Ovaj skup osvijetlio je nedovoljno istra\u017eenu povijest Hercegovine, jer Humska zemlja, odnosno historijska Hercegovina predstavlja koliko va\u017ean, toliko i nedovoljno istra\u017een dio hrvatske, ali i povijesti drugih etni\u010dkih zajednica, odnosno nacija te otvorio neka pitanja. Jedna dimenzija ovog skupa je da se da naglasak na neka pitanja koja postoje kao realni dru\u0161tveni problemi, ka\u017ee nam Ivan Vukoja<\/strong>, koji je na skupu imao izlaganje \u201cMjesto i uloga Hercegovine u postdaytonskoj BiH\u201d. Na jednoj razini to su problemi polo\u017eaja Hercegovine unutar Bosne i Hercegovine, osobito njezinog polo\u017eaja u odnosu prema Bosni i odnosu prema Sarajevu, a onda unutar toga i polo\u017eaja Hrvata u BiH, ali ono \u0161to je zanimljivo je to da je ovaj skup potpuno otvoren za rane mogu\u0107nosti i opcije; on ne nudi neka konkretna rje\u0161enja, nego samo nastoji na stru\u010dan i argumentiran na\u010din ukazati koji su to problemi i kako bi se oni mogli ili trebali rje\u0161avati kroz neka povijesna iskustva koja smo imali na ovim podru\u010djima, jer dana\u0161nje stanje ima puno sli\u010dnosti sa situacijama koje su se do sada pojavljivale u raznim epohama. <\/p>\n \u201cJo\u0161 jedan doprinos ovog skupa i promjena do koje \u0107e on dovesti, ja se nadam, je i to da \u0107e se potaknuti ‘hercegova\u010dko odre\u0111enje’, svojevrsni identitet, samosvijest Hercegovaca, ali na jedan na\u010din koji \u0107e izi\u0107i iz stereotipiziranih okvira i autostereotipa koji Hercegovci sami o sebi stvaraju, a koji su vrlo \u010desto neutemeljeni. Na ovom skupu je ponu\u0111eno jako puno podataka koji \u0107e onima koji taj pojam Hercegovac \u017eele ispuniti stvarnim sadr\u017eajem, tu na\u0107i dovoljno materijala da mogu prona\u0107i u povijesti Hercegovine ono \u010dime se mo\u017eemo i trebamo ponositi i \u0161to treba biti sadr\u017eaj na\u0161eg identiteta\u201d, kazao nam je Vukoja. Upravo o stereotipima o Hercegovcima ju\u010der je govorio Nino Raspudi\u0107<\/strong> s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u radu pod nazivom \u201cStereotipi o Hercegovcima u javnom govoru u Republici Hrvatskoj: korijeni i funkcije\u201d. \u201cGdje je zlo, potra\u017ei Hercegovinu\u201d, citirao je Raspudi\u0107. Raspudi\u0107 je argumentirano razotkrio nekoliko mitova vezanih za Hercegovce u Hrvatskoj, kazav\u0161i da je nekoliko razloga rezultiralo u\u010dvr\u0161\u0107ivanjem stereotipa o Hercegovcima \u201ckoji su primitivni, desni\u010dari, tradicionalisti, patrijarhalni, lopovi, snala\u017eljivi, skloni nepotizmu, \u0161vercu i zlo\u010dinu op\u0107enito\u201d.<\/p>\n \u201cTaj, dijelom i spontan refleks jednoga nezreloga dru\u0161tva, nespremnog da se suo\u010di s vlastitim nesavr\u0161enostima i radi na njihovom otklanjanju, nego radije krivi druge i gradi svog ‘orijentalca’ kako bi zadr\u017eao iluziju o vlastitoj fino\u0107i, kasnije je od odre\u0111enih politi\u010dkih struktura prepoznat kao dnevnopoliti\u010dki utr\u017eiv, pa je zapo\u010delo njegovo medijsko i kulturalno poticanje i instrumentaliziranje\u201d, kazao je Raspudi\u0107. Raspudi\u0107 je podsjetio da je prostor Hercegovine, koji nazivaju \u201cepska vukojebina\u201d dao najve\u0107e lirske pjesnike srpske, hrvatske i bosanske knji\u017eevnosti: A. B. \u0160imi\u0107a, Alekse \u0160anti\u0107a i Maka Dizdara.<\/p>\n \u201cSamoprogla\u0161eni za\u0161titnici ‘pravog Zagreba’ koji upravo Hercegovce prozivaju kao uni\u0161tava\u010de njihove urbane tradicije, zaboravljaju da bi se Zagreba\u010dka \u0161kola crtanog filma slobodno mogla nazvati Hercegova\u010dka \u0161kola crtanog filma budu\u0107i da je njezin najistaknutiji predstavnik oskarovac Du\u0161an Vukoti\u0107 ro\u0111en u Bile\u0107i\u201d, kazao je Raspudi\u0107, podsjetiv\u0161i da je Bile\u0107a dala dva oskarovca – Karla Maldena i Danisa Tanovi\u0107a, koji odatle vu\u010de porijeklo. Nitko ne spominje ni da je doajen hrvatskog novinarstva Veselko Ten\u017eera podrijetlom Hercegovac, kazao je Raspudi\u0107, a nasuprot tome, hercegova\u010dko podrijetlo se napominje svakom na\u0161em zemljaku koji se \u201cproslavi\u201d primitivizmom i kriminalom.<\/p>\n \u201cKad je na\u0161 Marin \u010cili\u0107 osvojio Roland Garros, naslov nije bio ‘Hercegovac osvojio Roland Garros’, nego ‘Hrvat osvojio Roland Garros’\u201d, kazao je Raspudi\u0107, koji je upozorio da su i neki Hercegovci doprinijeli u\u010dvr\u0161\u0107ivanju stereotipa, ljudi koji odgovaraju tim stereotipima, a koji su se kao samoprogla\u0161eni glasnogovornici Hercegovine pre\u010desto pojavljivali u svim hrvatskim medijima, pa se rijetko moglo vidjeti elokventnog i kultiviranog Hercegovca u medijima. Zaklju\u010dak skupa je da je va\u017eno istra\u017eivati povijest, osvijetliti je, ukazati i otvoriti probleme sada\u0161njosti, znanstveno progovoriti o njima i otvoriti vrata prema boljoj budu\u0107nosti.<\/div>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Argumentima protiv stereotipa<\/strong><\/p>\n
<\/strong> <\/p>\n
<\/span><\/div>\n![\"hum_kroz\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/novo_srpanjkolovoz_novo_hum_kroz.gif\")
U organizaciji Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba u Mostaru je ju\u010der zavr\u0161en dvodnevni me\u0111unarodni znanstveni skup \u201cHum i Hercegovina kroz povijest\u201d, na kojem je sudjelovalo oko 60 znanstvenika. Ovo je prvi takav skup o Hercegovini odr\u017ean u poslijeratnoj BiH. Skup je na argumentiran i znanstven na\u010din kroz znanstvene radove progovorio o nekim povijesnim pitanjima, pokazao \u0161to je Humska zemlja bila u pro\u0161losti i \u0161to je Hercegovina danas, razotkrio neke stereotipe. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2953,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-2954","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2954"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2954\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2953"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}