![](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/novo_srpanjkolovoz_novo_jurusuc.gif\")
Vlast ne bi trebalo shva\u0107ati kao koko\u0161 koju treba o\u010derupati, kazao je u nedavnom intervjuu Ve\u010dernjaku pjesni\u010dki raspolo\u017eeni ministar financija Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije Vjekoslav Bakula upozoravaju\u0107i koalicijske partnere i sve one koji imaju mogu\u0107nost utjecanja na prora\u010dunske tro\u0161kove u toj \u017eupaniji da se moraju po\u010deti ozbiljnije i odgovornije pona\u0161ati, jer bi u suprotnom mogla nastupiti katastrofa. No, ako je suditi po dostupnim podacima koji su prezentirani zastupnicima u Skup\u0161tini ZH\u017d-a i onim objavljenima u slu\u017ebenim listovima, “koko\u0161” je ve\u0107 o\u010derupana, a je dino se kao logi\u010dno name\u0107e pitanje gdje je sve odletjelo to perje. Mnogi \u0107e re\u0107i da odgovor na to pitanje mo\u017ee dati jedino financijska policija.<\/p>\nBrojke su uistinu zabrinjavaju\u0107e. Naime, prema izvje\u0161\u0107u o izvr\u0161enju prora\u010duna za prvu polovinu teku\u0107e godine pod stavkom neizmirenih obveza nagomilalo se \u010dak 34,798.148,00 KM. Vladaju\u0107i su \u010desto isticali daje rije\u010d o teku\u0107em poslovanju te da se taj iznos ne mo\u017ee smatrati relevantnim, kao i da \u0107e se stvarni pokazatelji znati na kraju godine. No, razina punjenja prora\u010duna ne ide u prilog tezi da \u0107e se stanje na koncu godine popraviti, \u0161tovi\u0161e, izvjesno je jedino pogor\u0161anje. Kada je rije\u010d o ovoj godini, klju\u010dna pogre\u0161ka (namjerna ili nenamjerna) dogodila se ve\u0107 u o\u017eujku ove godine kada je usvojen prora\u010dun u visini od skoro 77 milijuna KM, iako je dotada\u0161nje punjenje prora\u010duna, zbog recesije, bilo petnaest posto manje nego protekle godine, \u0161to Vladi ZH\u017d-a i skup\u0161tinskoj ve\u0107ini nije zasmetalo da usvoje prora\u010dun koji je \u010dak deset milijuna maraka ve\u0107i nego je bilo ostvarenje prora\u010duna u 2008.<\/p>\n
Rebalansi prekasno<\/strong> Bez sredstava<\/strong> Upitne pla\u0107e<\/strong> Mogu\u0107i uzroci<\/strong>
Iako je ve\u0107 usvojen jedan te je u pripremi drugi rebalans prora\u010duna, \u010dime \u0107e visina prora\u010duna biti smanjena za desetak milijuna, ti su potezi do\u0161li prekasno jer su mnoge obveze ve\u0107 stvorene i Vlada \u0107e sredstva mo\u0107i u\u0161tedjeti jedino na pla\u0107ama korisnika prora\u010duna, \u0161to drugim rije\u010dima zna\u010di val \u0161trajkova i prosvjeda, prvenstveno prosvjete i policije jer ta dva tijela \u010dine oko 80 posto korisnika prora\u010duna. Postoje informacije da \u0107e Vlada povu\u0107i odre\u0111ena sredstva iz \u017eupanijskog Zavoda za mirovinsko osiguranje, radi \u010dega je navodno i do\u0161lo do smjene na rukovode\u0107em mjestu, a tada \u0107e novca zasigurno nestati za zdravstvo. Druga veliki grijeh koalicijske Vlade je zapo\u0161ljavanje oko 180 do 200 novih djelatnika u \u017eupanijske strukture koji dodatno optere\u0107uju prora\u010dun. Naime, 31. prosinca 2006. (na kraju mandata HDZ-ove vlade) u ZH\u017d-u je bilo 1917 korisnika prora\u010duna, dok je sredinom 2008. ta brojka dosegnula 2082, a uvo\u0111enjem devetogodi\u0161njeg obrazovanja sigurno se zna\u010dajno pove\u0107ala i pribli\u017eila brojci od 200 novozaposlenih. Radi po\u010detka devetogodi\u0161njeg obrazovanja rekonstruirana je i obnovljena ve\u0107ina \u0161kola u \u017eupaniji (hvale vrijedan i jedan od rijetkih kapitalnih projekata ove vlade).<\/p>\n
No, sredstva u prora\u010dunu za tu svrhu nisu bila planirana, pa je bilo potrebno uzeti dugoro\u010dni kredit, za \u0161to je odluka donesena. Kredit iznosi sedam milijuna ma\u00acraka (jo\u0161 nije realiziran). Kad se ta brojka pridoda dugovanjima s polovine go\u00acdine, do\u0111e se do brojke od gotovo 42 milijuna maraka, jer je te\u0161ko pretpostaviti da je ne\u0161to od ranijih dugova\u00acnja u me\u0111uvremenu podmireno.<\/p>\n
U takvoj situaciji ne \u010dude izjave iz Vlade da su upitne pla\u0107e i za studeni i prosinac ove godine. Premijer ZH\u017d-a \u010desto je u izjavama znao isticati da je njegova vlada naslijedila ogromna dugo\u00acvanja od prethodne. Prema slu\u017ebenim izvorima, dugo\u00acvanje koje je ostavila biv\u0161a vlada na dan 31. prosinca 2006. iznosilo je 10,9 milijuna KM (oko pet milijuna za prosina\u010dke pla\u0107e te otprilike toliko neizmirenih obveza prema Zavodu MIO). Tako\u0111er, HDZ-ova vlada je Juri\u0161i\u0107evoj ostavila u nasljedstvo i 8,1 milijuna maraka izvanbilan\u010dnog dugovanja. No, taj dug ni danas nije podmiren, pa bi, kad bi ga pridodali ukupnom dugu \u017eupanije, dubioze iznosile oko 50 milijuna KM. Kad se zna daje sljede\u0107a godina izborna te \u0107e ova vlast, ako misli dobiti ne\u0161to glasova, trebati “\u0161togod zatemeljati” te\u0161ko je o\u010dekivati pobolj\u0161anje stanja, \u0161tovi\u0161e.<\/p>\n
Gdje je novac iz prora\u010duna potro\u0161en i zbog \u010dega su nastala ovolika dugovanja, te\u0161ko je procijeniti. Politi\u010dki oponenti vladaju\u0107e koalicije, dakle oni ih HDZ-a BiH, isti\u010du da su klju\u010dne stvari koje su dovele do ovakva stanja dodjela poticaja (pla\u0107anje opstanka koalicije), kao i dodjela jednokratnih nov\u010danih pomo\u0107i koje se dodjeljuju s tri pozicije: predsjednika vlade. Ministarstva zdravstva te Ministarstva branitelja. Zanimljivo, sve tri stavke su “pod kontrolom” HSP-\u0110-J.<\/div>\n