{"id":3421,"date":"2009-12-09T10:15:46","date_gmt":"2009-12-09T09:15:46","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/12\/09\/kamo-ide-ljubuka-hepok-vinarija\/"},"modified":"2009-12-09T10:15:46","modified_gmt":"2009-12-09T09:15:46","slug":"kamo-ide-ljubuka-hepok-vinarija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/kamo-ide-ljubuka-hepok-vinarija\/","title":{"rendered":"Kamo ide ljubu\u0161ka Hepok Vinarija?"},"content":{"rendered":"
\"hepok_vinarija_lj\"To se pitanje u Ljubu\u0161kom odavno postavlja, jo\u0161 od 2000. godine kada je napravljena prva privatizacija, tj. kada je dotad socijalisti\u010dku poljoprivrednu tvrtku u sastavu agrokombinata Hepok, legalno kupio Vlatko Barbari\u0107<\/strong> iz \u010citluka, danas poznat kao vlasnik vinarije Hercegovina produkt i Etno sela u Me\u0111ugorju. Barbari\u0107 je upravljao i gospodario ljubu\u0161kom Vinarijom do kraja 2004. godine, kada je pre\u0161la u ruke ljubu\u0161ke tvrtke Nativa d.o.o. iza koje su stajali Milan Lu\u010di\u0107<\/strong> i austrijska vinarska grupacija Vino Alpe Adria, koja je u me\u0111uvremenu propala, a u pozadini je bila Hypo Alpe-Adria banka iz Klagenfurta.

<\/strong>Pitanje kuda ide najstarija vinarija u BiH, utemeljena jo\u0161 za Austro-Ugarske 1886. godine, odnedavno je ponovno aktualizirano nakon \u0161to je promijenila vlasnika.<\/p>\n

Sada\u0161nji, odnosno najnoviji vlasnik je ljubu\u0161ka tvrtka Kravica d.o.o., na \u010dijem je \u010delu Ivan Vuk\u0161i\u0107 Brati\u0161a<\/strong>, a tko stoji u pozadini – javno nije poznato.<\/p>\n

– Imali smo jedan neuspjeli poku\u0161aj da se, pored tradicionalnih sorti blatine, \u017eilavke i merlota, uvedu i neke kontinentalne sorte, ali podneblje za njih nije bilo prikladno i od toga se odustalo. U posljednje dvije godine posadili smo jo\u0161 15 hektara uglavnom blatine i ne\u0161to \u017eilavke, a ove godine smo pripremili zemlji\u0161te za jo\u0161 33 hektara tako\u0111er blatine i \u017eilavke koje \u0107emo posaditi ove zime tako da se vra\u0107amo onome \u0161to je bilo prije. To \u0107e iziskivati nabavku dodatne mehanizacije, a pove\u0107at \u0107emo vjerojatno i broj djelatnika. \u010ceka nas zavr\u0161etak projekta dogradnje i obnove Vinarije i aktivniji i odlu\u010dniji nastup na tr\u017ei\u0161tu, a za tri-\u010detiri godine imat \u0107emo dobru osnovu za jedan stabilan rad, rast i dobit – ka\u017ee Kre\u0161imir Joli\u0107<\/strong>, direktor Hepok Vinarije Ljubu\u0161ki. Sada je u Vinariji 46 stalno zaposlenih i prijavljenih radnika, redovito primaju pla\u0107u \u0161to je veoma va\u017eno, ako se imaju u vidu \u0161trajkovi i nezadovoljstvo prije koju godinu.<\/p>\n

Direktor Joli\u0107 isti\u010de da je ovogodi\u0161nja berba bila iznad o\u010dekivanja, ubrano je 38 vagona gro\u017e\u0111a, a bilo je o\u010dekivano 27 vagona.<\/p>\n

Planovi o kojima se govori su obe\u0107avaju\u0107i, me\u0111utim, ljubu\u0161ka Vinarija ima uteg i om\u010du oko vrata, a to je veliko kreditno zadu\u017eenje od nekoliko milijuna eura. Govori se o vi\u0161e od deset milijuna eura kredita u Hypo Alpe-Adria banci, za koji su zalo\u017eene Vinarijine nekretnine i pokretnine, no direktor Joli\u0107 ka\u017ee da je dug manji od tog iznosa.<\/p>\n

Stari spremnici su zbog dotrajalosti izrezani i bit \u0107e napravljeni novi<\/strong><\/p>\n

Nedavno je jedan doga\u0111aj privukao pozornost i izazvao sumnje: veliki vanjski spremnici za vino, napravljeni od \u010delika, su izrezani.<\/p>\n

Te su cisterne postavljene 1981. godine, bile su dotrajale, korozija ih je dobro na\u010dela i vino je iz njih curilo. Morali smo ih izrezati i od njih \u0107emo napraviti nove manje spremnike, to nam radi jedna tvrtka iz Mostara. Prije je kapacitet bio osam milijuna litara, sada \u0107e biti pet milijuna, bit \u0107e funkcionalniji i to \u0107e nam biti dovoljno – ka\u017ee direktor Kre\u0161imir Joli\u0107.<\/div>\n

<\/p>\n

Ivan Kaleb | Ve\u010dernji list | ljubuski.info<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"hepok_vinarija_lj\"To se pitanje u Ljubu\u0161kom odavno postavlja, jo\u0161 od 2000. godine kada je napravljena prva privatizacija, tj. kada je dotad socijalisti\u010dku poljoprivrednu tvrtku u sastavu agrokombinata Hepok, legalno kupio Vlatko Barbari\u0107<\/strong> iz \u010citluka, danas poznat kao vlasnik vinarije Hercegovina produkt i Etno sela u Me\u0111ugorju. Barbari\u0107 je upravljao i gospodario ljubu\u0161kom Vinarijom do kraja 2004. godine, kada je pre\u0161la u ruke ljubu\u0161ke tvrtke Nativa d.o.o. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":3420,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-3421","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3421","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3421"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3421\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}