{"id":4090,"date":"2010-02-16T12:14:15","date_gmt":"2010-02-16T11:14:15","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/02\/16\/bilizi-jedini-spomenici-kasnog-srednjeg-vijeka\/"},"modified":"2010-02-16T12:14:15","modified_gmt":"2010-02-16T11:14:15","slug":"bilizi-jedini-spomenici-kasnog-srednjeg-vijeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/bilizi-jedini-spomenici-kasnog-srednjeg-vijeka\/","title":{"rendered":"Bilizi jedini spomenici kasnog srednjeg vijeka"},"content":{"rendered":"
\"bilizi_bijaca\"Ju\u010der je u sklopu obilje\u017eavanja dana op\u0107ine Ljubu\u0161ki u Dili\u0107i na Bija\u010di, to\u010dnije u Gali\u0107a ogradi, vlasni\u0161tvo Ivana Gali\u0107a<\/strong>, uprili\u010dena prezentacija spomenika kulture, grobi\u0161te biliga, ili arheolo\u0161ki re\u010deno nekropole ste\u0107aka, koja je, tako rekav\u0161i, do ju\u010der bila zapu\u0161tena i zaboravljena. Radoslav Dodig<\/strong>, predsjednik ogranka Matice hrvatske Ljubu\u0161ki, nazo\u010dnima je napomenuo kako je ovaj ogranak pro\u0161le godine aplicirao na natje\u010daju Ministarstva turizma i okoli\u0161a na projektu spomenika kulture u turisti\u010dkoj ponudi. Na posljednji dan 2009. su dobili skromnu svotu novca kojom je ministarstvo potpomoglo da se ovo grobi\u0161te uredi.<\/p>\n

\u201cHtjeli smo da se ono i ozna\u010di \u0161to je i napravljeno, a izdani su i prospekti ili vodi\u010di na hrvatskom i engleskom jeziku, koji pobli\u017ee ozna\u010davaju lokaciju ovih grobi\u0161ta. Vodi\u010di su izdani kako bi radoznalci, entuzijasti ili skupine posjetitelja mogli pro\u010ditati i vidjeti \u0161to govori ovo grobi\u0161te, odnosno ova nekropola\u201d, kazao je Dodig. Dodao je da je ogranak Matice ovu akciju pokrenuo zbog toga \u0161to ima u svom statutu za\u0161titu, prezentaciju i o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine, posebice one materijalne. Me\u0111u njima su bilizi ili ste\u0107i iz 14. i 15. stolje\u0107a koje dr\u017ee za jedne od najugro\u017eenijih spomenika. Tako\u0111er, smatraju da \u0107e u okviru projekta autoceste koji prolazi ne\u0161to sjeverno-zapadnije od ovih biliga, kroz Bija\u010du, Zviri\u0107e i Studence Ljubu\u0161ki imati priliku prezentirati svoje povijesno blago, kada se ti na\u0111u blizu trase autoceste, odmori\u0161ta, grani\u010dnih prijelaza i terminala. \u201cMi\u0161ljenja smo da ovo grobi\u0161te zaslu\u017euje jednu pozornost s arheolo\u0161kog, povijesnog pa i simboli\u010dkog zna\u010daja. Naime, gotovo da i nemamo materijalnih spomenika iz 14. i 15. stolje\u0107a, osim kule hercega Stjepana na Starom gradu u Ljubu\u0161kom, pa se samim tim ovi bilizi i njih jo\u0161 oko 700 u cijeloj op\u0107ini isti\u010du kao jedini spomenici kasnog srednjeg vijeka\u201d, istaknuo je Dodig.\u00a0 <\/p>\n

\"nacelnik_bijaca\"<\/p>\n


Spektar simbola<\/strong><\/p>\n

Trenuta\u010dno je na ovoj lokaciji vidljivo 35 ste\u0107aka, s tim da je jedan prenesen u arheolo\u0161ku zbirku franjeva\u010dkog samostana na Humcu. U me\u0111uvremenu, 1954., obja\u0161njava Dodig, ona je bila prezentirana u jednoj stru\u010dnoj publikaciji. \u010ciste\u0107i ovaj teren, Dodig isti\u010de kako su prona\u0111ena jo\u0161 dva ste\u0107ka u zidu. Ovo grobi\u0161te na Bija\u010di je jedinstveno po tome \u0161to je polovica ste\u0107aka ukra\u0161ena, zna\u010di oni koji su ovdje pokapali imali su mogu\u0107nosti i sredstava za ukra\u0161avanje grobova. S arheolo\u0161ke, likovne, povijesne strane ovo je vrlo vrijedno groblje. Zastupljeni su svi mogu\u0107i oblici plo\u010da, od \u0161krinja, do sljemenjaka. Zastupljen je \u010ditav spektar razli\u010ditih simbola i arhitektonskih ukrasa, od bordura, kri\u017eeva, oru\u017eja, \u0161titova sa ma\u010devima.<\/p>\n

\u201cU druge dvije faze u ovom projektu uklju\u010deno je \u010di\u0161\u0107enje zida, odnosno podzidavanje i va\u0111enje 11 ste\u0107aka koji su ugra\u0111eni u zid i njihovo ponovno vra\u0107anje na mjesto. Zatim potrebno ih je o\u010distiti od li\u0161ajeva za\u0161titnim sredstvima, premazati ih tako\u0111er za\u0161titnim sredstvima i posljednja faza bi bilo arheolo\u0161ko istra\u017eivanje. To zna\u010di da je potrebno istra\u017eiti groblje i eventualne nalaze pohraniti u muzej i nakon toga napraviti stru\u010dnu studiju\u201d, objasnio je Dodig.<\/p>\n

Vrijedno groblje<\/strong><\/p>\n

Trenuta\u010dno je na ovoj lokaciji vidljivo 35 ste\u0107aka, s tim da je jedan prenesen u arheolo\u0161ku zbirku franjeva\u010dkog samostana na Humcu. U me\u0111uvremenu, 1954., obja\u0161njava Dodig, ona je bila prezentirana u jednoj stru\u010dnoj publikaciji. \u010ciste\u0107i ovaj teren, Dodig isti\u010de kako su prona\u0111ena jo\u0161 dva ste\u0107ka u zidu. Ovo grobi\u0161te na Bija\u010di je jedinstveno po tome \u0161to je polovica ste\u0107aka ukra\u0161ena, zna\u010di oni koji su ovdje pokapali imali su mogu\u0107nosti i sredstava za ukra\u0161avanje grobova. S arheolo\u0161ke, likovne, povijesne strane ovo je vrlo vrijedno groblje. Dodig je ju\u010der zahvalio svima koji su sudjelovali u ovom projektu predstavljanja ste\u0107aka, me\u0111u kojima i Op\u0107ini Ljubu\u0161ki koja je izdvojila odre\u0111en iznos novca za tiskanje bro\u0161ura. Za sve nazo\u010dne na prezentaciji uprili\u010den je i prigodan domjenak.<\/div>\n


<\/strong> <\/p>\n

Z. Volarevi\u0107 | Dnevni list<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"bilizi_bijaca\"Ju\u010der je u sklopu obilje\u017eavanja dana op\u0107ine Ljubu\u0161ki u Dili\u0107i na Bija\u010di, to\u010dnije u Gali\u0107a ogradi, vlasni\u0161tvo Ivana Gali\u0107a<\/strong>, uprili\u010dena prezentacija spomenika kulture, grobi\u0161te biliga, ili arheolo\u0161ki re\u010deno nekropole ste\u0107aka, koja je, tako rekav\u0161i, do ju\u010der bila zapu\u0161tena i zaboravljena. Radoslav Dodig<\/strong>, predsjednik ogranka Matice hrvatske Ljubu\u0161ki, nazo\u010dnima je napomenuo kako je ovaj ogranak pro\u0161le godine aplicirao na natje\u010daju <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":4088,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-4090","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4090","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4090"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4090\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4088"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4090"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4090"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4090"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}