{"id":403,"date":"2009-03-23T15:13:33","date_gmt":"2009-03-23T14:13:33","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/03\/23\/europa-ne-smije-pogrijeiti-s-bih-kao-s-jugoslavijom\/"},"modified":"2009-03-23T15:13:33","modified_gmt":"2009-03-23T14:13:33","slug":"europa-ne-smije-pogrijeiti-s-bih-kao-s-jugoslavijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/europa-ne-smije-pogrijeiti-s-bih-kao-s-jugoslavijom\/","title":{"rendered":"Europa ne smije pogrije\u0161iti s BiH kao s Jugoslavijom"},"content":{"rendered":"

Prenosimo intervju predsjednika HDZ 1990 Bo\u017ee Ljubi\u0107a za Ve\u010dernji list. Na pitanje o ujedinjenju odgovara:\u00a0 Istina je da posljednjih mjeseci nema nikakvih inicijativa niti razgovora koji bi se mogli podvesti pod pojam ujedinjenja pa time otpada i spekulacija da bih ja mogao biti prepreka. Mo\u017eda se varam kad tvrdim da je malo ljudi u jednom ili drugom HDZ-u koji u\u017eivaju toliko uva\u017eavanje na drugoj strani kao ja osobno i koji uva\u017eavaju ljude bez obzira u kojoj su stranci koliko ja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dosad, izuzev strana\u010dkih priop\u0107enja, niste komentirali dogovor iz Pruda?!<\/strong>
\u00a0Vjerojatno \u0107u Vas i sada razo\u010darati. Nisam mogao komentirati ne\u0161to s \u010dime nisam bio upoznat. Vjerovali ili ne, nitko od sudionika tog\u00e2 \u201epovijesnog susreta\u201c nije na\u0161ao za potrebno upoznati me sa sadr\u017eajem ili zatra\u017eiti podr\u0161ku za potpisano, \u010cak niti nakon preporuka iz me\u0111unarodne zajednice da se zatra\u017ei \u0161ira podr\u0161ka ili konsenzus. Vidite, to je jedan dio problema koji mi daje za pravo misliti da cilj nije ni bio do\u0107i do rje\u0161enja, nego predstava za doma\u0107u i me\u0111unarodnu javnost gdje su glumci doma\u0107i, a scenaristi ili barem suscenaristi izvana. O mogu\u0107im motivima se mo\u017ee spekulirati, ali ja \u0107u se suzdr\u017eati od toga.

\u00a0Kakve dosege procjenjujete od dogovora?<\/strong>
\u00a0Ono \u0161to mi daje za pravo jesu upravo mr\u0161avi ili nikakvi rezultati ovih dogovora. \u0160to imamo kao rezultate Pruda? Oni ka\u017eu, usvojen je prora\u010dun za 2009! A zar prora\u010dun na isti na\u010din nije bio usvojen i 2008. Vije\u0107e ministara je poslalo jedan prijedlog, Predsjedni\u0161tvo BiH preglasavanjem utvrdilo znatno ve\u0107i, a onda Parlament usvojio jedan kompromisni prijedlog.
Zastupnici HDZ-a 1990. podr\u017eali su ovaj prora\u010dun, a ja u \u017eivotu u Prudu nisam bio. Ostalo? Ni\u0161ta! Distrikt Br\u010dko? Amandmani su bili na slijepom kolosijeku dok se nije aktivnije uklju\u010dila ameri\u010dka administracija i supervizor Gregorian, tako\u0111er Amerikanac. HDZ 1990., kao i mnoge druge stranke koje su prema Prudu mnogo kriti\u010dnije, podr\u017eao je prijedlog koji je usugla\u0161en uz pomo\u0107 supervizora Gregoriana te koji je podr\u017eao arbitar Owen i administracija iz Washingtona. Opet ide te\u0161ko. Ishod je neizvjestan. Gdje je tu uloga prudske trojke i \u0161to oni tu mogu u\u010diniti bez \u0161ire podr\u0161ke znaju\u0107i da je i za najmanju dopunu Ustava, kao \u0161to su ovi amandmani vezani uz Distrikt Br\u010dko, potrebno najmanje 28 glasova u Parlamentu, a prudska trojka u najboljem slu\u010daju (da svi njihovi zastupnici podr\u017ee dogovor njihovih vo\u0111a, \u0161to, iz iskustva znamo, nije uvijek izvjesno) ima 19 glasova. O Zakonu o dr\u017eavnoj imovini su jednako daleko kao i prije Pruda, a da o Ustavu i ne govorimo. \u0160to Vam to govori? Ovaj model ne mo\u017ee polu\u010diti rje\u0161enja glavnih problema BiH i na\u0161a kritika je u prvom redu bila usmjerena na na\u010din, a ne na sadr\u017eaj izuzev dva pitanja. Jedno je dogovor da se Ustav mijenja amandmanski jer smatramo da se na taj na\u010din ne mo\u017ee do\u0107i do rje\u0161enja koja zadovoljavaju potrebe BiH, posebice \u0161to smatramo da se na taj na\u010din ne mo\u017ee do\u0107i do rje\u0161enja koje bi zna\u010dilo rje\u0161enje nacionalnog pitanja posebice hrvatskog. Drugo pitanje se ti\u010de popisa stanovni\u0161tva. HDZ 1990 smatra da popis treba, da on treba sadr\u017eavati i odrednice o nacionalnoj vjerskoj i jezi\u010dnoj pripadnosti, me\u0111utim da se implementacija rezultata popisa, kad je etni\u010dka pripadnost u pitanju, treba vezati uz dono\u0161enje novog ustava koji uklju\u010duje i novu teritorijalnu i administrativnu organizaciju zemlje, a ne za konkretan datum kako navodno stoji u tom sporazumu.<\/p>\n

U Banjoj Luci su \u010covi\u0107, Dodik i Tihi\u0107 usuglasili ustroj \u010detiri federalne jedinice umjesto sada\u0161nja dva entiteta. \u0161to je problem s tim prijedlogom, zar Va\u0161a stranka ne zagovara sli\u010dan teritorijalni preustroj?<\/strong>
\u00a0Jesu li se usuglasili? Iz njihovih izjava koje su kontradiktorne to se ne mo\u017ee zaklju\u010diti, a kao potvrda tome je i epilog sastanka u Mostaru. Tu je i deklaracija NS-a RS-a koju predla\u017ee predsjednik entiteta i bliski suradnik M. Dodika R. Kuzmanovi\u0107 itd. \u017delio bih vjerovati da izme\u0111u HDZ 1990. i HDZ BiH nema su\u0161tinskih razlika oko na\u010dela na kojima treba biti utemeljena nova BiH. Me\u0111utim, bojim se da su razlike zna\u010dajne oko puta kako do\u0107i do toga i oko razine dosljednosti na tom putu. Na\u0161 odnos prema propalom travanjskom paketu amandmana (koji smo mi zaustavili) te oko dubine ustavne reforme (pristajanje HDZ-a BiH na faznu reformu) govori o tim razlikama i to je pitanje oko kojega treba me\u0111usobno razgovarati. Za nas je to i uvjet mogu\u0107eg pribli\u017eavanja. HDZ 1990 smatra da u ovom trenutku, 13 godina nakon zavr\u0161etka rata i Daytona, ni\u0161ta manje od korjenite reforme Ustava koja \u0107e zna\u010diti i novu teritorijalnu i administrativnu organizaciju zemlje ne bi trebalo prihvatiti jer bi, bojim se, bilo cementiranje rezultata rata za neodre\u0111eno razdoblje.<\/p>\n

\u00a0I dok se u javnosti u Banjoj Luci i Mostaru uglavnom pozitivno komentira smjer prudskog procesa, najvi\u0161e otpora dolazi iz Sarajeva. Mislite li da su Bo\u0161njaci generalno spremni odustati od unitarne vizije BiH?<\/strong>
\u00a0Ne bih ba\u0161 tako generalizirao komentare u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.
Vidite da zna\u010dajan dio bo\u0161nja\u010dke javnosti, uklju\u010duju\u0107i i najtira\u017eniji list blizak najja\u010doj bo\u0161nja\u010dkoj stranci SDA, ve\u0107 mjesecima sklada ode Prudskom sporazumu. Istina je ima i kriti\u010dkih tonova, ali uglavnom od ni\u017eetira\u017enih tjednika i nekih intelektualnih krugova. Bojim se da zna\u010dajnom dijelu bo\u0161nja\u010dkih politi\u010dkih elita ne smeta niti ovo ure\u0111enje gdje je BiH podijeljena na dva entiteta – RS pod srpskom, a Federacija bo\u0161nja\u010dkom dominacijom, znaju\u0107i da je upravo u Federaciji dvije tre\u0107ine stanovni\u0161tva i dvije tre\u0107ine gospodarskih resursa. Na Va\u0161e pitanje ja bih mogao tako\u0111er odgovoriti protupitanjem, mislite li da su Srbi spremni odustati od vizije podijeljene BiH u kojoj je pola dr\u017eave srpski entitet. Smatram da se ne mo\u017ee govoriti o apsolutno srpskoj niti bo\u0161nja\u010dkoj vizije dr\u017eave. \u010cak i ako bi to bilo mogu\u0107e, to nije relevantno. Za mene je relevantno da Bosna i Hercegovina nije mogu\u0107a niti ovakva podijeljena srpska niti unitarna bo\u0161nja\u010dka. Takve vizije mogu postati sutra no\u0107na mora. Sre\u0107om sazrijeva uvjerenje i u doma\u0107oj i politi\u010dkoj i \u0161iroj javnosti, kao i u me\u0111unarodnoj zajednici da je uvjet ne samo funkcioniranja nego stabilnosti i opstanka BiH korjenita ustavna reforma.

\u00a0Rekli ste da se protivite podjeli Federacije. Kakvo je onda rje\u0161enje, prema Va\u0161emu mi\u0161ljenju, mogu\u0107e koje bi poduprle sve tri strane, ali i me\u0111unarodna zajednica budu\u0107i da ne treba o\u010dekivati pritiske me\u0111unarodne uprave?<\/strong>
\u00a0Rje\u0161enje sigurno nije pristati na nepravdu, a to je ono \u0161to sada imamo. Te\u0161ko je tako\u0111er o\u010dekivati da je u ovom trenutku mogu\u0107e do\u0107i do rje\u0161enja koje bi podr\u017eale sve tri strane. Naime, srpska strana, koja trenuta\u010dno ima ekskluzivnu poziciju u Ustavu, entitet na polovini teritorija dr\u017eave nazvan njihovim etni\u010dkim imenom i s dr\u017eavnim nadle\u017enostima, ne pokazuje spremnost odre\u0107i se tih nadle\u017enosti. S druge strane, neke bo\u0161nja\u010dke politike i intelektualne elite, zala\u017eu\u0107i se za centralizirani unitarni koncept dr\u017eave,dodatno unose bojazan i kod srpske i kod hrvatske strane. Stoga, bez obzira na Va\u0161u tvrdnju iz pitanja da ne treba o\u010dekivati pritiske me\u0111unarodne uprave, uvjeren sam da \u0107e me\u0111unarodna zajednica iskoristiti instrumente koji su joj na raspolaganju i u\u010diniti pritisak na sve strane u BiH da se do\u0111e do odr\u017eivog rje\u0161enja za BiH sukladno europskim standardima za multietni\u010dka dru\u0161tva. Nadam se da su svjesni da je status quo nemogu\u0107 i neodr\u017eiv i bez anga\u017emana me\u0111unarodne zajednice prijeti destabilizacija koja se mo\u017ee negativno odraziti i na \u0161iru regiju. Me\u0111unarodna zajednica, posebice Europa, ne smije u\u010diniti istu pogre\u0161ku kao u krizi biv\u0161e Jugoslavije u predve\u010derje krvavih sukoba. Nadam se da je ovo gorko iskustvo dovoljno upozoravaju\u0107e.

\u00a0Zazivali ste novu mirovnu konferenciju. Ima li rje\u0161enja unutarnjeg pitanja bez novog teritorijalnog ustroja zemlje?<\/strong>
\u00a0Unazad vi\u0161e od dvije godine svaki ozbiljniji susret s predstavnicima me\u0111unarodne zajednice koristim da skrenem pozornost na to da je ovakva dr\u017eavna struktura nefunkcionalna i neodr\u017eiva. Da je potencijal unutarnjeg dogovora daleko ispod potreba zemlje i da je jedino rje\u0161enje sna\u017enije sudjelovanje me\u0111unarodne zajednice u procesu ustavne reforme. Metafora za to je me\u0111unarodna konferencija neki \u0107e re\u0107i i Dayton II. To sam rekao i na posljednjem zasjedanju Upravnog odbora Vije\u0107a za provedbu mira u Bruxellesu. Glasnogovornik jedne hrvatske, nekada meni vrlo bliske stranke, \u010dini mi se ba\u0161 u Va\u0161em listu izjavio je da sam zbog toga tamo ismijan. To nije istina. Istina je da me nisu niti potap\u0161ali po ramenu (kao trojku iz Pruda), ali su me pozorno saslu\u0161ali. Signali koji posljednjih tjedana sti\u017eu iz SAD-a govore da su me mo\u017eda i poslu\u0161ali? Bez obzira koliku podr\u0161ku ta ideja sada ima u me\u0111unarodnoj zajednici, moja moralna i politi\u010dka odgovornost je da to ka\u017eem jer smatram da sam na\u017ealost u pravu. Nisam ja odju\u010der i smatram da nisam naivan. Znam ja \u0161to bi godilo u\u0161ima nekih birokrata iz me\u0111unarodne zajednice i znao bih ja to njima pjevati na uhu i na njihovom jeziku, mo\u017eda i bolje od nekih mojih kolega iz parlamentarne ve\u0107ine. Nema, me\u0111utim, od toga koristi. Ovo je vrijeme kada treba re\u0107i istinu, i to jasnim jezikom.<\/p>\n

\u00a0\u0160to je Hrvatima alternativa – ostati u Federaciji, sada\u0161nje financijsko stanje je takvo da prakti\u010dno vodi ukidanju \u017eupanija, a s druge strane, demografska slika je neoptimisti\u010dna – dugoro\u010dno su Hrvati najve\u0107i gubitnici!<\/strong>
Alternativa Hrvatima je ostati u Bosni i Hercegovini kao politi\u010dki \u010dimbenik. Uvjet za to je izboriti svoje pravo na Bosnu i Hercegovinu, a put je korjenita ustavna reforma. Alternativa sigurno nije pomiriti se da smo gubitnici i reducirati hrvatsko pitanje na dio Federacije po principu uzmi Alija da je kolik avlija Rje\u0161enje je: \u010ditava Bosna i Hercegovina je i na\u0161a, institucionalna konsocijacija na razini dr\u017eave, \u0161to zna\u010di apsolutni paritet legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda, a teritorijalna i administrativna organizacija koja \u0107e na simetri\u010dan na\u010din uva\u017eavati etni\u010dki kriterij uz bok s ostalim (zemljopisni, prometni, gospodarski) \u010dekaju\u0107i promjenu Ustava, ne treba sjediti skr\u0161tenih ruku. Zato pozivam i HDZ BiH da podr\u017ei na\u0161u inicijativu da se pristupi promjeni Zakona o vladama entiteta na na\u010din da se u odlu\u010divanje ugradi tzv. razuman nacionalni veto, tj. da se ni jedna odluka ne mo\u017ee donijeti bez odre\u0111enog broja glasova ministara iz svakog konstitutivnog naroda. To je prilika i da se popravi nacionalna pozicija u Vladi, ali i da se sprije\u010di prijete\u0107i kolaps.<\/p>\n

Kako gledate na to da me\u0111unarodna zajednica podupire prudski dogovor, \u0161to je rekao i novi visoki predstavnik te ga predstavljaju dijelom izlazne strategije?<\/strong>
\u00a0Va\u0161e pitanje je sasvim na mjestu. Zapravo se i bojim toga da je to dio izlazne strategije, a ne dio rje\u0161enja. Molim Vas lijepo, ne treba imati iluzija oko retorike predstavnika me\u0111unarodne zajednice. Primjer je Mostarska deklaracija vezana uz reformu policije. Bio sam sudionik razgovora, dogovora i potpisnik Deklaracije i znam da je supstancijalni sadr\u017eaj dogovorenog neznatno vi\u0161e nego ni\u0161ta i da nam ne jam\u010di u\u010dinkovitiju policiju. Za\u0161to sam onda potpisao? Pa zato \u0161to nam je to omogu\u0107avalo potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru\u017eivanju, a nije ni na koji na\u010din pogor\u0161avalo stanje. Me\u0111utim, \u0161to je s tim u vezi bilo zanimljivo i \u0161to je usporedivo s reakcijama me\u0111unarodne zajednice na prudski dogovor?
Fantasti\u010dno je bilo slu\u0161ati predstavnike me\u0111unarodne zajednice s kakvim odu\u0161evljenjem, s kakvim uva\u017eavanjem su i ovi u BiH i oni u Bruxellesu govorili ovom dokumentu, uklju\u010duju\u0107i pohvale nama koji smo ga podr\u017eali i kritike onima koji su bili protiv. I jedni i drugi i tre\u0107i smo zapravo znali da to \u0161to je dogovoreno je zapravo neznatno vi\u0161e nego ni\u0161ta. To je sli\u010dnost, a gdje su razlike. Policijska reforma je, bez obzira na va\u017enost policije, tek samo jedna sektorska reforma i politi\u010dki kompromis ioportunizam su mogu\u0107i. Prudski dogovor ima ambiciju regulirati fundamentalna pitanja ustroja dr\u017eave i ravnopravnosti naroda (Ustav, dr\u017eavna imovina, popis stanovni\u0161tva) i s tim se nije igrati. Tu ne mo\u017ee biti kompromisa s na\u010delima bez obzira ho\u0107u li ja za nekoga biti good or bad guy.<\/p>\n

\u00a0Sporazum je sada doveden u pitanje zbog Dodikova ultimatuma. Vjerujete li da \u0107e se razgovori nastaviti i \u0161to ako postignu kona\u010dni dogovor, ho\u0107ete li ga Va\u0161a stranka podr\u017eati u Parlamentu?<\/strong>
\u00a0Ma sporazum nije sada doveden u pitanje. Upitni su bili motivi aktera od starta. Pa Dodik je javno izjavio da je njegov glavni motiv bio ishoditi odlazak OHR-a iz BiH i nije slu\u010dajno da se taj susret u Prudu dogodio nekih tjedan dana prije zasjedanja UO-a Vije\u0107a za provedbu mira u Bruxellesu na kojem je glavna tema trebala biti rasprava o zavr\u0161etku mandata OHR-a.
Mogu\u0107e je da \u0107e biti i nastavka razgovora, u prvom redu da se koliko-toliko sa\u010duva poljuljani kredibilitet aktera. \u0160to se ti\u010de kona\u010dnog dogovora, kakoVi ka\u017eete, do njega mo\u017ee do\u0107i samo u institucijama i za to je potrebno i su\u0161tinski i matemati\u010dki mnogo vi\u0161e subjekata nego \u0161to je prudska trojka. Na\u0161a podr\u0161ka? Znate, nismo pasivni promatra\u010di koji \u0107e u zape\u0107ku \u010dekati da se tamo netko oko ne\u010deg dogovori pa da mi onda dignemo ruke. Namjeravamo aktivno sudjelovati, inicirati i kreirati rje\u0161enja. To smo pokazali i posljednjih tjedana kada su zastupnici HDZ-a 1990., temeljem odluke Predsjedni\u0161tva stranke, inicirali i u parlamentarnu proceduru stavili inicijativu za formiranje parlamentarnog povjerenstva za izradu novog ustava. Nikada do sada jedna sli\u010dna inicijativa nije nai\u0161la na takvo uva\u017eavanje i podr\u0161ku u Parlamentu. Za nju je glasovala izrazita ve\u0107ina zastupnika u Zastupni\u010dkom domu Parlamenta BiH, jedan manje od dvije tre\u0107ine. Inicijativa nije pro\u0161la samo zbog nedostatka entitetske ve\u0107ine iz Republike Srpske. Zar to ne govori dovoljno o spremnosti ili nespremnosti strana u BiH za ozbiljne razgovore o reformi Ustava. Govori jo\u0161 ne\u0161to, BiH se primi\u010de kriti\u010dnoj masi koja \u0107e pokrenuti proces ustavne reforme u institucijama sustava.<\/p>\n

\u00a0Ali ako te\u0161ko idu pregovori politi\u010dke trojke, kako o\u010dekujete da se mo\u017ee posti\u0107i dogovor kroz puno brojniju i strana\u010dki heterogeniju parlamentarnu komisiju?<\/strong>
\u00a0Uop\u0107e ne mislim da bi bio lak\u0161i dogovor \u0161estorice ili sedmorice od dogovora trojke. Me\u0111utim, ako znamo da trojka sigurno nema kapacitet provesti dogovor, a da \u0161estorka ili sedmorka to ima, isplati se poku\u0161ati. Na\u017ealost, bez me\u0111unarodne zajednice ne\u0107e i\u0107i.<\/p>\n

\u00a0Za\u0161to kre\u0161evska \u0161estorka nema izra\u0111en prijedlog ustava umjesto \u0161to se sve stranke pozivaju na dokument koji je sadr\u017eajno daleko slabiji od banjolu\u010dkog dokumenta?<\/strong>
\u00a0Znate koliko zastupnika u Parlamentu BiH ima kre\u0161evska \u0161estorka? \u0160est zastupnika, \u0161to je pet i pol puta manje nego \u0161to je potrebno za usvajanje ustava. Koja korist onda da izradimo idealan ustav? Dogovorili smo se o na\u010delima. Sada je najva\u017enije zadobiti dovoljnu ve\u0107inu u BiH za ova na\u010dela i onda pristupiti izradi ustava na temelju tih na\u010dela. Jo\u0161 smo daleko od toga, ali bli\u017ee nego prije godinu dana. Prije samo godinu dana se kosa dizala na glavi i histeri\u010dno reagiralo u Sarajevu na sami spomenkonsocijacijskog modela dr\u017eave. Danas politolog i jedan od vode\u0107ih du\u017enosnika SBiH dr. Safet Halilovi\u0107 govori o konsocijaciji kao najboljem modelu za BiH.

\u00a0Federacija je u financijskome kolapsu. Kako iza\u0107i iz ove krize koja se mo\u017ee odraziti i na politi\u010dku stabilnost?<\/strong>
\u00a0Recesija i gospodarska kriza je sada najva\u017enije pitanje za odgovorne politi\u010dare. Kako sa\u010duvati poslove i radna mjesta, kako podijeliti mirovine i pla\u0107e javnom sektoru, kako mobilizirati doma\u0107e resurse koji nisu mali? To su pitanja kojima se HDZ 1990. i na\u0161i du\u017enosnici u izvr\u0161noj vlasti ozbiljno bave. To \u0107e biti i glavna tema sjednice Nacionalnog vije\u0107a stranke planirane za 3. travnja, kada \u0107emo izi\u0107i sa stabilizacijskim programom kao putokaz za nas i prijedlog za na\u0161e partnere u vlasti. \u017delim jasno re\u0107i da smo mi otpo\u010detka prakticirali odgovoran i razvojni koncept. Ministar iz HDZ-a 1990. dr. Jele\u010devi\u0107 ve\u0107 godinu i pol upozorava i predla\u017ee reforme koje bi socijalnu potro\u0161nju svele u podno\u0161ljive okvire. Ministar Damir Ljubi\u0107 je poticaje poljoprivredi podigao za 100%. Me\u0111utim, treba re\u0107i da nismo imali odgovaraju\u0107u podr\u0161ku dominantnih stranaka u Vladi, SDA i HDZ-a BiH, koje su, istine radi, i najve\u0107i generatori ove krize temeljem odluka iz pro\u0161log saziva.
\u00a0Spektar mjera koje predla\u017eemo bit \u0107e vrlo \u0161irok – od monetarne sfere (osloba\u0111anje dijela depozita poslovnih banaka da bi mogle sniziti kamate za kreditiranje proizvodnje), rastere\u0107enja gospodarstva kroz smanjenje doprinosa, supstitucije uvoza doma\u0107im robama koje mo\u017eemo proizvoditi, pokretanje investicijskog ciklusa kroz javne radove (ve\u0107 imamo osiguranu milijardu maraka za nastavak izgradnje autoceste na koridoru Vc), ali je potrebito \u017eurno rije\u0161iti nerazumne blokade i administrativne procedure (razli\u010dite suglasnosti i dozvole), \u0161to prakti\u010dki ni\u0161ta ne ko\u0161ta, dovr\u0161etak privatizacije (primjerice Aluminij) \u0161to \u0107e zna\u010diti kada milijardu maraka stavimo u funkciju razvoja i zapo\u0161ljavanja. Tu su naravno mjere \u0161tednje od pla\u0107a do racionalnog tro\u0161enja javnih prihoda.<\/p>\n

\u00a0Nedavno su se pojavile medijske spekulacije o ujedinjenju dva HDZ-a u BiH za vrijeme posjeta predsjednika HDZ-a Sanadera BiH te da ste Vi problem tome procesu. Jedni tvrde da su u pitanju podmetanja iz HDZ-a BiH, a drugi pak da su autori toga teksta u Va\u0161oj stranci. Komentar o odnosu dvije stranke?<\/strong>
Koliko je problema u dru\u0161tvu i dr\u017eavi, jo\u0161 je vi\u0161e razloga za suradnju dva HDZ-a. Istina je da posljednjih mjeseci nema nikakvih inicijativa niti razgovora koji bi se mogli podvesti pod pojam ujedinjenja pa time otpada i spekulacija da bih ja mogao biti prepreka. Mo\u017eda se varam kad tvrdim da je malo ljudi u jednom ili drugom HDZ-u koji u\u017eivaju toliko uva\u017eavanje na drugoj strani kao ja osobno i koji uva\u017eavaju ljude bez obzira u kojoj su stranci koliko ja. Postoji nekoliko principijelnih razloga koji su dosada sprje\u010davali konkretnije rezultate, jedan od njih je odnos prema reformi Ustava. U nekim institucijama i pitanjima smo ostvarili sasvim primjerenu suradnju. Primjera radi, u Vije\u0107u ministara na\u0161 rad i odnosi su takvi da bi netko tko ne zna te\u0161ko mogao zaklju\u010diti da \u010colak, Vranki\u0107 i ja dolazimo iz razli\u010ditih stranaka. Glede izbora gradona\u010delnika Mostara, tako\u0111er smo ostvarili zadovoljavaju suradnju. Naravno postoje i to\u010dke sporenja, razli\u010dita mi\u0161ljenja i stavovi. Nije cilj jest ne sukobljavati se nego se natjecati u dobrom.<\/p>\n

\u00a0\u010cini se da su dvama HDZ-a bli\u017ee SDA s jedne i SBiH s druge strane. Ima li spremnosti u HDZ-u 1990. da Vam prvi partner upravo budu doju\u010dera\u0161nje strana\u010dke kolege?<\/strong>
To Vam se samo \u010dini. S druge strane, Va\u0161e pitanje je proma\u0161ilo metu. Bolje bi bilo da ste ga postavili drugom sugovorniku koji je izjavio da su SDA istranka kojom predsjeda strate\u0161ki partneri. Nikada nisam izjavio da mi je SBiH ili SDA strate\u0161ki partner. Ako bih birao strate\u0161kog partnera, onda bi na dr\u017eavnoj razini to prije bio HDZ BiH nego bilo koja postoje\u0107a stranka. Partnerstvo, me\u0111utim, tra\u017ei najmanje dvoje.<\/p>\n

Jesu li to\u010dna naga\u0111anja da je pred zaklju\u010denjem koalicijski sporazum izme\u0111u HSP-a i HDZ-a 1990. za izbore 2010.?<\/strong>
Ne!<\/p>\n

Tko treba biti gradona\u010delnik Mostara?<\/strong>
Osoba s neophodnim kvalitetama. HDZ 1990. \u0107e ustrajati na tome da to bude Hrvat s obzirom da su Hrvati ve\u0107ina u Mostaru, a da nas je nametnuti statutstavio u neravnopravan polo\u017eaj u izbornom procesu. Dosad smo podr\u017eavali Ljubu Be\u0161li\u0107a i \u010dinit \u0107emo to sve dok ima realne \u0161anse biti izabran.
Objavio\u00a0 Ve\u010dernji list, 23. 3. 2009.
izvor: hdz1990.org<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prenosimo intervju predsjednika HDZ 1990 Bo\u017ee Ljubi\u0107a za Ve\u010dernji list. Na pitanje o ujedinjenju odgovara:\u00a0 Istina je da posljednjih mjeseci nema nikakvih inicijativa niti razgovora koji bi se mogli podvesti pod pojam ujedinjenja pa time otpada i spekulacija da bih ja mogao biti prepreka. Mo\u017eda se varam kad tvrdim da je malo ljudi u jednom ili drugom HDZ-u koji u\u017eivaju toliko uva\u017eavanje na drugoj strani kao ja osobno i koji uva\u017eavaju ljude bez obzira u kojoj su stranci koliko ja.<\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"class_list":["post-403","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-politika-politika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=403"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=403"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=403"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=403"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}