\u0161om zemljom.
Mnogi ratovi kro\u010dili su Hercegovom zemljom. Mnogi sinovi ugradili su svoje \u017eivote u povijest i budu\u0107nost ove grude, za opstanak svog naroda na ovim prostorima. Nebrojene majke i danas su zavijene u crno, u znak opomene na silne \u017ertve uklesane u povijest ove Humske zemlje. Mnoge su bure i oluje, nevolje i neda\u0107e, pritiskale ovu \u0161aku crnice. Mnogi su je prisvajali, mnogi su je bez ikakvog prava svojom zemljom zvali. Bezbrojne pri\u010de, strahote i tajne krije ona u sebi. \u0160uti zemlja, jer kad bi pri\u010dala kazivala bi krvave legende i prete\u0161ke predaje. Te\u0161ka je i krvava njena povijest! Ali ona se jo\u0161te ne da! Vjekovima ponosna stoji pod nebeskom kapom, nijemo kriju\u0107i u sebi o\u017eiljke i rane koje su joj nepravedno zadali.<\/div>\n
U mu\u010deni\u010dkom trudu obra\u0111ivali su zemlju na\u0161i preci. Tvrdim \u017euljevima milovali lozu, svojim znojem napajali smokvu, vrelim stara\u010dkim suzama \u0161ipak umivali, u ranu zoru brali duhan, u pustoj no\u0107i brojili zrna p\u0161enice za idu\u0107i dan\u2026 Ne rijetko su na\u0161i stari, sa sve\u017enjem na ramenu, odlazili u strani, tu\u0111i svijet. I\u0161li su po koru kruha, i\u0161li su da bi pre\u017eivjeli. Te\u0161ko je i prete\u0161ko nekada bilo pre\u017eivjeti na ovim prostorima, na ovoj goleti. No, na\u0161i preci se nisu dali slomiti! Ispu\u0161taju\u0107i du\u0161u nerijetko su znali opomenuti svoje potomke kako je ova zemlja dana od Boga. Jest, \u0161krta je njena zemlja, ali Hercegovina ima du\u0161u! Ima ne\u0161to sveto u njenom kr\u0161u i kamenu, u svakoj njenoj stopi. Pred samu smrt su se sje\u0107ali na\u0161i preci kako im je Hercegovina predana da ju \u010duvaju i brane, da je vole onako kako se to \u010dinilo od stolje\u0107a sedmog, i predavali su je u ruke svojih potomaka s istom tom oporukom.<\/p>\n

Svima nam je dobro znano kako je ova zemlja od pamtivijeka poznata i po svome vinu. Ne bez razloga, jer ka\u017eu da je najsla\u0111e ono \u0161to nastaje iz vlastite muke i truda. A vino na ovim prostorima nastaje ba\u0161 tako, iz mnogo \u017ertve, znoja i zalaganja. Nije lako iz suhe i \u0161krte zemlje dobiti kapi opojnog i slatkog vina. Po cijelu godinu strepi seljak nad svojom vinovom lozom. Boji se i ki\u0161e i su\u0161e, i vjetra i sunca, i \u017eege i zime, boji se svega \u0161to bi moglo uni\u0161titi plodove njegovog mukotrpnog rada. \u010cuva hercegova\u010dki seljak svoju lozu, ba\u0161 onako kako majka \u010duva svoje prvoro\u0111en\u010de \u2013 hrani je suzama, miluje \u017euljevitim rukama, preporu\u010duje u svojim molitvama\u2026Dug je put od mlade loze koja se svojim sporim, \u010dvorastim kretnjama penje ka suncu da bi se na kraju pretvorila u vino. Dok govorimo o vinu, zapravo pri\u010damo o \u017eili zemlje ispod kamena, \u017eili kucavici koja \u0107e postati vinom. No, kad loza urodi plodom, zrelim i rumenim, slatkim i bijelim, gro\u017e\u0111em, nitko nije sretniji od njega. Ubere tada plodove svoje muke, i odmara uz pjevanje mladog vina\u2026<\/p>\n


Hercegova zemlja je od iskona poznata i po svojoj autenti\u010dnosti. Ne samo da se oduvijek di\u010dila osebujnom prirodnom ljepotom, naro\u010ditim mentalitetom ljudi, zanimljivom i jedinstvenom pro\u0161lo\u0161\u0107u, nego ima i svoje vlastite narodne obi\u010daje, no\u0161nje i napose \u2013 svoju autenti\u010dnu narodnu pjesmu \u2013 gangu. Malo koji je hercegova\u010dki dernek pro\u0161ao bez glasne pjesme kr\u0161nih hercegova\u010dkih mladi\u0107a. Malo kad se nekad i\u0161lo ku\u0107i poslije mise, a da se ljudi nisu sastali pred crkvom i zagangali, zaplesali, trusu zaigrali. A tek nave\u010der, na silu! Stisnuti uz djevoja\u010dke grudi, naki\u0107ene ru\u017emarinom i masli\u0111anom, uz bukaru crnog vina, komad kruha ispod sa\u010da, zalogaj doma\u0107eg sira i pr\u0161uta, gangali su mladi\u0107i od sumraka do zore. Na\u017ealost, u dana\u0161nje vrijeme ganga polako izumire, gubi se. No, jo\u0161 uvijek se mo\u017eemo \u010duti kako \u0107e na\u0161i stari, pa i mladi, rado protegnuti grlo stihovima: ” Ki\u0161a pada, zemlja vodu pije, blago onom tko zaljubljen nije” ili nekom drugom gangom.<\/p>\n

Ljepotu na\u0161e Hercegovine osje\u0107aju nasmijani \u0161ipci u ogradama vrtova, mladi kukuruz i \u017euta p\u0161enica, vinogradi i lipe. Kako onda da je mi ne osjetimo?! Kako da ju istinski ne pro\u017eivimo, a usu\u0111ujemo se nazvati je na\u0161om zemljom. To \u0161to nazivamo na\u0161im, i \u0161to se pozivamo na to da je od davnina bilo na\u0161e, ne zna\u010di drugo nego da se i u budu\u0107nosti trebamo \u0161to bolje brinuti za na\u0161u zemlju \u2013 zemlju u kojoj \u017eivimo, u kojoj su nas roditelji odgajali i u kojoj \u0107emo mi sutra odgajati na\u0161u djecu. Ako \u017eelimo \u0161to svjetliju budu\u0107nost za sebe i svoje potomke, moramo se \u0161to prije osvijestiti i po\u010deti brinuti za o\u010duvanje tradicije i obi\u010daja, jer \u0107e na\u0161a sada\u0161njost sutra biti povijest. Stoga moramo voditi ra\u010duna o tome kakvu \u0107emo povijest ostaviti budu\u0107im generacijama. \u010cuvajmo Hercegovinu u srcu! Neka se na na\u0161im usnama uvijek na\u0111e ljubavi za nju – Hercegovinu nepokorenu!<\/p><\/div>\n


<\/strong> <\/p>\n
hercegovina.info<\/strong>
<\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"herceg_info\"Ljepotu na\u0161e Hercegovine osje\u0107aju nasmijani \u0161ipci u ogradama vrtova, mladi kukuruz i \u017euta p\u0161enica, vinogradi i lipe.Kako onda je mi ne osjetimo?! Kako da ju istinski ne pro\u017eivimo, a usu\u0111ujemo se nazvati je na\u0161om zemljom.
Mnogi ratovi kro\u010dili su Hercegovom zemljom. Mnogi sinovi ugradili su svoje \u017eivote u povijest i budu\u0107nost ove grude, za opstanak svog naroda na ovim prostorima. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2917,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-2918","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2918","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2918"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2918\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2917"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2918"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2918"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}