{"id":372,"date":"2009-03-18T07:15:18","date_gmt":"2009-03-18T06:15:18","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/03\/18\/razgovor-boo-skoko\/"},"modified":"2009-03-18T07:15:18","modified_gmt":"2009-03-18T06:15:18","slug":"razgovor-boo-skoko","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/razgovor-boo-skoko\/","title":{"rendered":"Razgovor: Bo\u017eo Skoko"},"content":{"rendered":"

Vjerovati u sebe i biti svoj; imati visoke ciljeve, obrazovati se i uporno raditi, ali pritom biti dobar \u010dovjek i ne misliti samo na sebe. U tom slu\u010daju i Bog \u0107e biti uz vas – rije\u010di su kojima je moj sugovornik dr. sc. Bo\u017eo Skoko zaklju\u010dio na\u0161 razgovor, ali koje nedvojbeno zaslu\u017euju po\u010detak pri\u010de o ovom profesoru na FPZ i u Zagrebu i jednom od vode\u0107ih stru\u010dnjaka za PR. Odrastao je u slikovitom mjestu Klobuk pokraj Ljubu\u0161kog, uz samu granicu s Hrvatskom; u obitelji koja nije bila bogata, ali ga je nau\u010dila da ulaganjem u sebe, upornim radom i po\u0161tovanjem drugih (makar mu vratili i druga\u010dije) mo\u017ee ostvariti sve ciljeve.<\/p>\n

Bio je novinar i urednik, a jo\u0161 uvijek ima savjetodavnu funkciju u jednoj od vode\u0107ih agencija za odnose s javno\u0161\u0107u “Millenium promociji”, \u010diji je jedan od utemeljitelja. Savjetovao je mnoge menad\u017eere, politi\u010dke du\u017enosnike, korporacije i institucije u Hrvatskoj i susjednim zemljama, uklju\u010duju\u0107i i Delegaciju Europske komisije u Hrvatskoj. Bo\u017eo Skoko je autor prve knjige posve\u0107ene identitetu i imid\u017eu Hrvatske “Hrvatska – identitet, image i promocija”, “Priru\u010dnika za razumijevanje odnosa s javno\u0161\u0107u”, a na pomolu je i izdavanje tre\u0107e knjige. <\/p>\n

Televizijsko iskustvo po\u010deo sam stjecati po\u010detkom 1997. odradiv\u0161i praksu u Zagreba\u010dkoj panorami. O\u010dito su kolege bile zadovoljne, pa su mi ponudili i trajniji anga\u017eman. Po\u010deo sam raditi u tada\u0161njem programu za dijasporu, a kasnije u Vijestima i Dnevniku. U vanjsku politiku pre\u0161ao sam 2000. godine. Biti honorarac u to doba na HTV-u uistinu je bilo naporno. Sve odra\u0111ujete, a prava su bila minimalna. S druge strane, zapo\u0161ljavalo se uglavnom po prijateljskim, strana\u010dkim i rodbinskim vezama. To vas \u017eivcira kada imate osje\u0107aj da ste dovoljno obrazovani, imate iskustvo i profesionalno odra\u0111ujete svoj posao; hvale vas, a onda ostave na cjedilu. Napravio sam rez i oti\u0161ao dalje.<\/p>\n

LivingStone: O Hercegovcima u Zagrebu ispri\u010dani su mnogi vicevi. <\/strong>
Bo\u017eo Skoko: Ti stereotipi su se prili\u010dno “istopili”. Biti Hercegovac, Dalmatinac, Zagrep\u010danin ili Istranin u Zagrebu danas je sasvim jednako. Mo\u017eda je Zagreb postao istinska metropola ili su neki manipu-latori shvatili da ne mogu dio naroda procjenjivati po dva, tri glasna i polupismena pojedinca, zanemaruju\u0107i vrhunske znanstvenike, sporta\u0161e ili kulturnjake iz toga kraja. Ovih dana iz tiska izlazi monumentalna fotomonografija Ive Pervana posve\u0107ena Hercegovini, za koju sam imao \u010dast napisati tekst. Uvjeren sam kako \u0107e ta knjiga, koju je dizajnirao Boris Ljubi\u010di\u0107, uvelike pridonijeti ru\u0161enju tih stereotipa.<\/p>\n

LS: Novinarsku karijeru zapo\u010deli ste vrlo rano. Bili ste jedan od najmla\u0111ih suradnika dje\u010djega katoli\u010dkoga mjese\u010dnika – Maka, gdje ste uz Glas Koncila “ispekli zanat”.<\/strong>
B. S.: Dobro ste informirani! \u010cim sam nau\u010dio pisati, po\u010deo sam sura\u0111ivati s Makom, najnakladnijim hrvatskim dje\u010djim listom. Tijekom osnovne \u0161kole pisao sam i za sarajevske Male novine, a u srednjoj \u0161koli po\u010deo sam raditi kao radijski voditelj, brinu\u0107i i o marketingu svojih emisija, i od toga sam – moram priznati – zara\u0111ivao pristojan d\u017eeparac. Kad sam s 18 godina preselio u Zagreb i upisao studij no-vinarstva, uredni\u0161tvo Glasa Koncila mi je ponudilo suradni\u010dko mjesto i stipendiju. Bilo je to odli\u010dno iskustvo. Osim \u0161to sam nau\u010dio pisati za ozbiljne novine, jako dobro sam upoznao zagreba\u010dki Kaptol, te sudjelovao na mnogobrojnim projektima – od vjeronau\u010dnih olimpijada do posjeta papi Ivanu Pavlu II.

LS.: Kako tuma\u010dite jaki utjecaj Crkve i franjevaca na ljude u Hercegovini, iako se danas \u010desto govori o tome da smo moralno potonulo dru\u0161tvo?<\/strong>
B. S.: To je razumljivo kad se zna da su Hrvati u Hercegovini stolje\u0107i-ma bili pod tu\u0111inskom vla\u0161\u0107u, a jedini istinski za\u0161titnici, prosvjetitelji i skrbnici koji su ostali uz narod bili su franjevci. Franjevci su i dalje uz narod, ali o\u010dito su se okolnosti njihova djelovanja promijenile. Nekada\u0161nje vrijednosti su se poljuljale i izgubile. Ljudi tragaju za duhovno\u0161\u0107u vi\u0161e nego ikada, ali o\u010dito na pogre\u0161an na\u010din i s pogre\u0161nim motivima.

<\/strong>LS.: Tijekom studija dobili ste dvije Rektorove nagrade: za doprinos znanosti iz povijesti novinarstva i iz me\u0111unarodnih politi\u010dkih odnosa. <\/strong>
B. S.: Studij vam daje onoliko koliko vi \u017eelite od njega uzeti. Mo\u017eete uistinu studirati, \u0161iriti vidike i stvarati mre\u017eu poznanstava, a mo\u017eete se i “provu\u0107i”. Tulumario sam, ali i puno \u010ditao i pisao. Napisao sam rad o razvoju katoli\u010dkoga tiska u Hrvatskoj i za to dobio prvu Rektorovu nagradu na drugoj godini. Kasnije sam istra\u017eivao ulogu hrvatskih iseljenika u SAD-u i njihov utjecaj na ameri\u010dku politiku prema na\u0161im prostorima i ponovno dobio nagradu. Iseljeni\u0161tvo me dugo privla\u010dilo kao tema, a bio sam i stipendist presti\u017ene hrvatsko-ameri\u010dke zaklade Croatian Scholarship Fund iz San Francisca. Zahvaljuju\u0107i poznavanju te problematike, nekoliko godina sam sura\u0111ivao i s Hrvatskom maticom iseljenika.<\/p>\n


<\/strong>LS.: Na Fakultetu politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zaposleni ste od 2001. godine kao stru\u010dnjak za odnose s javno\u0161\u0107u i brendiranje odredi\u0161ta. Tada ste imali samo 24 godine. Za\u0161to ste odabrali upravo to podru\u010dje?<\/strong>
B. S.: Tra\u017eio sam nove izazove. Dekan Fakulteta, prof. dr. sc. Ivan \u0160iber, nastojao je pomladiti fakultet i na\u0161ao sam se me\u0111u kandidatima za asistente. Tu sam ve\u0107 bio na poslijediplomskom iz me\u0111unarodnih odnosa. Odnosi s javno\u0161\u0107u su bili struka koja se na Fakultetu tek po\u010dela izu\u010davati, pa mi je bila prili\u010dno zanimljiva.

LS.: Paralelno s odlaskom u znanost posvetili ste se odnosima s javno\u0161\u0107u u praksi. Jedan ste od utemeljitelja Millenium promocije, jedne od prvih agencija za odnose s javno\u0161\u0107u u zemlji? <\/strong>
B. S.: U genima nosim i poduzetni\u010dki duh, pa sam s kolegom Marijem Petrovi\u0107em utemeljio PR agenciju u vremenu kad su ljudi pitali: “\u0160to je to?”. Ulo\u017eili smo svu u\u0161te\u0111evinu, bili uporni, puno u\u010di\u00acli i prilago\u0111avali se klijentima… Do poslova smo dolazili isklju\u010divo preporukom. Nakon otprilike pet godina postali smo druga po snazi PR agencija u zemlji. Potom smo razmijenili udjele s tada najve\u0107om konkurencijom – vode\u0107om hrvatskom PR agencijom Premisa i postali smo dio Digitel-Pristop skupine, najve\u0107e komunikacijske grupacije u ovom dijelu Europe. Anga\u017eman na Fakultetu me je natjerao da se povu\u010dem iz agencijske operative, ali sura\u0111ujem na nekoliko va\u017enih projekata kao savjetnik za strate\u0161ko komuniciranje.<\/p>\n


LS.: Napisali ste i “Priru\u010dnik za razumijevanje odnosa s javno\u0161\u0107u”, a taj predmet predajete i na Fakultetu. Jesu li oni koji se time bave u na\u0161oj zemlji svjesni pravog zna\u010denja tog posla? <\/strong>
B. S.: Odnosi s javno\u0161\u0107u su postali nu\u017enost, a nikako luksuz. Kao \u0161to imamo menad\u017eere financija ili prodaje, tako imamo menad\u017eere koji upravljaju svim komunikacijskim procesima i brinu o najdragocjenijoj imovini tvrtke – njezinu ugledu! Ova struka u Hrvatskoj je relativno mlada i zato tek posljednjih godina imamo dovoljan broj stru\u010dnjaka \u0161kolovanih za ovo podru\u010dje. Ova \u0107e struka i dalje rasti, a od onih koji se njome budu bavili tra\u017eit \u0107e se jo\u0161 vi\u0161e znanja, brzine i poznavanja medija, te bran\u0161e za koju rade. Kroz Hrvatsku udrugu za odnose s javno\u0161\u0107u uvest \u0107emo i licenciranje.<\/p>\n

LS.: Za\u0161to ogla\u0161avanje kroz reklame u medijima gubi pozornost publike i kredibilitet?<\/strong>
B. S.: Zato \u0161to nas reklame zasipaju s radija, televizije, jumbo plakata, iz po\u0161tanskih sandu\u010di\u0107a, mobitela. Zar mislite da netko ima volje i \u017eivaca sve to analizirati? Stoga morate biti druga\u010diji, originalni. Zbog toga se bud\u017eeti preusmjeravaju na druge oblike komuniciranja, osobito odnose s javno\u0161\u0107u, koji ne uvjeravaju, ve\u0107 samo informiraju i educiraju.
Za potrebe doktorata proveo sam opse\u017eno terensko istra\u017eivanje o imid\u017eu Hrvatske. Susjedi imaju dobro mi\u0161ljenje o Hrvatskoj, ali mi taj dobar imid\u017e nedovoljno koristimo. U utrci za \u010dlanstvom u EU zaboravljamo iskoristiti \u0161anse koje nam pru\u017ea regija, gdje smo lider…

LS.: Stje\u010de se dojam da hrvatski politi\u010dari Va\u0161e i usluge i znanja Va\u0161ih kolega nedovoljno koriste?<\/strong>
B. S.: To najbolje mo\u017eete procijeniti na temelju njihova pona\u0161anja. Iskreno, rijetki politi\u010dari prihva\u0107aju kritiku, a bez suo\u010davanja s vlastitim pogre\u0161kama nema pomaka nabolje. Me\u0111utim, imam i dobrih iskustava. Moramo shvatiti da nitko od nas nije nadaren ba\u0161 za sve i da za neke stvari moramo anga\u017eirati stru\u010dnjake. To je uvijek najisplativije.<\/p>\n

LS.: Kako ocjenjujete kredibilitet hrvatskih medija?<\/strong>
B.S.: \u010cesto se ka\u017ee da dru\u0161tvo ima onakve medije kakve zaslu\u017euje. Hrvatski mediji su u krizi, a posebice novine. Previ\u0161e je \u017eutila i crnila, tra\u010deva, poluinformacija i crne kronike. Ve\u0107ina informacija je povr\u0161na, neprovjerena, polupismena i beskorisna. Sve vi\u0161e ljudi nema vreme-na ni volje \u010ditati takve informacije. Zbog toga padaju naklade na\u0161ih dnevnih i tjednih novina. Mislim da \u0107e na cijeni dobiti kvalitetni sadr-\u017eaji, koji ne podcjenjuju publiku, ve\u0107 nam poma\u017eu da lak\u0161e donosi-mo ispravne odluke i nazore o svijetu oko nas. Vrijeme je da se na\u0161i mediji uozbilje i postanu profesionalniji.

LS.: Stalno se govori o nedostatku etike u novinarstvu. Kako biste rije\u0161ili taj problem?<\/strong>
B.S.: Zakonskim rje\u0161enjima. Kad pravosu\u0111e profunkcionira, novinari \u0107e redovito tra\u017eiti informacije s obje strane i dodatno provjeravati \u010dinjenice, a urednici \u0107e dvaput razmisliti kakav \u0107e naslov sutra objaviti. I strukovna udruga bi novinaru koji je prekr\u0161io profesionalna na\u010dela morala uskratiti licencu za rad, kao \u0161to je to slu\u010daj u zapadnim zemljama. Kad struka bude dovoljno zrela za podizanje standarda, vratit \u0107e se i povjerenje u hrvatske medije.

LS.: Pro\u0161le ste godine doktorirali na temu “Komparativna analiza imid\u017ea Hrvatske u dr\u017eavama nastalim na prostoru biv\u0161e Jugoslavije. Pa kakav nam je imid\u017e?<\/strong>
B. S.: Za potrebe doktorata proveo sam opse\u017eno terensko istra\u017eivanje o imid\u017eu Hrvatske. Susjedi imaju prili\u010dno dobro mi\u0161ljenje o Hrvatskoj, ali mi taj dobar imid\u017e nedovoljno koristimo u “osvajanju” regije. Jadransko more, obala i otoci najmo\u0107niji su hrvatski brend u regiji, ali i globalnim okvirima. U utrci za punopravnim \u010dlanstvom u EU zaboravljamo iskoristiti \u0161anse koje nam pru\u017ea regija, gdje jesmo lider.

LS.: Mislite li da postoji na\u010din na koji se hrvatsko dru\u0161tvo mo\u017ee ponovno moralno i duhovno uzdignuti? <\/strong>
B. S.: Naravno, prije svega ako u dru\u0161tvu afirmiramo istinske vrijednosti. To \u0107emo posti\u0107i i ako budemo vi\u0161e po\u0161to\u00acvali i cijenili sebe i svoje kvalitete, a manje kopirali nazadne trendove koje nam drugi prodaju kao “cool” robu. U svemu tome presudnu ulogu imaju obiteljski odgoj, obrazovanje i mediji.

LS.: Gost ste predava\u010d na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH. O \u010demu tamo govorite?<\/strong>
B. S.: Budu\u0107im diplomatima govorim o na\u010dinima i modelima promocije vlastite zemlje u svijetu. \u010cesto se pozivam na iskustva drugih zemalja, koje su shvatile da je moderan diplomat istinski promotivni i gospodarski agent svoje zemlje.

LS.: Gostuju\u0107i u jednoj TV emisiji s predsjedni\u010dkim kandidatima svojom ste elokventno\u0161\u0107u odu\u0161evili gledatelje do te mjere da su mnogi sugerirali da se kandidirate za predsjednika dr\u017eave. Mo\u017eemo li to o\u010dekivati u dogledno vrijeme?<\/strong>
B. S.: Ja imam tek 33 godine i prerano je za bilo kakvo bavljenje ozbiljnom politikom, ali je to lijepo \u010duti. O\u010dito su ljudi \u017eeljni novih lica i novih ideja.

LS: \u010cime se dugoro\u010dno \u017eelite baviti?<\/strong>
B. S.: Znano\u0161\u0107u i radom sa studentima. Vjerujem da \u0107u napisati jo\u0161 poneku knjigu. Trenuta\u010dno s Maticom hrvatskom pripremam op-se\u017enu teorijsku knjigu o upravljanju identitetima i imid\u017eima dr\u017eava. Sigurno se ne\u0107u smiriti ni kad su u pitanju poduzetni\u010dke ideje. Uz sve to nadam se da \u0107u jednog dana mo\u0107i raditi odnose s javno\u0161\u0107u za hrvatsku dr\u017eavu. To mi je poseban izazov.<\/p>\n

LS: Za kraj, kako provodite slobodno vrijeme? <\/strong>
B. S.: Savjest me pe\u010de jer nemam dovoljno slobodnog vremena. A kad ga imam, volim ga provoditi s obitelji i prijateljima ili putovati. Bez prijatelja i obitelji sve bi bilo besmisleno. Oni su mi pokreta\u010dka snaga. Obo\u017eavam dobre filmove pa \u010desto idem u kino, a bez glazbe ne bih mogao funkcionirati. Prije nekoliko godina po\u010deo sam jahati na zagreba\u010dkom hipodromu i otkrio uistinu sjajan sport. <\/p>\n

http:\/\/www.livingstone-magazine.com\/LS_FP\/Bozo_Skoko_Interview\/index.html<\/a><\/p>\n

PDF verzija<\/a><\/p>\n

Razgovor objavljen u novom broju magazina Livingstone. Magazin je Livingstone dvojezi\u010dni \u010dasopis za kulturu \u017eivljenja, a ima ekskluzivnu distribuciju s 45.000 primjeraka\u00a0 u svim\u00a0 marinama na Jadranu, u 220 hotela s \u010detiri i pet zvjezdica. U Zagrebu se primjerice nalazi u svakoj sobi Westina, Sheratona, Panorame, Esplanadea, u\u00a0 malim obiteljskim hotelima, prisutan je na svim poznatim kulturolo\u0161kim doga\u0111anjima. Tako\u0111er se nalazi i na svim boljim lokacijama Tiska. Okuplja najpoznatija pera Hrvatske kao i sve najbolje fotografe.
Koliko je magazin Livingstone ugledan govori i \u010dinjenica da je prvi hrvatski \u010dasopis kojeg \u0107e po nalogu Vlade RH, ve\u0107 od slijede\u0107eg mjeseca MVPEI distribuirati u inozamstvo svim svojim diplomatskim putevima.

lj::portal<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vjerovati u sebe i biti svoj; imati visoke ciljeve, obrazovati se i uporno raditi, ali pritom biti dobar \u010dovjek i ne misliti samo na sebe. U tom slu\u010daju i Bog \u0107e biti uz vas – rije\u010di su kojima je moj sugovornik dr. sc. Bo\u017eo Skoko zaklju\u010dio na\u0161 razgovor, ali koje nedvojbeno zaslu\u017euju po\u010detak pri\u010de o ovom profesoru na FPZ i u Zagrebu i jednom od vode\u0107ih stru\u010dnjaka za PR. Odrastao je u slikovitom mjestu Klobuk pokraj Ljubu\u0161kog, uz samu granicu s Hrvatskom; u obitelji koja nije bila bogata, ali ga je nau\u010dila da ulaganjem u sebe, upornim radom i po\u0161tovanjem drugih (makar mu vratili i druga\u010dije) mo\u017ee ostvariti sve ciljeve.<\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-372","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=372"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}