{"id":3871,"date":"2010-01-26T19:45:14","date_gmt":"2010-01-26T18:45:14","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/01\/26\/popisuju-se-iseljenici-iz-ljubukog-u-prekomorske-zemlje\/"},"modified":"2010-01-26T19:45:14","modified_gmt":"2010-01-26T18:45:14","slug":"popisuju-se-iseljenici-iz-ljubukog-u-prekomorske-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/popisuju-se-iseljenici-iz-ljubukog-u-prekomorske-zemlje\/","title":{"rendered":"Popisuju se iseljenici iz Ljubu\u0161kog u prekomorske zemlje"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-3870\" style=\"margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"juregeni\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/novo_prosinac_juregeni.gif\" width=\"150\" height=\"113\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/novo_prosinac_juregeni.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/novo_prosinac_juregeni-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Hrvatska iseljeni\u010dka pri\u010da je iznimna, neobi\u010dna, zanimljiva, velika i veli\u010danstvena. U Ljubu\u0161kom su odlu\u010dili jedan njezin dio ispri\u010dati, zabilje\u017eiti i trajno sa\u010duvati od zaborava. Na temelju zamisli i poticaja<strong> Jure Rup\u010di\u0107a <\/strong>(65), umirovljenika koji je mirovinu stekao rade\u0107i kao mati\u010dar u Ljubu\u0161kom, bio je urednik monografije sela Hardomilja, radi se na istra\u017eivanju iseljenika u prekomorske zemlje s podru\u010dja dana\u0161nje Op\u0107ine Ljubu\u0161ki i nakon \u0161to se istra\u017eiva\u010dki posao zavr\u0161i o tome \u0107e se izdati knjiga.      <\/p>\n<p>Zajedno s Jurom na tom zahtjevnom projektu i zada\u0107i rade jo\u0161 petorica ljudi: prof. dr. <strong>Ante \u010cuvalo<\/strong>, dr. sc. <strong>Bo\u017eo Skoko<\/strong>, dr. fra <strong>Andrija Niki\u0107<\/strong>, novinar i publicist <strong>Rudi Tomi\u0107<\/strong> (Kanada) i knji\u017eevnik prof. <strong>Drago \u0160aravanja<\/strong> (Australija).<\/p>\n<p>&#8211; Po\u010deli smo prije osam mjeseci, sada smo na pola puta i usu\u0111ujem se predvi\u0111ati da \u0107emo za \u0161est do osam mjeseci posao zavr\u0161iti. Iseljavanje i popis podijelili smo na tri skupine: do Prvog svjetskog rata, izme\u0111u Prvog i Drugog svjetskog rata i nakon Drugog svjetskog rata, a odnosi se na odlazak u Sjevernu Ameriku, Ju\u017enu Ameriku, Australiju i Novi Zeland. Na terenu, po selima idu\u0107i od ku\u0107e do ku\u0107e idu popisiva\u010di, prikupljamo podatke o ljudima koji su oti\u0161li i usporedit \u0107emo ih s podacima koje \u0107e prikupiti gosp. Ante \u010cuvalo na temelju dokumentacije u SAD-u. Sli\u010dno \u0107emo raditi i za druge kontinente i zemlje tako da \u0107emo dobiti dosta realnu sliku &#8211; ka\u017ee Jure Rup\u010di\u0107.<\/p>\n<p>Prof. dr. Ante \u010cuvalo (65) je 1965. prebjegao na Zapad, bio je prof. povijesti na sveu\u010dili\u0161tu u SAD-u, oti\u0161ao je u mirovinu i pro\u0161le godine vratio se u Ljubu\u0161ki gdje je napravio ku\u0107u. Prihvatio je poziv Jure Rup\u010di\u0107a za istra\u017eivanje ljubu\u0161kog iseljeni\u0161tva i trenuta\u010dno su njih dvojica najvi\u0161e uklju\u010deni u veliki posao.<\/p>\n<p>&#8211; Moj dio posla je istra\u017eivanje i popis ljudi koji su preko Ellis Islanda, poznatog oto\u010di\u0107a u Njujorku na kojem je Kip slobode, do\u0161li u Ameriku. To je vrijeme od 1894. do 1924. i tko god je iz Europe do\u0161ao u SAD pro\u0161ao je kroz ta vrata. Tu je bila karantena kroz koju je pro\u0161lo je oko 20 milijuna ljudi, to je tra\u017eenje igle u stogu sijena, podaci se odnose na nekada\u0161nji kotar Ljubu\u0161ki, dosad sam prona\u0161ao oko 2150 imena iz dana\u0161nje ljubu\u0161ke Op\u0107ine, koji su oti\u0161li od 1902. do Prvog svjetskog rata, tj. ljeta 1914. Osim toga prona\u0161ao sam i vi\u0161e od 200 imena onih ljudi kod kojih su i\u0161li, zna\u010di koji su ve\u0107 prije do\u0161li, a nisam ih na\u0161ao u ovim popisima &#8211; ka\u017ee prof. dr. Ante \u010cuvalo.<\/p>\n<p><a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/slike.hr\/slike\/e\/edgradje_0026a.jpg\" rel=\"noopener noreferrer\"><img decoding=\"async\" alt=\"klikni da vidi\u0161 uve\u0107ano i izdvojeno\" style=\"margin-top: 6px;\" src=\"http:\/\/slike.hr\/slike\/5\/525popis_9ceb8.jpg\" width=\"525\" \/><\/a> <\/p>\n<div style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 8pt;\">Popis iz SAD (ellisisland.org)<br \/><\/span><\/div>\n<p>Knjiga \u0107e biti u obliku zbornika, sadr\u017eavat \u0107e \u010dlanke o iseljeni\u0161tvu i popise imena iseljenika, s osnovnim osobnim podacima te vrijeme odlaska, zemlja i mjesto gdje su oti\u0161li i drugo. Od oko 30 sela zavr\u0161eno je oko 80 % popisa, jo\u0161 ih je ostalo \u010detiri-pet nepopisano, a koliki \u0107e biti kona\u010dni broj jo\u0161 se ne mo\u017ee predvi\u0111ati. Koliki je bio opseg odlaska trbuhom za kruhom, kakva je to bila otu\u017ena slika dovoljno govori nekoliko brojki: iz sela Otoka je oti\u0161lo 75 ljudi, iz Graba, u kojem popis jo\u0161 nije dokraja zavr\u0161en, bit \u0107e oko 300 imena, velik broj je iz Crvenog Grma, a i iz drugih sela.<\/p>\n<p><strong>Godine 1907. u SAD je pristiglo vi\u0161e od 750 Ljubu\u0161aka<\/strong><\/p>\n<p>Prof. \u010cuvalo isti\u010de da je dosad prona\u0161ao da je iz ljubu\u0161kog kotara u SAD 1902. godine do\u0161lo osam ljudi, 1903. dvoje, 1904. \u010detvero, a potom se brojke penju da bi vrhunac bio 1907. kada ih je pristiglo vi\u0161e od 750. Me\u0111u ljubu\u0161kim iseljenicima je puno uspje\u0161nih i poznatih ljudi, koji \u0107e se u knjizi posebno istaknuti, kao primjerice <strong>Petar Herceg Toni\u0107<\/strong>, <strong>Stipe Bubalo<\/strong>, <strong>Jure \u010cuvalo<\/strong>, obitelj <strong>Ra\u0161i\u0107<\/strong> i drugi, ali i neobi\u010dnih \u017eivotnih sudbina. <strong>Markan Mihaljevi\u0107<\/strong> iz sela Lisice oti\u0161ao je s babom u Argentinu kad su mu bile tri godine. Baba je umrla u njegovoj dvanaestoj godini, ostao je sam, borio se kroz \u017eivot i danas je uspje\u0161an poslovni \u010dovjek.<\/p>\n<p><strong>Prvi je oti\u0161ao Ivan Ke\u017ei\u0107 iz Crvenog Grma<\/strong><\/p>\n<p>Po dosad dostupnim podacima prvi Ljubu\u0161ak koji je oti\u0161ao u SAD bio je <strong>Ivan Ke\u017ei\u0107<\/strong> iz Crvenog Grma. Spominje ga fra<strong> Rudolf Mikuli\u0107 <\/strong>1930. godine u svom \u010dlanku o iseljenicima iz tada\u0161njeg kotara Ljubu\u0161ki i ka\u017ee da je oti\u0161ao 1898. godine. Me\u0111utim, prof.<strong> <\/strong>Ante \u010cuvalo je prona\u0161ao i druge podatke.<\/div>\n<p> <\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#8211; Prema onom \u0161to vidim iz popisa s Ellis Islanda, Ivan Ke\u017ei\u0107 po drugi put sti\u017ee u Ameriku 20. kolovoza 1905., a navodi se da je ve\u0107 bio u Americi (Rock Springs, Wyoming) od 1895. do 1904. &#8211; ka\u017ee prof. \u010cuvalo.<\/div>\n<p> <\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>Ivan Kaleb | Ve\u010dernji list | Ijubuski.info<br \/><\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-3870\" style=\"margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"juregeni\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/novo_prosinac_juregeni.gif\" width=\"150\" height=\"113\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/novo_prosinac_juregeni.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/01\/novo_prosinac_juregeni-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Hrvatska iseljeni\u010dka pri\u010da je iznimna, neobi\u010dna, zanimljiva, velika i veli\u010danstvena. U Ljubu\u0161kom su odlu\u010dili jedan njezin dio ispri\u010dati, zabilje\u017eiti i trajno sa\u010duvati od zaborava. Na temelju zamisli i poticaja<strong> Jure Rup\u010di\u0107a <\/strong>(65), umirovljenika koji je mirovinu stekao rade\u0107i kao mati\u010dar u Ljubu\u0161kom, bio je urednik monografije sela Hardomilja, radi se na istra\u017eivanju iseljenika u prekomorske zemlje s podru\u010dja dana\u0161nje Op\u0107ine Ljubu\u0161ki i nakon \u0161to se istra\u017eiva\u010dki posao zavr\u0161i o tome \u0107e se izdati knjiga.    <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":3870,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-3871","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3871","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3871"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3871\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3870"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3871"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3871"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3871"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}