{"id":2956,"date":"2009-11-08T10:45:14","date_gmt":"2009-11-08T09:45:14","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/11\/08\/sa-predstavljanja-knjige-prie-i-legende-iz-hercegovine\/"},"modified":"2009-11-08T10:45:14","modified_gmt":"2009-11-08T09:45:14","slug":"sa-predstavljanja-knjige-prie-i-legende-iz-hercegovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/sa-predstavljanja-knjige-prie-i-legende-iz-hercegovine\/","title":{"rendered":"Sa predstavljanja knjige Pri\u010de i legende iz Hercegovine"},"content":{"rendered":"
\"price_legende\"Kada danas putnik namjernik krene zemljom \u0161to se sada naziva Hercegovina, a nekada Hum, \u0161to obi\u010dno primijeti? Neobi\u010dnu mje\u0161avinu starog i novog. Kao da su se sudarila dva svijeta i u \u017eestokom su hrvanju. Pritom se primje\u0107uje da ono novo pobje\u0111uje. A negdje u zatiljku odjekuju predrasude tzv. neovisnih javnih glasila. Te nacionalisti, te progonitelji svojih susjeda, te skloni dvojbenom boga\u0107enju, te… tko bi to sve nabrojio. <\/p>\n

Ipak, javlja se i drugi glas koji ka\u017ee da se u ovim krajevima ukazala Kraljica mira, da je ovdje vjera jaka, da je puk neobi\u010dno gostoljubiv, da… ma dosta i ovo. I \u0161to na kraju ostane? Pri\u010da kako uistinu jest. Jednu takvu donosi nam i Grgo Mikuli\u0107, izme\u0111u ostaloga poznati turisti\u010dki djelatnik. Ali on govori o onome \u0161to stoji u pozadini onoga vidljivoga, na \u010demu ono jednostavno stoji.<\/p>\n

kao \u0161to je slu\u010daj s Hercegovinom-Humom. Ni Mikuli\u0107 to nema namjeru napraviti. On tek putuje, poput mno\u0161tva likova koje susre\u0107e u svom svakodnevnom poslu, i zapisuje \u0161to \u010duje. \u017deli proniknuti u duh ovih krajeva, zagrepsti barem malo u njegovu slo\u017eenost i povu\u0107i se da \u010ditatelj mo\u017ee obraditi nove spoznaje. Ne govori s visoka i umi\u0161ljeno kao da sve zna, spreman je pitati i sam se diviti novootkrivenim stvarima (Katedrala). Pri svemu ovome ne slijedi neki pomno razra\u0111en put, nego \u00bb\u010dupka\u00ab ono \u0161to mu se \u010dini da je u ovome trenutku najbolje obraditi. Kad saznadne jo\u0161 stvari, a to \u0107e neminovno biti nakon pojavka ove knjige, pribilje\u017eit \u0107e mo\u017eda i bolje pri\u010de, ali to ne zna\u010di da ovo ne vrijedi. Mikuli\u0107 je izabrao dobar put i putnici namjernici imaju nad \u010dime razmi\u0161ljati.<\/p>\n

I ne htiju\u0107i pisac nam je ukratko ocrtao povijest ovoga kraja. Kada vremenski poredamo pri\u010de, onda vidimo da one po\u010dinje s Trojom. Neki ugledni svjetski znanstvenici ka\u017eu da se nalazila u krajevima oko Gabele. Je li to tako odgovorit \u0107e vrijeme, pri\u010da je svakako zanimljiva. Nastavlja se s kraljicom Teutom, odnosno Ilirima i Rimljanima. U sredi\u0161tu je pitomi Borak, izvor rijeke Li\u0161tice. \u010cak i mnogi Hercegovci o tome ni\u0161ta ne znaju. Srednjovjekovna hrvatska bosanska dr\u017eava \u017eivjela je nekada na ovim podru\u010djima i ostala puku u lijepoj uspomeni, unato\u010d svim neda\u0107ama. Naro\u010dito treba istaknuti kraljicu Katarinu Kosa\u010du. Njezin otac Stjepan Kosa\u010da nije bio kralj, ali je tako vladao u Humskoj zemlji. Stekao je naslov hercega, pa je zemlja kojom je vladao po njemu prozvana Hercegovinom. Iako je imao naprasitu narav, znao se \u017eestoko zaljubiti, bez obzira \u0161to to nije uvijek bilo u skladu s u\u010denjem Katoli\u010dke crkve. Svojoj ljubavnici Ljubu\u0161i gradi grad na brdu Buturovici, a naselje ispod njega kasnije dobiva ime Ljubu\u0161ki. Tu su naravno i hajduci, kako bi to bilo da se presko\u010de Mijat Tomi\u0107 i Andrijica \u0160imi\u0107. Ipak, iz turskog vremena najupe\u010datljivija je pri\u010da o Divi Grabov\u010devoj: mlada, nevina hrvatska katoli\u010dka djevojka nasuprot turskom silniku. Izgubila je glavu, no spomen na nju traje do danas i svakim je danom sve \u017eivlji. Spomenimo jo\u0161 i Topanu. Mle\u010dani topovskim kuglama odre\u0111uju gdje je njihova granica s Turcima. I tako do dana\u0161njih dana. U Gavanovom blagu mogli bi se prepoznati mnogi dana\u0161nji tajkuni s obje strane hrvatske granice. Rije\u010d po rije\u010d, putopis hercegova\u010dkog duha poprima sve dublje i dublje obrise.<\/p>\n

Dobro je \u0161to Mikuli\u0107 unato\u010d turisti\u010dkoj namjeni pri\u010da poku\u0161ava \u0161to vi\u0161e progovoriti knji\u017eevnim jezikom. Na taj na\u010din one postaju pitkije, prijem\u010divije, dolazimo u napast potra\u017eiti pi\u0161\u010dev telefonski broj i zamoliti ga da nas odvede tamo o \u010demu smo upravo \u010ditali. Odlika je to, dakle, uspjelih ostvarenja, bez obzira u koju ih vrstu stavili. Uz ovo jo\u0161 spomenimo da je jezik bogat, gramatika uzorna, te da lektori ne bi trebali imati previ\u0161e posla u prire\u0111ivanju ovih pri\u010da za tisak.<\/p>\n

Na kraju svoga putovanja \u010ditatelj \u0107e biti zadovoljan. Ove pri\u010de jo\u0161 \u0107e dugo odjekivati u njegovom srcu. Brisat \u0107e tamo sve nepravedno utisnute nanose i pri\u010dati mu o jednome kraju koji, mo\u017ee se re\u0107i, tisu\u0107lje\u0107ima odolijeva na vjetrometini civilizacija, kultura, vjera. Hrvati su mu dali poseban pe\u010dat sve do na\u0161ih dana. Ho\u0107e li tako i ostati u budu\u0107nosti, najprije ovisi od njih samih. Nu, ljepota kraja uvijek \u0107e ostati. Na\u0107i \u0107e se novi Mikuli\u0107i koji \u0107e o svemu tome pri\u010dati, a putnici namjernici zastajkivati \u0107e i pitati se je li to mogu\u0107e. Mogu\u0107e je, kako da ne, kao da ka\u017ee Grgo Mikuli\u0107 i odlazi u potragu za jo\u0161 jednom iskrom duha. Pa neka mu je sretno.<\/div>\n

Tekst s predstavljanja knjige Grge Mikuli\u0107a<\/strong>, Pri\u010de i legende iz Hercegovine<\/em>, Gral, \u0160iroki Brijeg \u2013 Zagreb, 2009., str. 5. – 7.;\u00a0 \u0160iroki Brijeg, 5. studenoga 2009.<\/p>\n

Mljenko Stoji\u0107 | miljenko.info<\/strong><\/div>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"price_legende\"Kada danas putnik namjernik krene zemljom \u0161to se sada naziva Hercegovina, a nekada Hum, \u0161to obi\u010dno primijeti? Neobi\u010dnu mje\u0161avinu starog i novog. Kao da su se sudarila dva svijeta i u \u017eestokom su hrvanju. Pritom se primje\u0107uje da ono novo pobje\u0111uje. A negdje u zatiljku odjekuju predrasude tzv. neovisnih javnih glasila. Te nacionalisti, te progonitelji svojih susjeda, te skloni dvojbenom boga\u0107enju, te… tko bi to sve nabrojio. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2955,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-2956","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2956"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2956\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2955"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}