![](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/1.bp_.blogspot.com__OlDnNP6IwrE_StYeFeLnf_I_AAAAAAAAChY_J3JA8-JYrps_S1600-R_JJobitelj.jpg\")
<\/p>\n![\"josip_jur\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/novo_srpanjkolovoz_novo_josip_jur.gif\")
Josip Jur\u010devi\u0107 je ro\u0111en 1951. u Studencima kraj Imotskog, a Osnovnu \u0161kolu, gimnaziju te Filozofski fakultet (Povijest i Filozofija) je zavr\u0161io u Zagrebu. Magistrirao na istom fakultetu s temom Problemi prou\u010davanja \u017ertava Drugoga svjetskog rata na podru\u010dju Hrvatske. Doktorirao 2000. godine s temom “Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine.” Radi kao znanstveni suradnik na Institutu deu\u0161tvenih znanosti “Ivo Pilar”. Dragovoljac Domovinskog rata od prolje\u0107a 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci 1991.-1992., gdje dobiva \u010din bojnika. Jedan je od osniva\u010da Informativno psiholo\u0161ke djelatnosti MORH-a, te prvi ravnatelj Sredi\u0161njeg arhiva MORH-a. Djelatan je u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Od 1994. do 1997. bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Saboru RH(Komisija za utvr\u0111ivanje ratnih i poratnih \u017ertava). Od 1997. djelatnik je Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.<\/p>\n
Nositelj je kolegija “Op\u0107a povijest XX. stolje\u0107a” na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, kolegija “Povijest uspostave suvremene hrvatske dr\u017eave” na Studiju novinarstva Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te kolegija “Svjetska povijest XX. stolje\u0107a na Pedago\u0161kom fakultetu u Osijeku.<\/p>\n
Objavljuje u \u010dasopisima i zbornicima znanstvene i stru\u010dne radove iz suvremene hrvatske povijesti, a sredi\u0161nje teme su \u017ertve rata i pora\u0107a te Domovinski rat. Bio je \u010dlan uredni\u0161tva i jedan od autora monografije Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu, kao i \u010dlan uredni\u0161tva u autor niza \u010dlanaka u Hrvatskom leksikonu.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010dki se bavi suvremenom hrvatskom povije\u0161\u0107u, a sredi\u0161nje teme su ratno i poratno stradalni\u0161tvo vezano za Drugi svjetski rat, hrvatsko iseljeni\u0161tvo te Hrvatski domovinski rat. Autor je tri knjige, te suautor ili autor dijelova u 25 knjiga. Objavio je 27 znanstvenih i stru\u010dnih radova. Suautor je ud\u017ebenika, Radne bilje\u017enice i Priru\u010dnika za nastavnike za osmi razred osnovne \u0161kole. Urednik je osam i suurednik pet knjiga. Sudjelovao je – kao stru\u010dni suradnik, suorganizator ili suautor \u2013 u nastanku 13 dokumentarnih filmova. Sudjelovao je s izlaganjem na 26 me\u0111unarodnih i 33 doma\u0107a znanstvena ili stru\u010dna skupa. Bio je voditelj sedam i istra\u017eiva\u010d u osam znanstvenih ili stru\u010dnih projekata. Bio je mentor pri izradi 60 diplomskih radova. Autor je vi\u0161e desetaka feljtona i stru\u010dnih novinskih \u010dlanaka. Izlagao je na vi\u0161e stotina okruglih stolova, tribina, obljetnica i predstavljanja.<\/p>\n
Od 2004. g. \u010dlan je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za pripremu prijatelja suda pred Me\u0111unarodnim kaznenim sudom za prostor biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n
Njegov rad na prou\u010davanju \u017ertava pora\u0107a okrunjen je knjigom Bleiburg (2005).<\/p>\n
<\/p>\n
3. Razlozi ZA i PROTIV Jur\u010devi\u0107a: a) Njegova biografija ne donosi nikakvu sumnju u kvalitetu naobrazbe; Jur\u010devi\u0107 je u europskim okvirima cijenjen povjesni\u010dar i znanstvenik, sudionik i predava\u010d na brojnim me\u0111unarodnim skupovima o povijesti te jedan od najve\u0107ih europskih eksperata za pitanja o zlo\u010dinima komunizma i drugih ideologija.<\/p>\n b) Prisustvovali smo uzivo na nekoliko Jur\u010devi\u0107evih predstavljanja i su\u010deljavanja s drugim kandidatima te s pravom mo\u017eemo zaklju\u0107iti da su govorni\u0161tvo i debatiranje Jur\u010devi\u0107ev veliki adut. \u010cini nam se da Jur\u010devi\u0107 u direktnom su\u010deljavanju “jedan na jedan”, moze sve ostale predsjedni\u010dke kandidate “pojesti za doru\u010dak”, ali na njegovu \u017ealost – ta su\u010deljavanja su mogu\u0107a tek u drugom krugu izbora.<\/p>\n c) Onaj koji glasa za Jur\u010devi\u0107a sigurno mo\u017ee znati na \u010demu je, jer ovaj kandidat jo\u0161 od vremena “hrvatskog prolje\u0107a”, zastupa nepromjenjen politi\u010dki stav i podr\u017eava iste moralne i dru\u0161tvene vrijednosti. Jur\u010devi\u0107 ce zbog toga, zasigurno imati svoje “stalne bira\u010de”, ali i one koji ga radi razli\u010ditih stavova – “apriori” odbacuju.<\/p>\n PROTIV Jur\u010devi\u0107a: a) POTENCIRANJE PRO\u0160LOSTI b) POLITI\u010cKO NEISKUSTVO c) ZMAJSKI PARADOKS<\/strong><\/p>\n a) Zasigurno su hvale vrijedni Jur\u010devi\u0107evi napori oko rasvjetljavanja istine i drugom svjetskom ratu i Bleiburgu, no \u010dini nam se da bi upravo to mogao biti njegov najveci hendikep na predstoje\u0107im izborima, posebice kod mla\u0111e izborne populacije. Dojma smo da su ljudi u Hrvatskoj siti “kopanja po pro\u0161losti” i bilo kakvih povijesnih usporedbi i podjela te da je koncentracija ve\u0107ine birackog tijela usmjerene prema gospodarskim i svakodnevnim prakti\u010dnim temama.<\/p>\n b) Jur\u010devi\u0107 je jedini kanidat “nepoliti\u010dar”, \u010dovjek koji nikada nije bio \u010dlanom nijedne stranke niti partije, \u0161to je zasigurno pohvalno, ali kao \u0161to su stari ljudi rekli “politika je kurva” te se u politici na\u017ealost treba dr\u017eati nekih ustaljenih pravila, \u0161to iskusni politi\u010dari najbolje znaju. Kako \u0107e se Jur\u010devi\u0107 sna\u0107i u toj situaciji – veliko je pitanje… mo\u017eda mu pomogne izreka da se “budu\u0107nost mo\u017ee samo tad kvalitetno kreirati kad se poznaje pro\u0161lost”, \u0161to i sam vi\u0161e puta nagla\u0161ava. A tu mu zaista nitko nije ravan.<\/p>\n c) Po\u0161to ni uz najbolju volju nismo uspjeli “iskopati” nikakav Jurcevicev skandal ili gospodarsku aferu, ostaje nam samo spomenuti stanoviti paradoks, koji proizlazi iz cinjenice da je Jurcevic dugogodisnji clan tzv. “Dru\u017ebe hrvatskog zmaja” (ciji je clan i Milan Bandic npr.). Podatak je to koji malo zbunjuje, s obzirom na Jur\u010devi\u0107evo “katoli\u010dko poimanje \u017eivota”, jer poznato je da se pojam “zmaja” u krs\u0107anskim spisima uvijek povezuje sa – Sotonom….<\/p>\n 4. INTERVIEW SA JOSIPOM JUR\u010cEVI\u0106EM<\/strong> Zagovarate predkampanju u kojoj bi se okupili svi nezavisni kandidati i potom istaknuli samo jednog zajedni\u010dkog. Mo\u017eete li pojasniti ideju predkampanje i imate li povratnih informacija drugih nezavisnih kandidata?<\/strong> O\u0161tro ste kritizirali dogovor Kosor-Pahor, usporediv\u0161i \u010dak premijerkin postupak s onim Paveli\u0107evim kada je hrvatski teritorij “izru\u010dio” Talijanima. \u0160to konkretno zamjerate predsjednici Vlade?<\/strong> JUR\u010cEVI\u0106: “Hrvatska ima sve pretpostavke da bude stabilna i sigurna zajednica u kojoj \u017eive uspje\u0161ni, \u017eivotno zbrinuti i sretni ljudi, ali da bi ona zaista takvom postala , nu\u017eno je zapo\u010deti s procesom dubinske institucijske preobrazbe i vratiti povjerenje gra\u0111ana u upravlja\u010dke strukture. Za novu demokratsku paradigmu potrebni su novi, nepotro\u0161eni ljudi, koji su se ve\u0107 dokazali stru\u010dnim, moralnim i socijalno odgovornim dru\u0161tvenim djelovanjem”.<\/p>\n “Hrvatska ima sve pretpostavke<\/strong><\/p>\n Koje su to to\u010dno pretpostavke koje bi u\u010dinile Hrvatsku stabilnom i sigurnom zajednicom \u2013 nedostaje referenca<\/p>\n da bude stabilna i sigurna zajednica\u2026\u201c<\/strong><\/p>\n Autor teksta pretpostavlja kauzalnost stabilnosti i sigurnosti. Svi znamo da Hrvatska trenutno nije stabilna, ali da li to nu\u017eno zna\u00e8i da nije sigurna? S obzirom da se pojam sigurnosti u glavi \u010ditatelja ve\u017ee na pojam stabilnosti tj., nestabilnosti, \u00e8itatelj stvara zaklju\u00e8ak da je dr\u017eava trenutno nesigurna za \u017eivot.<\/p>\n <\/p>\n , nu\u017eno je zapo\u010deti s procesom dubinske institucijske preobrazbe i vratiti povjerenje gra\u0111ana u upravlja\u010dke strukture<\/strong><\/p>\n Autor teksta implicira na zaklju\u00e8ak da su gra\u00f0ani Hrvatske izgubili povjerenje u apsolutno sve dr\u017eavne institucije i upravlja\u00e8ke strukture.<\/p>\n <\/p>\n Za novu demokratsku paradigmu potrebni su novi, nepotro\u0161eni ljudi, koji su se ve\u0107 dokazali stru\u010dnim, moralnim i socijalno odgovornim dru\u0161tvenim djelovanjem”. Autor u ovoj re\u010denici pretpostavlja da je gospodin Jur\u010devi\u0107 nepotro\u0161en kao i to da je dokazao svoju pozitivnu vrijednost u svim kontekstima u kojima je do sada djelovao (primarno se odnosi na ove navedene).<\/p>\n S obzirom da se radi o izuzetno dobrom primjeru, najvi\u0161e iz razloga \u0161to je upotrebljeno dosta temporalnih pretpostavki, zatamniti \u0107u rije\u010di koje Vas \u010ditaju\u0107i tekst navode na zbunjenost u vremenu \u0161to daje tekstu hipnoti\u010dki i utjecajniji prizvuk.<\/p>\n “Hrvatska ima (sada) sve pretpostavke da bude (da postane u budu\u0107nosti) stabilna i sigurna zajednica u kojoj \u017eive (sada, trenutno) uspje\u0161ni, \u017eivotno zbrinuti i sretni ljudi, ali da bi ona zaista takvom postala (kondicional), nu\u017eno je zapo\u010detipotrebni su (sada) novi, nepotro\u0161eni ljudi, koji su se ve\u0107 dokazali (pro\u0161lost) stru\u010dnim, moralnim i socijalno odgovornim dru\u0161tvenim djelovanjem”. (sada – i to je imperativ) s procesom dubinske institucijske preobrazbe i vratiti povjerenje gra\u0111ana u upravlja\u010dke strukture. Za novu demokratsku paradigmu<\/p>\n Tekst je strukturalno dojmljiv i vidljivo je da je netko dobro upu\u0107en u to \u0161to radi, ali s obzirom da ima podosta nejasnih pojmova morao sam smanjiti ocjenu.<\/p>\n Ocjena teksta: vrlo dobar (4) 6. Zaklju\u010dak<\/strong> Izvor: portal HRSVIJET Posjetite ovaj portal koji je bitan izvor informacija za izvandomovinsku Hrvatsku.
2. Privatna i obiteljska situacija<\/strong>
O privatnom i obiteljskom \u017eivotu Josipa Jur\u010devi\u0107a, zna se jako malo. Poznato je jedino da, sukladno svom katoli\u010dkom svjetonazoru, \u017eivi mirnim obiteljskim \u017eivotom, bez skandala i afera. O\u017eenjen je i ima \u010dak sedmero djece, \u010dime je i sam pridonio boljoj demografskoj slici Hrvatske, za koju se iskreno zala\u017ee, svojim stavom protiv abortusa. U privatnom \u017eivotu Jur\u010devi\u0107 je tako\u0111er poznat kao stabilna i izbalansirana osoba, bez prevelikih turbulencija i iznena\u0111enja.<\/p>\n
ZA Jur\u010devi\u0107a: a) NAOBRAZBA b) RETORIKA c) POLITI\u010cKA TRANSPARENTNOST<\/strong><\/p>\n![](\"http:\/\/hrsvijet.net\/plugins\/content\/imagesresizecache\/f4f5567df60b6068414952e6494f9fa8.jpeg\")
<\/p>\n
Donosimo interview, koji je Josip Jur\u010devi\u0107 nedavno dao “Glasu Slavonije”:
\u0160to Vas je potaklo na kandidaturu za Predsjednika Republike?<\/strong>
Hrvatska ima sve objektivne pretpostavke da bude stabilna i sigurna zajednica \u017eivotno zbrinutih i sretnih ljudi. Naime, hrvatska ima velika prirodna bogatstva i ekolo\u0161ku o\u010duvanost, te izuzetan geopoliti\u010dki polo\u017eaj i socijalni kapital. Me\u0111utim, mi tonemo u sve dublju krizu koja nam prijeti jo\u0161 ve\u0107im siroma\u0161tvom, socijalnim kaosom i nacionalnom dezintegracijom. Glavni uzrok ovog stanja su neuspje\u0161ne upravlja\u010dke strukture, koje su krajnje korumpirane i neodgovorne, te nesposobne voditi bilo kakvim pozitivnim promjenama.
Stoga je u hrvatskim dr\u017eavnim i dru\u0161tvenim institucijama, od vrha do dna, nu\u017eno izvr\u0161iti duboku duhovnu i upravlja\u010dku preobrazbu, a to mogu samo stru\u010dne, moralne i socijalno odgovorne osobe. Pripadam krugu takvih osoba i smatram da \u0107e izborom mene za Predsjednika Republike Hrvatske zapo\u010deti proces tih dubokih promjena.<\/p>\n
Hrvatski izborni sustav je partitokratski, pa poti\u010de korupciju i neodgovornost, te onemogu\u0107ava utjecaj gra\u0111ana na vlast. Model predkampanje omogu\u0107uje da narod, a ne stranke, kandidira jednog neovisnog nacionalnog kandidata koji bi bio favorit predsjedni\u010dkih izbora. Me\u0111utim, niti jedan tzv. neovisni kandidat nije prihvatio primjenu predkampanje, \u0161to zna\u010di da nisu dorasli situaciji, ili su \u201enezavisni\u201c po zadatku interesnih skupina koje namjeravaju do kraja oplja\u010dkati i na druge na\u010dine upropastiti Hrvatsku.<\/p>\n
Sada\u0161nja predsjednica Vlade je najgrublje prekr\u0161ila odluku Sabora i u\u0161la je u politi\u010dki trgova\u010dki proces koji \u0107e \u2013 ako se \u017eurno ne sprije\u010di – dovesti do protupravnih gubitaka hrvatskog teritorija, ne samo sa Slovenijom, nego i sa drugim susjednim dr\u017eavama. Svi koji sudjeluju u takvom postupanje moraju znati da to nu\u017eno nosi najte\u017eu povijesnu, politi\u010dku i pravnu odgovornost, jer se to u ulju\u0111enom svijetu ozna\u010dava veleizdajom vlastite dr\u017eave.
Na\u017ealost, na\u0161a povijesna iskustva obiluju takvim slu\u010dajevima. Osim Paveli\u0107a, sli\u010dno su nakon Drugog svjetskog rata postupali i istaknuti komunisti u Hrvatskoj, koji su nestru\u010dno i neodgovorno poklanjali hrvatski teritorij za svoje sitne osobne probitke.
Kakvo rje\u0161enje spora sa Slovenijom predla\u017eete?<\/strong>
Isklju\u010divo na temelju primjene me\u0111unarodnog prava pred postoje\u0107im za to nadle\u017enim me\u0111unarodnim sudom. Sve drugo vodi nizu opasnih destabilizacija \u2013 domicilnih, regionalnih i \u0161irih me\u0111unarodnih. Ako sada\u0161nje hrvatske i slovenske, a uglavnom neprosvije\u0107ene i naslije\u0111ene komunisti\u010dke strukture, nisu u stanju postupati civilizirano, grani\u010dni slu\u010daj treba zamrznuti dok u Hrvatskoj i Sloveniji ne za\u017eivi demokracija i odgornost.
Na \u010demu bi temeljili svoju politiku ukoliko do\u0111ete na Pantov\u010dak?<\/strong>
Svakako na civilizacijskim na\u010delima i vrijednostima koje su jasno odre\u0111ene u hrvatskom Ustavu, a koje su u proteklih desetak godina u velikoj mjeri derogirane s te\u0161kim negativnim posljedicama po hrvatsko dru\u0161tvo i dr\u017eavu. Cilj je vratiti dignitet va\u017enoj instituciji Predsjednika dr\u017eave, te sa svim propisanim ovlastima utjecati na odgovorno djelovanje dr\u017eavnih institucija i pojedinaca u njima. Na taj na\u010din bi i gra\u0111ani iznova osvijestili potisnuti ponos i identitet, te bi se djelotvornije uklju\u010dili u upravljanje dr\u017eavom koju su stvarali i obranili, jer bez zna\u010dajnog sudjelovanja gra\u0111ana sigurno ne\u0107e do\u0107i do boljitka u Hrvatskoj.
Biste li iskoristili predsjedni\u010dki autoritet za promjenu naziva Trga mar\u0161ala Tita?<\/strong>
Nakon pola stolje\u0107a sveop\u0107e pusto\u0161i koju je duhovno i materijalno ostavio komunisti\u010dki totalitarizam, hrvatsko dru\u0161tvo je 1990. g. napokon zakora\u010dilo u potpuno novu gra\u0111ansko-demokratsku paradigmu i po\u010delo se vra\u0107ati svojem tradicionalnom vi\u0161estoljetnom identitetu. No, taj proces u svakom pogledu \u2013 vrijednosnom, gospodarskom, politi\u010dkom itd. \u2013 onemogu\u0107avaju ili usporavaju naslije\u0111ene komunisti\u010dke strukture. Jedna od bitnih razina doga\u0111a se i na simboli\u010dkoj razini hrvatskog javnog prostora, u kojem se svim silama nastoje osobe, doga\u0111aji i simboli komunisti\u010dkog totalitarizma prikazivati po\u017eeljnima.
Tako je i najparadoksalnije da se Tito \u2013 kao kult osoba jugoslavenskog totalitarizma i deseti svjetski masovni mega-ubojica cijelog 20. stolje\u0107a \u2013 ve\u0107 dvadesetak godina odr\u017eava, ne samo u medijima i kulturi, nego i u nazivima ulica i trgova, kao neka univerzalna vrijednost.
Stoga, puno suo\u010davanje hrvatskog dru\u0161tva sa zlo\u010dina\u010dkom komunisti\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u predstavlja jedan od preduvjeta za duhovnu i druga\u010diju obnovu u Hrvatskoj, bez koje nema nikakvog prosperiteta. Odnosno, hrvatskom dru\u0161tvu je, ako \u017eeli biti gra\u0111ansko, demokratsko, pluralno i uspje\u0161no, nu\u017ena cjelovita dekomunizacija, u kojoj va\u017ean dio predstavlja javna detronizacija kulta mega zlo\u010dinca Tita. U tom cijelom procesu, javni utjecaj i odgovornost Predsjednika dr\u017eave je golema.
Ali, formalno, promjena naziva trgova i ulica je u nadle\u017enosti lokalnih vlasti. No, u slu\u010daju jednog od najljep\u0161ih trgova u srednjoj Europi, u Zagrebu, to zdu\u0161no sprje\u010dava gradona\u010delnik i gradske vlasti, \u0161to gra\u0111anima zorno svjedo\u010di koga su dosad birali i koga ne smiju ubudu\u0107e birati.<\/p>\n
<\/strong>5. Osvrt stru\u010dnjaka za komunikaciju i NLP Sa\u0161e Tenodija na rad kandidatovog PR-sto\u017eera, kroz analizu klju\u010dne Josipovi\u0107eve izjave<\/strong><\/p>\n
u kojoj \u017eive uspje\u0161ni, \u017eivotno zbrinuti i sretni ljudi, ali da bi ona zaista takvom postala ,
<\/strong>
Autor pretpostavlja da u Hrvatskoj postoje uspje\u0161ni, zbrinuti i sretni ljudi, ali ne jo\u0161\u2026barem ne do trenutka u kojem gospodin Jur\u010devi\u0107 postane predsjednikom (autor se vje\u0161to poigrava s temporalnim pretpostavkama)<\/p>\n
<\/strong><\/p>\n
<\/p>\n
Jur\u010devi\u0107eva pobjeda na ovim izborima, bila bi senzacija ravna tome, da \u0160ibenik prestigne Dinamo i osvoji titulu prvaka Hrvatske. No, u politici, kao i u nogometu, uvijek su mogu\u0107a iznena\u0111enja, pa tako ostavljamo i ovom, zasigurno kvalitetnom i nepravedno medijski zapostavljanom kandidatu – ipak otvorenu mogu\u0107nost za ulazak u drugi krug. Da bi to postigao, klju\u010dna \u0107e biti “borba na desnici”, izme\u0111u njega i Miroslava Tu\u0111mana, jer se ta dva kandidata bore za uglavnom isto glasa\u010dko tijelo.<\/p>\n
<\/strong> <\/p>\nhrsvijet.net<\/strong>
<\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Josip Jur\u010devi\u0107 je ro\u0111en 1951. u Studencima kraj Imotskog, a Osnovnu \u0161kolu, gimnaziju te Filozofski fakultet (Povijest i Filozofija) je zavr\u0161io u Zagrebu. Magistrirao na istom fakultetu s temom Problemi prou\u010davanja \u017ertava Drugoga svjetskog rata na podru\u010dju Hrvatske. Doktorirao 2000. godine s temom “Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine.” Radi kao znanstveni suradnik na Institutu deu\u0161tvenih znanosti “Ivo Pilar”. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":3382,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"class_list":["post-3384","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-politika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3384"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3384\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3382"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}