![\"republika_dc\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/02\/novo_prosinac_republika_dc.gif\")
<\/p>\n <\/p>\n
Dolazak stranih mud\u017eahedina u BiH<\/strong><\/p>\n \u201eRat u Bosni zapo\u010deo je u pogodno vrijeme za ovaj pokret. \u0160ejk Abdulah Azzam bio je nedavo ubijen, njegovi sljedbenici su bili uzdrmani, a pakistanske vlasti su proglasile da je d\u017eihad u Afganistanu zavr\u0161en i da vi\u0161e ne \u017eele strane mud\u017eahedine na svom teritoriju. Do 1993. svi su bili protjerani. Tokom 1992. i 1993. se dogodilo vi\u0161e vrlo va\u017enih doga\u0111aja. Mud\u017eahedinski pokret koji je nastao u Afganistanu i koji se tamo borio pod budnim okom Abdullaha Azzama i Usame bin Ladena, prerastao je iz te po\u010detne faze u novu i prihvatio ideju o potrebi vo\u0111enja me\u0111unarodnog d\u017eihada, daleko izvan granica Afganistana, ba\u0161 kao \u0161to je to Bin Laden oduvijek sanjao. Prvo mjesto gdje su nakon afganistanske faze do\u0161li mud\u017eahedini bila je Bosna. Prema toj su zemlji krenuli ljudi, uglavnom s Bliskoga istoka, koji o Bosni nisu znali apsolutno ni\u0161ta. Ne samo da nisu poznavali tamo\u0161nju kulturu i jezik, ve\u0107, kako su kasnije u osobnim ispovijedima priznali njihovi \u010delnici, nisu imali pojma ni o tome gdje se zemljopisno nalazi BiH. Nikada ranije nisu za nju \u010duli i nisu bili sigurni da li je ta zemlja u Sjevernoj ili Ju\u017enoj Americi, Europi ili Australiji\u201c, ka\u017ee Kohlmann. Kriza u BiH izbila je neposredno nakon \u0161to su afganistanski mud\u017eahedini porazili rivalske frakcije i trijumfalno umar\u0161irali u Kabul. Nedugo zatim, njihove prethodnice krenule su ka novome kriznom \u017eari\u0161tu u kojem je islam bio ugro\u017een, onome u BiH. Mud\u017eehedini nisu znali mnogo o Bosni, ba\u0161 kao \u0161to ni vlasti u Sarajevu, kako jo\u0161 i danas tvrde, nisu znale mnogo o njihovoj namjeri da priteknu u pomo\u0107. \u010cvrsto pri tome stavu ostaje i tada\u0161nji ministar vanjskih poslova Haris Silajd\u017ei\u0107. \u201eVe\u0107ina njih su do\u0161li s \u010dasnim namjerama, da pomognu BiH . Tih ljudi je bilo 600 ili 700. I da se razumijemo, nitko ih nije zvao, oni su do\u0161li sami. Mi smo se branili s malo oru\u017eja. Imali smo mnogo ljudi koji su bili spremni da brane svoju zemlju, ali problem je bio u tome \u0161to nismo imali oru\u017eje. Prema tome, nama nisu bili potrebni ljudi, bilo nam je potrebno oru\u017eje. Me\u0111utim, ti ljudi su do\u0161li. Ve\u0107ina je do\u0161la da pomogne. Naravno da su \u0161tetili ugledu BiH\u00a0 i na\u0161oj borbi,” ka\u017ee Silajd\u017ei\u0107.\u00a0 Dolazak dobrovoljaca iz islamskih zemalja u BiH nije bio ni tako slu\u010dajan, ni spontan, tvrdi njema\u010dki publicist J\u00fcrgen Els\u00e4sser, koji je istra\u017eivao ovu temu, a zaklju\u010dke objavio u knjizi Kako je d\u017eihad stigao u Evropu: Sveti ratnici i tajne slu\u017ebe na Balkanu. \u201eGlavna organizacija pod \u010dijim se ki\u0161obranom odvijala ova aktivnost i koja je za cilj imala uvesti u Bosnu strane mud\u017eahedine, bila je Agencija za pomo\u0107 zemljama Tre\u0107ega svijeta, odnosno Third World Relief Agency (TWRA), koja je imala izravnu podr\u0161ku Alije Izetbegovi\u0107a. Tu su organizaciju osnovali sudanski diplomati koji su bili u vezi s Usamom bin Ladenom i Izetbegovi\u0107em\u201c, ka\u017ee Els\u00e4sser.<\/p>\n Kroz TWEA \u201epro\u0161lo\u201c 350 milijuna dolara<\/strong><\/p>\n Osniva\u010d te agencije bio je Elfatih Hassanein, sudanski diplomat i \u010dlan vladaju\u0107eg Nacionalnog islamskog fronta, biv\u0161i student medicine u Beogradu i blizak prijatelj Alije Izetbegovi\u0107a. TWRA je osnovana u 1987.\u00a0 Be\u010du kako bi pru\u017eila potporu obnovi islama u Isto\u010dnoj Europi i zemljama\u00a0 Sovjetskog Savezu. U 1992. uredi TWRA-e su otvoreni u Sarajevu, Budimpe\u0161ti, Moskvi i Istanbulu, klju\u010dnim mjestima za ugovaranje, kupovinu i tajnu dopremu oru\u017eja za Armiju Bosne i Hercegovine koja je jo\u0161 bila u nastanku i poku\u0161avala nadoknaditi ogroman zaostatak u naoru\u017eanju u odnosu na vojsku bosanskih Srbi. Zapadni istra\u017eitelji tvrde da je TWRA pomagala i dolazak stranih mud\u017eahedina u Bosnu i da im je kao \u201ehumanitarnim djelatnicima\u201c izdavala akreditacije.<\/p>\n Tvrdi se tako\u0111er da je u listopadu 1992., upravo Haris Silajd\u017ei\u0107 u Be\u010du dao jamstvo austrijskoj banci (Die Erste\u00a0 Bank), kod koje je TWRA imala ra\u010dun, da je Elfatih Hassanein ovla\u0161teni predstavnik bh. vlade, \u0161to je sljede\u0107e godine potvrdio i Alija Izetbegovi\u0107. Austrijski istra\u017eitelji utvrdili su da je od 1992. do 1995. kroz TWRA-u pro\u0161lo 350 milijuna dolara, koje su donirale vlade islamskih zemalja i radikalni islamski pokreti. Me\u0111u donatorima je, tvrdi se, bio i Usama bin Laden, koji je do sredine 1990-ih \u017eivio u Sudanu, dok su ameri\u010dki istra\u017eitelji utvrdili povezanost TWRA-e i slijepoga \u0161ejha Omara Abdela Rahmana koji je u SAD-u osu\u0111en na do\u017eivotni zatvor kao glavni planer prvoga napada na Svjetski trgova\u010dki centar, 1993. U upravnom odboru TWRA-e su bili i visoki du\u017enosnici SDA i vlade u Sarajevu. Evan F. Kohlmann, koji je na temelju dostupnih dokumenata Al-Kai\u2019de i bosanskih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi, istra\u017eivao dolazak veterana afganistanskog rata u Bosnu, tvrdi da obje skupine izvora ukazuju na isti zaklju\u010dak. Zna\u010dajnu ulogu u dovo\u0111enju islamskih dobrovoljaca u BiH odigrala je i tzv. al\u017eirska veza. Navodno \u201ena izravan zahtjev Usame bin Ladena\u201c, \u010dlan Oru\u017eane islamske skupine (GIA), Kamr Ad Din Khirbani\u00a0 doselio se u Zagreb krajem 1991., kako bi osnovao humanitarnu agenciju Al-Kifah. Tijekom rata u BiH, ona je kori\u0161tena kao jedan od kanala za ubacivanje \u010dlanova GIA-e u BiH ( Associated Press, 19.4.2006.).<\/p>\n Mud\u017eahedini po\u010deli pristizati preko Hrvatske<\/strong><\/p>\n \u201eOp\u0107enito, mo\u017ee se re\u0107i da su dobrovoljci iz islamskih zemalja u po\u010detku dolazili na svoju ruku i da nisu bili regrutirani, u svakom slu\u010daju ne od nekoga iz Bosne. Bili su to Arapi koji su se borili u Afganistanu, porijeklom iz Egipta, Saudijske Arabije, Al\u017eira i Jemena. Vidjeli su u medijskim izvje\u0161\u0107ima \u0161to se doga\u0111alo u Bosni i vjerovali su da se radi o genocidu nad tamo\u0161njim muslimanima i da je to povod za novi d\u017eihad. Po\u010deli su pristizati preko Hrvatske u ljeto 1992. Isprva samo male grupe prekaljenih veterana borbi u Afganistanu koji su ubrzo u Bosni stekli reputaciju, ali ne kao dobri borci, nego kao ljudi skloni ratnim zlo\u010dinima. Tijekom 1992., bosanski Srbi su u\u0161li u trag jednoj skupini mud\u017eahedina iz Saudijske Arabije, ubili ih i zaplijenili njihove osobne stvari. Me\u0111u njima su na\u0161li fotografije tih istih mud\u017eahedina na kojima poziraju dr\u017ee\u0107i odrubljene glave Srba ubijenih ili zarobljenih u ranijim borbama. Odrubljivali su glave i dr\u017eali ih u kutijama kako bi ih ponijeli natrag sa sobom, kao suvenire. U po\u010detku je to za njih bio ljudski safari prije nego li d\u017eihad. Kako je rat odmicao i kako se raspolo\u017eenje u svijetu okretalo u korist bosanskih muslimana, a protiv Srba, u Bosnu je po\u010delo pristizati puno ljudi s Bliskog istoka, a i iz Europe. Regrutirali su ih islamski centri i vjerski \u010delnici, i istina je da nisu svi do\u0161li uz prethodno znanje bh. vlade,” ka\u017ee Kohlmann. Postoji jo\u0161 netko tko je znao za dolazak mud\u017eahedina, ohrabrivao ga i ciljano pomagao, tvrdi njema\u010dki publicist J\u00fcergen Els\u00e4sser. \u201eAmerika isprva nije bila zainteresirana za doga\u0111aje na Balkanu. Njema\u010dka, Austrija i Vatikan podr\u017eali su neovisnost Slovenije i Hrvatske i ostvarili znatan utjecaj u tim zemljama. Srbi su ostali sami protiv sviju. Kada se kasnije administracija predsjednika Clintona htjela uklju\u010diti u doga\u0111aje u regiji, savezni\u0161tva su ve\u0107 bila ostvarena, i nije bilo prostora za Ameriku. Zato je Washingtonu jo\u0161 jedino preostalo da se osloni na bosanske muslimane i da preko njih poku\u0161a ostati va\u017ean igra\u010d na diplomatskoj sceni. Uz to, suradnja izme\u0111u SAD-a, odnosno Sredi\u0161nje obavje\u0161tajne agencije (CIA) i radikalnih muslimana u Afganistanu je 80-ih godina 20. stolje\u0107a bila vrlo uspje\u0161na i dovela je ne samo do vojnoga poraza Sovjetskoga Saveza u toj zemlji nego mu je, zapravo, zadala zavr\u0161ni udarac. Zato su se Amerikanci i na Balkanu \u017eeljeli ponovo osloniti na mud\u017eahedine\u201c, tvrdi Els\u00e4sser. U obavje\u0161tajnim i politi\u010dkim strukturama BiH jo\u0161 vrlo rano tokom rata vjerovalo se da je dio mud\u017eahedina uba\u010den u zemlju mimo volje vlade u Sarajevu, sa znanjem i uz pomo\u0107 zapadnih sigurnosnih slu\u017ebi. Pretpostavljalo se da ih je dio obavljao obavje\u0161tajne zadatke, dok su preostali svojom nazo\u010dno\u0161\u0107u i ideologijom trebali oja\u010dati muslimanski karakter manjeg dijela zemlje koji je, po tajnim sporazumima bosanskih susjeda i uz naklonost dijela me\u0111unarodne diplomacije, krajem rata trebao pripasti Bo\u0161njacima.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n ZA\u0160TO Hrvati ponovno ne\u0107e imati svog \u010dlana u Predsjedni\u0161tvu BiH<\/strong><\/p>\n Nakon SDP-a, Hrvatima predsjednika bira SDA<\/strong><\/p>\n Dok su me\u0111u hrvatskim politi\u010dkim korpusom tek pripremaju pregovori oko jedinstvenog stava, kada je u pitanju kandidat iz reda hrvatskog naroda za budu\u0107eg \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, sve izglednija su naga\u0111anja da \u0107e najve\u0107a bo\u0161nja\u010dka stranka, SDA, slijediti primjer SDP-a BiH. Naime, Hrvati u BiH jo\u0161 uvijek pamte \u201egorak okus\u201c pobjede SDP-ovog kandidata i dana\u0161njeg \u010dlana Predsjedni\u0161tva iz reda hrvatskog naroda \u017deljka Kom\u0161i\u0107a. Isti \u201erecept\u201c, prema svemu sude\u0107i mogao bi upotrijebiti i SDA.<\/p>\n Ponovno \u201edemokratska\u201c prijevara<\/strong><\/p>\n Naime, sve glasnija su naga\u0111anja da \u0107e SDA, na predstoje\u0107im izborima za \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH \u2013 ponuditi Hrvata. I to u imenu biv\u0161eg zamjenika sarajevskog dogradona\u010delnika Josipa Juri\u0161i\u0107a. Podsjetimo, upravo je Juri\u0161i\u0107, na posljednjem Kongresu SDA bio jedan od kandidata za potpredsjednika te stranke, a danas \u010dlan Predsjedni\u0161tva SDA u mandatu od 2009. do 2013. godine. Ukoliko najave budu to\u010dne, Juri\u0161i\u0107 bi, zbog brojnosti glasa\u010dkog bira\u010dkog tijela SDA u BiH, mogao na mjestu \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH iz reda hrvatskog naroda zamijeniti SDP-ovca \u017deljka Kom\u0161i\u0107a. Hrvati bi, tako, ponovno imali \u201esvog\u201c predstavnika u Predsjedni\u0161tvu, a kojeg su im, ponovno, birali Bo\u0161njaci. Ovo je jedan od najizglednijih scenarija, s obzirom da bi za SDA-ovog Hrvata moglo glasovati oko 150 000 Bo\u0161njaka u BiH, \u0161to bi ostale hrvatske kandidate ostavilo bez ikakve \u0161anse.\u00a0 Podsjetimo samo na pro\u0161le izbore za \u010dlanove Predsjedni\u0161tva BiH, kada je za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, SDP-ovog kandidata \u017deljka Kom\u0161i\u0107a, glasovalo vi\u0161e od 97.000 bira\u010da, \u0161to je bilo skoro 41 posto, dok je HDZ-ovom kandidatu Ivi Miri Jovi\u0107u pripalo oko 60.000 glasova, \u0161to je bilo oko 25 posto. Tada je kandidat za Predsjedni\u0161tvo bio i Bo\u017eo Ljubi\u0107, predsjednik HDZ 1990, a pripalo mu je 42.424 glasa, \u0161to je 17,81 posto, dok je Mladen Ivankovi\u0107 Lijanovi\u0107 dobio skoro 21.000 ili 8,8 posto. Ra\u010dunica pokazuje da bi, bilo kojem kandidatu za hrvatskog \u010dlana predsjedni\u0161tva bilo dovoljno oko 130 000 glasova. To bira\u010dko tijelo ima i SDA ali i SDP. Hrvati, koji\u00a0 za sada jo\u0161 nemaju jedinstven stav po pitanju budu\u0107eg kandidata za Predsjedni\u0161tvo BiH, a upitno je ho\u0107e li ga uop\u0107e i imati, na birali\u0161tima zasigurno ne\u0107e imati toliko glasa\u010da\u2026<\/p>\n INTERVJU\u00a0 Antonio Mate\u0161kovi\u0107, predsjednik Demokratskog centra BiH<\/strong><\/p>\n Amerika mora pomo\u0107i Hrvatima u BiH<\/p>\n Mostarac Antonio Toni Mate\u0161kovi\u0107, biv\u0161i pripadnik HOS-a i HV-a od 1991. godine, sve do 2006. godine, umirovljen kao hrvatski ratni vojni invalid i \u010dasnik HV-a, predsjednik DC-a BiH, sestrinske stranke iz RH kojom predsjeda Vesna \u0160kare O\u017ebolt, u razgovoru za Republiku, potvrdio je da ulazi u utrku za \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH iz reda hrvatskog naroda. Komentira aktualno politi\u010dko stanje u BiH, odgovara za\u0161to se bh. Hrvati i danas bore za opstojnost u svojoj domovini. Mate\u0161kovi\u0107 poja\u0161njava za\u0161to je protiv ustrojstva tre\u0107eg entiteta s hrvatskom ve\u0107inom i daje prijedlog budu\u0107e politi\u010dko-teritorijalne organizacije zemlje. Obznanjivanjem kandidature u utrci za \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, Mate\u0161kovi\u0107 \u0107e, za sada, biti \u010detvrti Hrvat za to mjesto. Naime, kandidaturu je ve\u0107 najavio Jerko Ivankovi\u0107 Lijanovi\u0107 iz Narodne stranke Radom za boljitak, sve glasnije su najave da \u0107e ispred HDZ-a BiH biti aktualna predsjednica Federacije F BiH, Borjana Kri\u0161to, dok \u0107e SDP ustrajati u kandidaturi \u017deljka Kom\u0161i\u0107a, sada\u0161njeg \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH.<\/p>\n RE: Va\u0161a stranka, Demokratski centar, sestrinska je politi\u010dka opcija DC-a RH, a \u010dija je predsjednica Vesna \u0160kare O\u017ebolt. Vi ste nedavno u Sarajevu formirali \u017dupanijski odbor stranke te ste time jasno dali do znanja da se pripremate na predstoje\u0107e izbore. Mo\u017ee li se ve\u0107 sada govoriti o mogu\u0107em, predizbornom koaliranju s nekom od stranaka?<\/strong><\/p>\n MATE\u0160KOVI\u0106: Da, DC-BiH je sestrinska stranka DC-a RH i imamo ista politi\u010dka stajali\u0161ta i u BiH. Zbog toga smo krenuli u politi\u010dku borbu u BiH jer smo uvidjeli da predstavnici drugih hrvatskih, politi\u010dkih stranaka u BiH nisu adekvatno zastupali hrvatski narod u BiH, nego su shvatili politiku kao rad na svom osobnom probitku i boga\u0107enju, a ne kao rad za op\u0107e dobro svog naroda i partnerski odnos s druga dva naroda u BiH. Mi smo nedavno oformili \u017dO stranke u Sarajevu jer smo zaklju\u010dili da je politika HDZ-a BiH,a i ve\u0107ine drugih hrvatskih stranaka, digla ruke od Hrvata u Sarajevu. Nadam se da \u0107emo se uspjeti izboriti za jednakopravnost s druga dva naroda u glavnom gradu BiH. \u0160to se ti\u010de koalicija s ve\u0107im strankama, imali smo neke neformalne razgovore i to je, za sada, ostalo na tome iako smo otvoreni za razgovore i formiranje svehrvatske koalicije i zajedni\u010dke liste na ovim izborima. Jedino tada bi i me\u0111unarodnim \u010dimbenicima pokazali da hrvatski politi\u010dari ipak sposobni voditi politiku zajedni\u0161tva, politiku gdje hrvatski narod ne\u0107e biti prisiljen na iseljavanje, a ni na majorizaciju, nego \u0107e biti ravnopravan i konstitutivan narod u BiH.<\/p>\n RE: S obzirom da ste dobar poznavatelj politi\u010dke situacije, kakav je va\u0161 komentar na aktualna politi\u010dka zbivanja u BiH?<\/strong><\/p>\n MATE\u0160KOVI\u0106: Pogledajte, vidimo da SNSD, na \u010delu sa Dodikom, vodi agresivnu politiku koja ide, ne samo na \u0161tetu srpskog naroda u BiH, nego \u0161teti svim gra\u0111anima BiH, a pogotovo vra\u0107a BiH unazad 20 godina. BiH je danas na velikoj prekretnici, mora donijeti krucijalne odluke, a to je i\u0107i mapom puta ka EU ili ostati zemlja koja \u0107e se valjati u svom blatu jo\u0161 sljede\u0107ih 20 godina. U BiH vlada korupcija i kriminal, vlasti ne reagiraju na to ili ako reagiraju, to \u010dine vrlo sporo pa \u010dak i nestru\u010dno. S druge strane, imamo Harisa Silajd\u017ei\u0107a, lidera Stranke za BiH i Sulejmana Tihi\u0107a iz SDA, koji sve rade kako bi napravili unitarnu dr\u017eavu. Mislim da takve dvije politike odr\u017eavaju jedna drugu na \u017eivotu. Dok i jedni i drugi ne shvate da, kao takvi, ne\u0107emo mo\u0107i pristupiti u EU, gra\u0111ani BiH \u0107e biti taoci takvih politika tj. taoci kontroliranog kaosa. Prema tome, ako je neka \u201eprofesija\u201c najvi\u0161e prezrena od gotovo svih gra\u0111ana, to je \u201eprofesija politi\u010dara\u201c. U ovih posljednjih 20-tak godina nemoral, korupcija i nepo\u0161tenje pro\u017eeli su gotovo sve slojeve politi\u010dkog miljea. Ipak, jo\u0161 uvijek ima i \u010dasnih ljudi, onih koji se kroz politiku nisu obogatili i nemaju iza sebe nikakvih afera. Uostalom, ni sam nisam u\u0161ao u politiku kako bi se obogatio, nego kako bi se poku\u0161ao izboriti za dobrobit svih nas, za dobrobit\u00a0 BiH. Zato je moj najve\u0107i izazov vratiti povjerenje Hrvata u politiku i politi\u010dare i da zajedno mo\u017eemo, po\u0161tenom politikom, izboriti jednakopravnost hrvatskog naroda s ostala dva naroda, a ni na \u010diju \u0161tetu.<\/p>\n RE: Za\u0161to se i nakon toliko godina od rata, Hrvati i danas bore za opstojnost i jednakopravnost u svojoj domovini BiH? Zna\u010di li to da je, svih ovih godina, vo\u0111ena pogre\u0161na politika, \u0161to od strane me\u0111unarodnih politi\u010dkih lobija, \u0161to od strane doma\u0107ih politi\u010dara?<\/strong><\/p>\n MATE\u0160KOVI\u0106: Opstojnost i jednakopravnost naspram druga dva naroda prvenstveno ovisi o nama samima. Do danas smo imali na politi\u010dkoj sceni jednoumlje HDZ-a gdje su, u toj stranci, sve podre\u0111ivali svojim osobnim interesima pojedinaca, a to vidimo kroz razne afere koje se otvaraju u posljednjih 10 godina, a radi se samo o plja\u010dki i korupciji. Ti, takvi politi\u010dari, nisu vodili ra\u010duna o opstojnosti i jednakopravnosti Hrvata nego o pove\u0107avanju financija na svojim bankovnim ra\u010dunima. Nadam se da je to hrvatski narod shvatio i da \u0107e na predstoje\u0107im izborima svojim glasovanjem kazniti takve ljude, a i njihove stranke. Nadam se da \u0107e glasove dati mla\u0111im, po\u0161tenim i stru\u010dnim ljudima, da kona\u010dno dovedu hrvatski narod u ravnopravan polo\u017eaj s druga dva naroda u BiH. Mislim da takva politika vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i i\u0107i jer je i previ\u0161e ko\u0161tala hrvatski narod u BiH, gdje smo suo\u010deni s majorizacijom i iseljavanjem sa stoljetnih ognji\u0161ta na\u0161e domovine.<\/p>\n RE: Povrh svega toga, bh. Hrvatima Republika Hrvatska najavljuje ukidanje dvojnog prebivali\u0161ta, odnosno izmjene i dopune Zakona o dvojnom prebivali\u0161tu?<\/strong><\/p>\n MATE\u0160KOVI\u0106: Vlada premijerke Jadranke Kosor je ishitreno donijela odluku da se takav zakon uop\u0107e i uputi u proceduru, \u0161to su i sami uvidjeli. Sada nije toliko va\u017eno pitanje dvojnog prebivali\u0161ta nego je va\u017eno pitanje \u201eza\u0161to sada\u201c. Za\u0161to u izbornoj godini u BiH, kada su i bez tog pitanja Hrvati u BiH u podre\u0111enom polo\u017eaju? Mi u DC BiH protivimo se, ovakvim, ad-hock rje\u0161enjima. U svakom slu\u010daju, pratiti \u0107emo ovu situaciju oko ukidanja dvojnog prebivali\u0161ta, a i svoj stav kao i prijedloge, iznijeti \u0107emo kada zavr\u0161i arbitra\u017ea izme\u0111u RH i Slovenije.<\/p>\n RE: \u010cinjenica je da RH, sukladno Ustavu, poma\u017ee Hrvate u BiH. No, sve su glasnija i mi\u0161ljenja da se Hrvatskoj bh. Hrvati itekako ,,isplate\u201c. Je li to to\u010dno?<\/strong><\/p>\n MATE\u0160KOVI\u0106: Pa ne bih mogao re\u0107i da poma\u017ee hrvatski narod. Da, RH poma\u017ee ali pojedine institucije i to institucije od kojih se ne \u017eivi. Prijedlog DC- BiH bio je da se utemelji investicijska banka, preko koje bi se otvarali proizvodni programi u srednjoj Bosni, Hercegovini, Posavini, Usori itd. a ne da se, po privatnim vezama, dijeli novac institucijama koje ne zapo\u0161ljavaju Hrvate. Na kraju, nama Hrvatima nije potrebna pomo\u0107 – mi nismo nesposobni i retardirani, nego veoma radi\u0161an i sposoban narod. Bilo bi po\u0161tenije da RH obra\u010duna i plati struju koju dobiva iz Bu\u0161kog jezera, pa onda ne\u0107e biti potrebna pomo\u0107, nego \u0107e se Hrvati sami razvijati. To je samo jedan od primjera gdje se bh. Hrvati \u201eisplate\u201c RH. Da ne govorim o drugim strate\u0161kim interesima.<\/p>\n RE: Ove godine ponovno \u0107e pred ku\u0161njom biti jedinstvo hrvatskih politi\u010dkih opcija. Bira se i hrvatski \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH. Kako posti\u0107i da hrvatski \u010dlan Predsjedni\u0161tva uistinu bude osoba, izabrana voljom hrvatskih bira\u010da, a ne da ga biraju drugi narodi?<\/strong><\/p>\n MATE\u0160KOVI\u0106: Da, vidimo opet to nejedinstvo u tzv. Kre\u0161evskoj skupini, \u0161to zna\u010di da ta gospoda nisu uva\u017eili moje razmi\u0161ljanje, kao predsjednika DC-a BiH, da se formira svehrvatska lista na svim razinama, pa tako i da se iza\u0111e s jednim kandidatom za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva.<\/p>\n RE: Jesu li to\u010dna naga\u0111anja da \u0107ete se i vi uklju\u010diti u tu utrku?<\/strong><\/p>\n MATE\u0160KOVI\u0106: Da. Ovim putem, mogu najaviti svoju kandidaturu za hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH.<\/p>\n RE: Tre\u0107i entitet: Da ili ne i za\u0161to?<\/strong><\/p>\n MATE\u0160KOIV\u0106: Ovakva podjela na dva entiteta ne mo\u017ee vi\u0161e opstati. Tre\u0107i entitet NE, ali regionalizacija, kao unutarnje ustrojstvo zemlje DA. Postoje\u0107i administrativni ustroj zemlje je potro\u0161en, skup i definitivno se mora mijenjati. Kako bi se osigurala ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, br\u017ei gospodarski rast i ravnomjeran razvoj \u010ditave zemlje, nu\u017eno je provesti regionalizaciju i novi teritorijalni preustroj zemlje. BiH mora postati zemlja-regija gdje \u0107e \u017eivjeti tri konstitutivna i ravnopravna naroda i gdje \u0107e se po\u0161tovati europski standardi, kao i sve europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama. Zbog kvalitetnijeg odlu\u010divanja, BiH treba urediti dvodomno, tj. Gornji dom i Dom regija, u kojem bi bile zastupljene sve regije. Broj zastupnika bi se odredio u oba doma i to prema popisu iz 1991. godine i gdje bi svaki narod imao pravo \u201eveta\u201c u Gornjem domu.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n ISTRA\u017dIVANJE Koliko se u\u0161tedi ako se kupuju doma\u0107i proizvodi<\/strong><\/p>\n Kriza \u201enatjerala\u201c bh. potro\u0161a\u010de da kupuju doma\u0107e<\/p>\n Branimir Glava\u0161 izgradio vilu od kamena iz koje \u201epuca pogled\u201c na hrvatsku granicu<\/strong><\/p>\n Iz hercegova\u010dke vile \u010deka povratak u Hrvatsku<\/p>\n ZNANI I NEZNANI JUNACI \u2013 Donosimo popis nositelja odli\u010dja u SB\u017d-u (3)<\/strong><\/p>\n Od zapovjednika i ratnika do politi\u010dara, logisti\u010dara i tajnica<\/p>\n \u00a0<\/p>\n FELJTON<\/strong> <\/span>Tragom ubijenih hercegova\u010dkih fratara<\/p>\n Kad zemlja progovori II<\/p>\n EKONOMIJA<\/strong><\/p>\n U Trebinju otvoren pogon za proizvodnju eurokrema<\/p>\n Srpski biznismen propalu tvornicu alata pretvorio u suvremenu tvornicu slatki\u0161a<\/p>\n Srbija i Hrvatska godi\u0161nje otu\u0111e oko 240 milijuna KM elektri\u010dne energije iz BiH<\/strong><\/p>\n BiH \u201estrujna kolonija\u201c svojih susjeda<\/p>\n Jago LASI\u0106, predsjednik Gospodarske komore F BiH<\/strong><\/p>\n Kako do pobolj\u0161anja poslovnog okru\u017eja<\/p>\n SPORT<\/strong><\/p>\n Zimske olimpijske igre u Vancouveru<\/p>\n Olimpijada \u0107e se otpla\u0107ivati desetlje\u0107ima<\/p>\n SVIJET<\/strong><\/p>\n Julija Timo\u0161enko izgubila od proruskog kandidata Viktora Janukovi\u010da<\/p>\n Zbogom \u201e\u017eeljezna lady\u201c \u2013 Ukrajina se vra\u0107a Rusiji<\/p>\n REVIJA<\/strong><\/p>\n OSLU\u0160KUJTE PRIRODU<\/p>\n Citrusno vo\u0107e \u2013 zimski spasitelji<\/p>\n PRIPREMITE LICE ZA PROLJE\u0106E<\/p>\n Uljep\u0161ajte se bojama prirode<\/p>\n TRENDOVI<\/p>\n Prolje\u0107e 2010. u o\u010dima najve\u0107ih<\/p>\n DOM Kako pametno urediti mjesto u kojem provodite najvi\u0161e vremena<\/p>\n Napravite svoj dnevni raj<\/p>\n GASTRO Sklonost odabiru odre\u0111ene vrste hrane nije slu\u010dajna<\/p>\n Za\u0161to volimo ili mrzimo odre\u0111enu hranu<\/p>\n Uskoro na tr\u017ei\u0161tu Citroenov \u201emini\u201c<\/p>\n DS3: Automobil koji privla\u010di pogled<\/p>\n IZLOG Mijenja se svijet ra\u010dunala<\/p>\n APPLE IPAD: Novi kralj digitalnih sadr\u017eaja<\/p>\n <\/span><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" ![\"Uzorak](\"http:\/\/www.brotnjo-online.com\/images\/vijesti2009\/republika.br32v.jpg\")
<\/div>\n <\/p>\n