{"id":3943,"date":"2010-02-02T11:20:49","date_gmt":"2010-02-02T10:20:49","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/02\/02\/ljubuki-u-predromaniko-doba\/"},"modified":"2010-02-02T11:20:49","modified_gmt":"2010-02-02T10:20:49","slug":"ljubuki-u-predromaniko-doba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/ljubuki-u-predromaniko-doba\/","title":{"rendered":"Ljubu\u0161ki u predromani\u010dko doba"},"content":{"rendered":"
\"ljubuskapoloca\"Sve do 2000. godine smatralo se da je Huma\u010dka plo\u010da <\/strong>(najvjerojatnije 12. st.) najstariji srednjovjekovni kameni spomenik na podru\u010dju Ljubu\u0161koga. A onda je na svjetlo dana izronio kameni nadvratnik ispod Staroga Ljubu\u0161koga, pa smo dobili Ljubu\u0161ku plo\u010du<\/strong>. Ona se nalazi u stalnom postavu Arheolo\u0161ke zbirke Franjeva\u010dkoga samostana Humac, ali znanstveno jo\u0161 nije valorizirana. <\/p>\n

Plo\u010da od kvalitetna vapnenca (kor\u010dulanskoga?) 109 x 50 x 15 cm slu\u017eila je kao nadvratnik u jednoj predromani\u010dkoj crkvi. Na njezinoj bo\u010dnoj strani majstor je uklesao cvjetni motiv, koji se sastoji od\u00a0\u00a0 troprutaste lozice kojoj jedan krak zavr\u0161ava \u010detverolistom u sredini kru\u017enice, a drugi troprutasti krak ispunjava me\u0111uprostore kru\u017enica. Klesar je izradio osam kru\u017enica, koje su u sredini spojene popre\u010dnom letvicom. \u010citav motiv vjerojatno je imao rubne letvice, koje su o\u0161te\u0107ene u kasnijoj uporabi. Na njegovoj gornjoj povr\u0161ini uklesana je arabeska, tipi\u010dan islamski ornament, pa se pretpostavlja da je plo\u010da bila ugra\u0111ena u sekundarnoj uporabi u Vu\u010djakovi\u0107evoj d\u017eamiji na vrhu Buturovice, zapadno od srednjovjekovnoga Ljubu\u0161koga. Plo\u010du je sedamdesetih godina u napu\u0161tenoj ku\u0107i Mije D\u017eevlana<\/strong> u Mostarskim Vratima, zaselak Maji\u0107i, kojih pola km sjeverozapadno od Staroga grada Ljubu\u0161koga, prona\u0161ao Tomo Maji\u0107<\/strong>.<\/p>\n

Tomo Maji\u0107 prigodom \u010di\u0161\u0107enja Staroga grada 2006. prona\u0161ao je tako\u0111er dva kamena ulomka, koji stilski pripadaju predromani\u010dkom razdoblju. Sada se nalaze u depou Op\u0107ine Ljubu\u0161ki, zajedno s ostalim nalazima s istoga lokaliteta, koji u dogledno vrijeme mogu tvoriti Arheolo\u0161ku zbirku Staroga grada. Prvi je ulomak sli\u010dne strukture kao i Ljubu\u0161ka plo\u010da, 15 x 12 x 10 cm, ali s ostacima maltera, jer je naknadno kori\u0161ten. Na\u0111en je na dubini od jednoga metra u uru\u0161enom kamenju i zemlji s \u010detvrtaste kule iz osmanskoga razdoblja, na povi\u0161enu rubu obora u Starome gradu. Majstor je uklesao tako\u0111er troprutastu lozicu, \u010diji jedan krak zavr\u0161ava u sredini kruga \u010detverolistom, kojemu je jedan list o\u0161te\u0107en. Ipak, cvjetni uzorak s toga ulomka razlikuje se od cvjetova Ljubu\u0161ke plo\u010de, jer je bio po svoj prilici povezan \u010detirima letvicama s drugim cvjetovima. U pitanju je zacijelo slo\u017eeniji motiv, koji nismo zapazili na primjercima tropletne skulpture u Hrvatskoj. Tre\u0107i ulomak, sli\u010dna kvalitetna vapnenca, 25 x 22 x 9 cm, prona\u0111en u uru\u0161enom materijalu na rubu obora, blizu tabije s isto\u010dne strane, prili\u010dno je o\u0161te\u0107en. Ipak na njemu se razaznaje horizontalna profilacija i ostaci nekoliko vertikalnih reljefnih ukrasa u obliku arkada.\u00a0 <\/p>\n

Ako se stilski analiziraju svi navedeni kameni ostaci, mo\u017ee se prona\u0107i sli\u010dnost sa skulpturom na hrvatskom primorju, od Stona do Dubrovnika. Oni pripadaju tzv. ju\u017enodalmatinskoj klesarskoj \u0161koli, \u010dija su sredi\u0161ta od 9. – 11. st. bila u Stonu i Dubrovniku. Takva sakralna skulptura, s razli\u010dnim stilovima i \u0161kolama, tvori poznati korpus starohrvatske tropletne umjetnosti predromani\u010dkoga razdoblja. U Hercegovini najbli\u017ea joj je analogija s ostacima nekoliko ulomaka, ali stilski druk\u010dijih, u crkvi Sv. Stjepana u Gorici kod Gruda. Te\u0161ko je re\u0107i od \u010dega su prona\u0111eni kameni ulomci dijelovi, ali nedvojbeno pripadaju crkvenom kamenom namje\u0161taja (arhitrav, oltarna pregrada, plutej, pilastar, portal?). Reklo bi se da nadvratnik i druga dva ulomka pripadaju zreloj fazi ju\u017enodalmatinske \u0161kole 11. stolje\u0107a. Mo\u017eda je to prosperitetno doba Ljubu\u0161koga, jer su u Vitini i Klobuku prona\u0111ene dvije ostave zlatnika bizanstkoga cara Romana III Argira (1028 – 1034). Pitanje je gdje se nalazila predromani\u010dka crkva u Ljubu\u0161kome 9. – 11. st.? U obzir mogu do\u0107i tri lokaliteta: Prostor Staroga grada Ljubu\u0161koga (zaravan ispod sredi\u0161nje kule ili na mjestu d\u017eamije Nesuh-age Vu\u010djakovi\u0107a), lokalitet Crkvice (oko ku\u0107e Ismete Fazlinovi\u0107), gdje se nalazi grobi\u0161te biliga iz 14. – 15. st. i lokalitet Crkvina u Ljubu\u0161kom, oko crkve Sv. Kate. Bez daljnjih arheolo\u0161kih istra\u017eivanja te\u0161ko je dati razlo\u017ean odgovor. U svakom slu\u010daju, predromani\u010dki nalazi vrijedno su povijesno i arheolo\u0161ko otkri\u0107e, koje pomi\u010de povijest Ljubu\u0161koga duboko u rani srednji vijek. <\/div>\n

<\/p>\n

Ljubu\u0161ka plo\u010da, 11. st., Arheolo\u0161ka zbirka FS Humac<\/p>\n

<\/span><\/div>\n

<\/span><\/strong><\/a><\/div>\n
Predromani\u010dki ulomak, 11. st., Depo op\u0107ine Ljubu\u0161ki<\/span><\/div>\n

Radoslav Dodig | lisice.info<\/span><\/strong><\/a><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"ljubuskapoloca\"Sve do 2000. godine smatralo se da je Huma\u010dka plo\u010da <\/strong>(najvjerojatnije 12. st.) najstariji srednjovjekovni kameni spomenik na podru\u010dju Ljubu\u0161koga. A onda je na svjetlo dana izronio kameni nadvratnik ispod Staroga Ljubu\u0161koga, pa smo dobili Ljubu\u0161ku plo\u010du<\/strong>. Ona se nalazi u stalnom postavu Arheolo\u0161ke zbirke Franjeva\u010dkoga samostana Humac, ali znanstveno jo\u0161 nije valorizirana. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":3942,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-3943","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3943","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3943"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3943\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3942"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3943"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3943"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3943"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}