{"id":3038,"date":"2009-11-12T22:51:52","date_gmt":"2009-11-12T21:51:52","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/11\/12\/neka-oprosti-gospoa-europa-ona-nema-spomenike-kulture\/"},"modified":"2009-11-12T22:51:52","modified_gmt":"2009-11-12T21:51:52","slug":"neka-oprosti-gospoa-europa-ona-nema-spomenike-kulture","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/neka-oprosti-gospoa-europa-ona-nema-spomenike-kulture\/","title":{"rendered":"Neka oprosti gospo\u0111a Europa, ona nema spomenike kulture"},"content":{"rendered":"
\"stecki\"Neka oprosti gospo\u0111a Europa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike kulture. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospo\u0111a Europa, samo Bosna ima spomenike kulture. Ste\u0107ke! Ovo je rije\u010di napisao Miroslav Krle\u017ea prije vi\u0161e desetlje\u0107a.
Otada je devastirano na desetke, mo\u017eda i stotine \u201ckamenih spava\u010da\u201d, ali je tako\u0111er nekoliko povjesni\u010dara i publicista poku\u0161alo katalogizirati ste\u0107ke i pisati o njima , kao \u0161to su Mak Dizdar, Marko Vego, Alojz Benac, \u0160efik Be\u0161lagi\u0107, Nada Mileti\u0107… <\/p>\n

A prije toga je kulturno-povijesnu vrijednost ste\u0107aka zapazio \u0106iro Truhelka. Pod pojmom Bosna, Krle\u017ea je vjerojatno mislio na \u0161iri prostor BiH, zapadne Srbije, jugozapadne Crne Gore i ju\u017ene Hrvatske (Dalmacije) kao jedinstven kulturni prostor u srednjem vijeku gdje nalazimo ste\u0107ke kao jedinstvene nadgrobne spomenike. <\/p>\n

Do sada je zabilje\u017eeno oko 70 tisu\u0107a ste\u0107aka na tom prostoru, od \u010dega 60 tisu\u0107a u BiH. Ste\u0107ci datiraju izme\u0111u trinaestog i \u0161esnaestog stolje\u0107a, a s tim nadgrobnim obilje\u017ejem, koji se tako\u0111er naziva bilig, kam, mramorje i kri\u017eine, ukopavani su katolici, kristjani i pravoslavci, a ponekad i muslimani u petnaestom i \u0161esnaestom stolje\u0107u. <\/p>\n

Radi se o monumentalnim obra\u0111enim kamenim gromadama (zagvo\u0161\u0107anski je te\u017eak \u010detrnaest tona) s reljefima koji prikazuju vite\u0161ke turire, lov, sunce, polumjesec, kri\u017eeve, \u010dak i svastike, ponekad s natpisima od kojih je najpoznatiji natpis na ste\u0107ku Vignju Milo\u0161evi\u0107u u Ko\u010derinu iz 1410. godine. <\/p>\n

Mnogi su ste\u0107ci uni\u0161teni. No, ve\u0107e je \u010dudo da ih je toliki broj ostao sa\u010duvan s obzirom na krvavu pro\u0161lost i ratove na ovim prostorima. Bit \u0107e da su ih svi usvojili kao vlastitu kamenu memoriju, pa ni u ratovima nisu do kraja uni\u0161teni, nego se prema njima odnosilo s izvjesnim mitskim po\u0161tovanjem. <\/p>\n

Sje\u0107am se da su 1993. godine britanski unproforci helikopterom prebacili jedan ste\u0107ak iz Lipe pokraj Tomislav Grada do svoje baze, ali su ga vratili nakon tekstova u \u201cSlobodnoj\u201d. Zbog svega ovoga raduje da su ministri kulture BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore ovih dana potpisali pismo namjere s ciljem da se ste\u0107ci stave na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne ba\u0161tine. <\/p>\n

To je zadnji trenutak da se spase ti jedinstveni dokumenti razbacani po brdima i dolovima. <\/p>\n

Fascinacija ste\u0107cima ne prestaje ni danas. U kamenu su onda\u0161nji stanovnici ovih prostora klesali, slikali i bilje\u017eili svoje vrijeme. Pa i na\u0161e. \u201cJa sam bil kak vi jeste, vi \u0107e te bit kako jesam ja\u201d, poru\u010duje moj predak Viganj s Ko\u010derinske plo\u010de 1410. godine. <\/p>\n

A umni Mak Dizdar ka\u017ee za ste\u0107ak: \u201cJest kamen, ali jeste i rije\u010d, jest zemlja, ali jeste i nebo, jest materija, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i \u017eivot, jest pro\u0161lost, ali jeste i budu\u0107nost.\u201d<\/div>\n

<\/p>\n

Petar Milo\u0161 | Slobodna Dalmacija<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"stecki\"Neka oprosti gospo\u0111a Europa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike kulture. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospo\u0111a Europa, samo Bosna ima spomenike kulture. Ste\u0107ke! Ovo je rije\u010di napisao Miroslav Krle\u017ea prije vi\u0161e desetlje\u0107a.
Otada je devastirano na desetke, mo\u017eda i stotine \u201ckamenih spava\u010da\u201d, ali je tako\u0111er nekoliko povjesni\u010dara i publicista poku\u0161alo katalogizirati ste\u0107ke i pisati o njima <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":3037,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-3038","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3038","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3038"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3038\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3037"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3038"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3038"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3038"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}