{"id":3260,"date":"2009-11-27T17:23:58","date_gmt":"2009-11-27T16:23:58","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/11\/27\/ukop-fra-maksimilijana-juria-i-sudrugova-iz-masovne-grobnice-u-vrgorcu\/"},"modified":"2009-11-27T17:23:58","modified_gmt":"2009-11-27T16:23:58","slug":"ukop-fra-maksimilijana-juria-i-sudrugova-iz-masovne-grobnice-u-vrgorcu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/ukop-fra-maksimilijana-juria-i-sudrugova-iz-masovne-grobnice-u-vrgorcu\/","title":{"rendered":"Ukop fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a i sudrugova iz masovne grobnice u Vrgorcu"},"content":{"rendered":"
\"makso_jurcic\"U crkvi u Vrgorcu danas su izlo\u017eeni posmrtni ostatci fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a i petorice neidentificiranih civila, najvjerovatnije iz sela oko Ljubu\u0161kog s kojima je fra Makso odveden iz \u017eupe Humac pred kraj sije\u010dnja 1945. godine.\u00a0 Partizani su ih ubili u okolici Vrgorca. Pet neidentificiranih tijela bit \u0107e pokopano sutra na mjesnom groblju u Vrgorcu, a tijelo fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a bit \u0107e prevezeno u \u0160iroki Brijeg i polo\u017eeno u samostansku kapelicu.
Hercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija nikada nije prestala tragati za svjedo\u010denjima o okolnostima pogubljenja i posmrtnim ostatcima svojih 66 pobijenih \u010dlanova. \u010cinila je to i u komunisti\u010dko vrijeme, pa makar no\u0107u pred nosom milicije, kao \u0161to je bilo u slu\u010daju fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a. Zahvaljuju\u0107i tome u posljednje vrijeme identificirana su \u010detvorica hercegova\u010dkih franjevaca. Najprije je identificiran fra Melhior Prli\u0107 (30. prosinca 2005.), nakon njega identificirani su fra Zdenko Zubac (27. listopada 2006.) i fra Julijan Ko\u017eul (15. sije\u010dnja 2007.). Posljednji identificirani je fra Maksimilijan Jur\u010di\u0107 (27. travnja 2009.).<\/p>\n

Svakako treba spomenuti da su sve nabrojane identifikacije obavili prof. dr. Marija Definis-Gojanovi\u0107, dr. Davorka Sutlovi\u0107 i njihovi suradnici s Odjela za patologiju i sudsku medicinu KBC Split (Patologija). Postupak identifikacije prvih trojice pobijenih hercegova\u010dkih franjevaca doti\u010dni su obradili u stru\u010dnom \u010dlanku i objavili u poznatom stru\u010dnom \u010dasopisu Croatian medical journal, a i u knjizi koju je uredio fra Ante Mari\u0107 Tragom ubijenih hercegova\u010dkih franjevaca. \u010clanak je pobrao najvi\u0161e stru\u010dne ocjene i u\u0161ao kao nastavno gradivo Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu. Ina\u010de, identifikacija fra Melhiora Prli\u0107a (30. prosinca 2005.) prva je identifikacija Patologije u Splitu, odnosno na prostorima biv\u0161e Jugoslavije, posmrtnih ostataka nekoga iz vremena II. svjetskog rata te je to po\u010detak dana\u0161njeg studija forenzike na Sveu\u010dili\u0161tu u Splitu. <\/p>\n

Fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a komunisti su ubili s jo\u0161 5-oricom, najvjerojatnije civila. Po trojicu su ih pokopali u 2 \u0161krape, na lokaciji Beli\u0107a gumno, lijevo i desno od puta koji vodi prema vrgora\u010dkom polju. Vrgor\u010dani su \u010duvali uspomenu na njihovo pogubljenje i zahvaljuju\u0107i \u017eivoj svjedokinji Mandi Erceg, koja je to prenijela i na svoje potomstvo, uspjelo se do\u0107i do mjesta gdje bi vrijedilo po\u010deti istra\u017eivati njihova posljednja po\u010divali\u0161ta. Vlasnici zemlji\u0161ta nisu imali ni\u0161ta protiv pa su radovi zapo\u010deli 11. listopada 2008. U ime Vicepostulature postupka mu\u010deni\u0161tva \u00bbFra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e\u00ab (Vicepostulatura), na \u010dijem je \u010delu vicepostulator fra Miljenko Stoji\u0107, vodio ih je \u010dlan povjerenstva Vicepostulature za istra\u017eivanje i prikupljanje gra\u0111e fra Ante Mari\u0107, koji je ina\u010de vodio i iskapanje drugih pogubljenih franjevaca. Ispred Patologije u Splitu stru\u010dni dio otkapanja vodila je prof. dr. Marija Definis-Gojanovi\u0107. Pomagao je i arheolog Tihomir Glava\u0161. Svojim sudjelovanjem u otkapanju doprinijeli su i mjesni \u017eupnik fra Petar Vrlji\u010dak, gradona\u010delnik i saborski zastupnik Boris Matkovi\u0107, na\u010delnik policijske postaje Ivan Kalaj\u017ei\u0107 te istra\u017eni sudac \u017dupanijskog suda u Splitu Stanko Grbavac. O svemu je op\u0161irno izvijestio portal Vicepostulature www.pobijeni.info. Nakon \u0161to su 17. listopada zavr\u0161eni radovi tijela su prenesena na Patologiju u Split. Budu\u0107i da su kosti bile previ\u0161e tro\u0161ne, postupak identifikacije zahtijevao je mnogo vi\u0161e vremena nego ina\u010de.<\/p>\n

Evo fra Maksimilijanova kratkog \u017eivotopisa. Ro\u0111en je 8. listopada 1913. u Ru\u017ei\u0107ima. Roditelji su mu: Jozo i Matija r. \u0106orluka. Pu\u010dku \u0161kolu zavr\u0161io je u rodnom selu 1921. \u2013 1925. Nakon toga do 1935. poha\u0111a Franjeva\u010dku klasi\u010dnu gimnaziju na \u0160irokom Brijegu. U Mostaru zavr\u0161ava 3 godine bogoslovnih studija (1935. \u2013 1938.). Posljednje dvije godine (1938. \u2013 1940.) fra Maksimilijan zavr\u0161ava u Rimu na Antonianumu. Franjeva\u010dki habit obukao je 29. lipnja 1932. na Humcu. Vje\u010dne zavjete polo\u017eio je 2. srpnja 1936. u Mostaru, a za sve\u0107enika ga je u Mostaru zaredio biskup fra Alojzije Mi\u0161i\u0107 2. srpnja 1936. Prva \u017eupa na kojoj je kratko slu\u017ebovao (1. srpnja \u2013 19. listopada 1941.) bila je Blizanci (danas Gradina). Nakon toga premje\u0161ten je u Goricu, iako su \u017eupljani iz Blizanaca pismeno tra\u017eili da i dalje ostane kod njih. Posebno im se, naime, svidio njegov rad s 450 \u010dlanova Dru\u0161tva sv. Ante i oko 50 \u010dlanova pjeva\u010dkog zbora. U Gorici je tako\u0111er vodio Dru\u0161tvo sv. Ante, bio kateheta u mjesnoj \u0161koli i \u017eupni vikar. Tu ostaje do srpnja 1943., a onda je premje\u0161ten na Humac gdje je slu\u017ebovao kao \u017eupni vikar, vjerou\u010ditelj u \u0161koli sestara milosrdnica, voditelj Mlade\u017ei sv. Ante. Kasnije dobiva i slu\u017ebe drugog me\u0161tra novaka i ceremonijera. Nakon \u0161to je franjeva\u010dki samostan na Humcu u kolovozu 1944. o\u0161te\u0107en u angloameri\u010dkom bombardiranju novaci su se s me\u0161trima preselili u Veljake. U listopadu 1944. ponovno se vra\u0107a na Humac. Ubrzo su ga komunisti uhitili i zatvorili u ljubu\u0161ku tamnicu zajedno s mno\u0161tvom svijeta. U svom pani\u010dnom bijegu pred protuudarom branitelja \u0160irokog Brijega 28. sije\u010dnja 1945. fra Maksimilijana i jo\u0161 40-ak civila odvode u Vrgorac i tu ih strijeljaju. Fra Maksimilijan tako zavr\u0161ava ovozemne dane u 32. godini \u017eivota. Fra Janko Bubalo u svojoj knjizi Apokalipti\u010dni dani (str. 132.) svjedo\u010di da je njemu i ostalima prije pogubljenja skupno odrje\u0161enje grijeha udijelio fra Serafin Dodig. <\/p>\n

Posmrtni ostatci fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a bit \u0107e pokopani u samostanskoj crkvi na \u0160irokom Brijegu, a ostatci do sada neidentificiranih civila na mjesnom groblju u Vrgorcu. Sva tijela bit \u0107e 27. studenoga 2009. iz Splita prevezena u Vrgorac i izlo\u017eena u \u017eupnoj crkvi. Sutradan, 28. studenoga, u 14.00 zapo\u010det \u0107e sv. misa zadu\u0161nica. Predvodit \u0107e je, kao i ukop, provincijal Franjeva\u010dke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita fra \u017deljko Toli\u0107. Nakon sv. mise povorka s tijelima kre\u0107e prema mjesnom groblju u Vrgorcu. Po zavr\u0161etku pokopa 5 neidentificiranih tijela, slu\u017ebeno vozilo s posmrtnim ostatcima fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a kre\u0107e prema \u0160irokom Brijegu. Tamo \u0107e sve\u010dano biti do\u010dekano i u povorci \u0107e fra Maksimilijanovo tijelo biti polo\u017eeno u samostansku kapelicu. Sutradan, 29. studenoga, fra Maksimilijanovo tijelo u 15.00 bit \u0107e izlo\u017eeno u samostanskoj crkvi. U 16.00 najprije \u0107e biti izveden kratki prigodni program koji \u0107e govoriti o \u017eivotu fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a, a dota\u0107i \u0107e se kratko i drugih pobijenih hercegova\u010dkih franjevaca. Slijedi sv. misa koju \u0107e predvoditi provincijal Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije fra Ivan Sesar. Fra Maksimilijan \u0107e biti pokopan u grobnicu u samostanskoj crkvi gdje ve\u0107 le\u017ee posmrtni ostatci 21 ubijenog hercegova\u010dkog franjevca.<\/p>\n

Iskapanja u Vrgorcu \u0107e se nastaviti. Na Novom groblju nalazi se jedna velika masovna grobnica s 40-ak civila dovedenih iz ljubu\u0161ke tamnice. Obitelji i rodbina ubijenih neprestano se zanimaju kad \u0107e biti otkopana. Nakon \u0161to se to u\u010dini bit \u0107e objavljeno kako \u0107e se mo\u0107i dati uzorak krvi za DNK analizu posmrtnih ostataka pobijenih.<\/p>\n

Podroban \u017eivotopis fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a i mno\u0161tvo podataka o pobijenim hercegova\u010dkim franjevcima mo\u017ee se na\u0107i na portalu Vicepostulature pobijeni.info. Ujedno se mole svi oni koji znaju neki zanimljiv podatak ili za predmet glede pobijenih hercegova\u010dkih franjevaca da to \u0161to prije jave Vicepostulaturi.<\/div>\n


<\/strong> <\/p>\n

pobijeni.info<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"makso_jurcic\"U crkvi u Vrgorcu danas su izlo\u017eeni posmrtni ostatci fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a i petorice neidentificiranih civila, najvjerovatnije iz sela oko Ljubu\u0161kog s kojima je fra Makso odveden iz \u017eupe Humac pred kraj sije\u010dnja 1945. godine.\u00a0 Partizani su ih ubili u okolici Vrgorca. Pet neidentificiranih tijela bit \u0107e pokopano sutra na mjesnom groblju u Vrgorcu, a tijelo fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a bit \u0107e prevezeno u \u0160iroki Brijeg i polo\u017eeno u samostansku kapelicu. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":3259,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-3260","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3260"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3260\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3259"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}