{"id":324,"date":"2009-03-12T12:59:35","date_gmt":"2009-03-12T11:59:35","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/03\/12\/prof-igor-zidi-naa-budunost-su-mladi-i-obrazovani-ljudi\/"},"modified":"2009-03-12T12:59:35","modified_gmt":"2009-03-12T11:59:35","slug":"prof-igor-zidi-naa-budunost-su-mladi-i-obrazovani-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/prof-igor-zidi-naa-budunost-su-mladi-i-obrazovani-ljudi\/","title":{"rendered":"Prof. Igor Zidi\u0107: Na\u0161a budu\u0107nost su mladi i obrazovani ljudi"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.citluk.ba\/images\/stories\/Novosti\/zidic2.jpg\" border=\"0\" hspace=\"6\" width=\"125\" height=\"86\" align=\"left\" \/>Prvoga dana kulturne manifestacije \u201eUskrs s Maticom u Brotnju&#8221;, u na\u0161oj op\u0107ini gostovao je predsjednik Matice hrvatske, likovni kriti\u010dar, povjesni\u010dar umjetnosti i knji\u017eevnik, prof. Igor Zidi\u0107 koji je odr\u017eao zanimljivo predavanje na temu: \u201eHrvatska &#8211; ju\u010der, danas, sutra&#8221;. Tim povodom za razgovarali smo s njim za vrijeme njegovoga boravka u Brotnju.<\/p>\n<p>Prof. Zidi\u0107, kao predsjednik najva\u017enije kulturne institucije u Hrvatskoj, kako gledate danas Hrvatsku?<\/p>\n<p>&#8211; Danas vidim nekoliko vizija Hrvatske; jedna je Hrvatska na\u0161ih \u017eelja, druga je Hrvatska u realnom okru\u017eju i realnim mogu\u0107nostima a tre\u0107a je pak ona koju netko drugi stvara i zami\u0161lja; Hrvatska koju mi ne volimo i ne \u017eelimo, zemlja koja popu\u0161ta pred stranim pritiscima i koja se prelako klanja svemu \u0161to dolazi izvana, jednom rije\u010dju, Hrvatska kojoj nedostaje energije i dostojanstva.<br \/>Te\u0161ko mi je gledati priloge iz Haaga kako doju\u010dera\u0161nji generali blate svoje kolege a ipak nam je jasno da tu nema pravih motiva. Lako bi bilo da znam da su na\u0161i generali po\u010dinili zaista neke zlo\u010dine jer bi tako znao da su na pravome mjestu. Ali kad gledam \u010dovjeka koji je branio moj dom ,moju domovinu te\u0161ko mi je i prolaze mi misli kakva su to vremena kada se najbolji ljudi iz zemlje tretiraju kao razbojnici i zlo\u010dinci. Mi nemamo hrabrosti da odlikujemo te ljude kako nas ne bi sutra optu\u017eili za ne\u0161to. Unato\u010d svemu, oni su junaci i tako bi ih se trebalo tretirati.<\/p>\n<p>Kao razlog tome prof. Zidi\u0107 vidi dana\u0161nju situaciju prema kojoj Hrvatska po\u0161to-poto \u017eeli u Europsku uniju.<\/p>\n<p>&#8211; U strahu da ne bi izgubili deklarirani cilj, mi smo spremni sebe \u017ertvovati i mislim da to nije sretan put Hrvatske. Ja sam ranije govorio da Hrvatska ne bi smjela udovoljavati svim tim zahtjevima jer time gubi svoju suverenost. Hrvatska bi morala u mnogim stvarima zastupati svoja stajali\u0161ta a ne samo stajali\u0161ta koja dolaze iz Europske unije. Kao primjer toga navodim \u010ce\u0161ku i Dansku koju su branile svoj suverenitet i interese. Ja ne mislim da su ljudi koji \u017eele uvesti na\u0161u zemlju u Europsku uniju lo\u0161i i zlo\u010desti ljudi, ali mi moramo sa\u010duvati svijest da doma\u0107e interese zadr\u017eimo i koji ne smiju biti minorizirani. Na\u0161 narod je demokrati\u010dan i to podrazumijeva da i narod ima pravo glasa a ne da se slijepo pokorava interesima nekih ljudi sa strane. Mi smo se premekano postavili prihva\u0107aju\u0107i neke stvari to nam se razbija u glavu.<\/p>\n<p>Na tribini ste se osvrnuli na odnos Slovenije prema Hrvatskoj. Kako Vi gledate na dana\u0161nje politi\u010dke prilike izme\u0111u ove dvije susjedne zemlje?<\/p>\n<p>&#8211; Slovenija to ne radi sama jer nema snage da se sama suprotstavi. Ona ima potporu i od drugih dr\u017eava govore\u0107i kako Hrvatska ne udovoljava zahtjevima Europske unije. To nije to\u010dno jer mi smo svoje generale dali u haag i to je najvi\u0161e \u0161to smo mogli u\u010diniti. Zapitajmo se samo koliko smo na\u0161ih heroja iz Hrvatske i BiH ustupili Haagu, a koliko su to u\u010dinile druge strane iz rata 90-ih godina?<\/p>\n<p>Gdje vidite uzrok podani\u010dkog mentaliteta Hrvata?<\/p>\n<p>&#8211; Mentalitet je ne\u0161to \u0161to se formira kroz stolje\u0107e pa se tako formira i taj podani\u010dki mentalitet. Hrvatska je jako uporno branila svoju dr\u017eavnost, ali je branila na papiru. Mi smo sa\u010duvali vrlo va\u017ene pravne formule, a u praksi smo bili majorizirani. Kad vi 500 g \u017eivite pod opstanak. Na\u0161 narod je stekao sposobnost pre\u017eivljavanja i preno\u0161enja svojih vrijednosti s koljena na koljeno. Narod je dobio borbu i moramo toga biti svjesni. Politika ima brojna sredstva kojima mo\u017ee deformirati neke \u010dinjenice i ja o\u010dekujem pritiskom i pod vla\u0161\u0107u drugih, onda se morate dugo i mu\u010dno boriti za svoj da na\u0161a politika bude principijelnija, hrvatskija i nacionalnija, ina\u010de \u0107e biti ekspozitura tu\u0111ih interesa. Drago mi je kad vidim premijera ivu Sanadera kako se \u010dvr\u0161\u0107e postavlja u obrani na\u0161ih interesa i ne smijemo dopustiti da nas Slovenci koji su manji od nas, u\u010de kako se bori za svoje interese.<\/p>\n<p>Jesu li Hrvati svjesni svoje posebnosti i koliko dana\u0161nja hrvatska politika negira sve to?<\/p>\n<p>Nitko u Hrvatskoj ne vu\u010de Hrvatsku u propast, ali na\u017ealost neke stvari se mogu dogoditi mimo na\u0161ih \u017eelja. Ako vodite lo\u0161u politiku onda \u0107e se ona Hrvatima razbiti o glavu, a vi to niste htjeli. Ljudi koji popu\u0161taju zahtjevima Europske unije misle da rade dobro i da \u0107e nas izvu\u0107i iz balkanskog grotla, ali, tu nedostaje jedno na\u010delno razmatranje. Ne\u0107e nas nitko sa strane spasiti ako mi sami sebe ne spasimo. Ako mi ne odgojimo mlade ljude koji \u0107e biti obrazovani, koji ne\u0107e imati kompleksa pred svijetom i koji \u0107e znati svjetske jezike, mi nismo ni\u0161ta napravili ni\u0161ta. Mi moramo stvarati moderne, napredne mlade ljude a i istovremeno im usa\u0111ivati ljubav prema domovini. Ali, kako \u0107ete ako on ne vidi na\u010delnosti, hrabrosti i principijelnosti.<\/p>\n<p>Kako gledate na polo\u017eaj Hrvata u BiH?<\/p>\n<p>&#8211; Situacija sasvim sigurno nije jednostavna i mislim da \u0107e put biti razvijanje vlastitog entiteta i borba za pravnu regulaciju toga entiteta, bez toga nema ni\u0161ta. Ako ne uspijemo to ostvariti \u0161to su druga dva naroda ostvarila, mislim da bi bilo potrebno da i Hrvati i Bo\u0161njaci shvate da treba ratne sjekire zakopati i posvetiti se organizaciji dr\u017eave. Ona podrazumijeva da se izborimo da svoj entitet. Drugo, taj spas mora i\u0107i kroz razvijanje institucija koje su uvijek na udaru, one su ja\u010de od pojedinaca i zato a priori treba braniti institucije tj. razvijati ih. Narod koji ima dr\u017eavu je sigurniji od naroda koji nema. Ona je jedan oblik za\u0161tite pojedinca.<\/p>\n<p>Kakav je odnos Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini?<\/p>\n<p>&#8211; Ja bi htio da to bude odnos uzajamne potpore. Hrvatska ima odgovornost prema narodu u BiH, nije to stvar samo dobre volje koliko \u0107e pomagati bh. Hrvatima. Mi smo du\u017eni zato \u0161to su u te\u0161kom polo\u017eaju i zato \u0161to su u novome povijesnom tijeku odigrali ogromnu ulogu. Ne znam da bismo pobijedili u Domovinskom ratu da nije bilo potpore Hrvata iz BiH. Kad Hrvatskoj treba \u017eiva snaga, domoljublja snaga, mlada snaga, onda ih prihva\u0107amo, kad joj treba pomo\u0107i onda ni\u0161ta. To nije moralno i nije u redu. Iako nije situacija takva da Hrvatska mo\u017ee \u0161akom i kapom davati, mislim da bi trebalo vrijediti na\u010delo, kako nama tako i vama, kako mi \u017eivimo tako i vi \u017eivite. To \u0107e nai\u0107i na kritike mnogih koji se pona\u0161aju kako im odgovara. Mi se ne mije\u0161amo sa zlom namjerom, nego samo da pomognemo na\u0161im Hrvatima u ovoj dr\u017eavi. Nu\u017eno je da se po\u010dnu graditi neki novi odnosi koji \u0107e voditi ka napretku cijele BiH. Uzajamni je interes da Hrvatska i BiH me\u0111usobno sura\u0111uju i potpoma\u017eu se.<\/p>\n<p>Kako ste zadovoljni potporom Matici hrvatskoj i njezinim radom?<\/p>\n<p>&#8211; Danas je situacija takva da su se odnosi prema radu Matice strukturalno promijenili u odnosu na situaciju ranije. Nekad ste mogli dobiti novce, sada one ne padaju nego dobivate iznose za programe. Moram istaknuti da su svi na\u0161i projekti dobili potporu od resornih ministarstava. Na\u010delno smo zadovoljni sa situacijom koja je trenutno, u\u017eivamo podr\u0161ku za nekoliko velikih projekata.<br \/>S druge strane, nismo zadovoljni s medijima u kojima se izgubila ideja i svijest o kulturi kao nacionalnom dobru. Sve je danas postalo fenomen, senzacija gdje se gubi iz vida dragocjeni instrument nacionalnog ponosa. Sve je jednako vrijedno, bez obzira bilo kvalitetno ili ne. To me brine u na\u0161im medijima, me\u0111utim to nije samo kod nas nego je prisutno i u cijelome svijetu. Danas se kultura ne promovira nego se preprodaje; ako nema koristi od nje, onda ona nije po\u017eeljna u medijima, kazao je prof. Zidi\u0107 koji je pohvalio rad Matice hrvatske \u010citluk kao jednog od najaktivnijih i najuspje\u0161nijih ogranaka Matice hrvatske.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pi\u0161e: T.V. , citluk.ba <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.citluk.ba\/images\/stories\/Novosti\/zidic2.jpg\" border=\"0\" hspace=\"6\" width=\"125\" height=\"86\" align=\"left\" \/>Prvoga dana kulturne manifestacije \u201eUskrs s Maticom u Brotnju&#8221;, u na\u0161oj op\u0107ini gostovao je predsjednik Matice hrvatske, likovni kriti\u010dar, povjesni\u010dar umjetnosti i knji\u017eevnik, prof. Igor Zidi\u0107 koji je odr\u017eao zanimljivo predavanje na temu: \u201eHrvatska &#8211; ju\u010der, danas, sutra&#8221;. Tim povodom za razgovarali smo s njim za vrijeme njegovoga boravka u Brotnju.<\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-324","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=324"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/324\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=324"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=324"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=324"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}