{"id":4165,"date":"2010-02-22T21:37:36","date_gmt":"2010-02-22T20:37:36","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/02\/22\/dnevnik-fra-anela-nuia-prvi-put-u-javnosti\/"},"modified":"2010-02-22T21:37:36","modified_gmt":"2010-02-22T20:37:36","slug":"dnevnik-fra-anela-nuia-prvi-put-u-javnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/dnevnik-fra-anela-nuia-prvi-put-u-javnosti\/","title":{"rendered":"Dnevnik fra An\u0111ela Nui\u0107a prvi put u javnosti"},"content":{"rendered":"
\"fra_andjeo\"U povodu 160. godi\u0161njice njegova ro\u0111enja Hercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija Uznesenja BDM i Franjeva\u010dka knji\u017enica objavili su monografiju ”Fra An\u0111eo Nui\u0107 – \u017eivot i djelo”. Fra An\u0111eo Nui\u0107 <\/strong>(1850. – 1916.) hercegova\u010dkom puku nije nepoznat – autor je molitvenika koji je do sada do\u017eivio 22 izdanja, pa je fra An\u0111eo, ka\u017ee fra Ante Mari\u0107,<\/strong> koji je uz dr. fra Roberta Joli\u0107a<\/strong> pripre\u0111iva\u010d ove monografije, autor \u201chercegova\u010dkog bestselera\u201d kroz stolje\u0107a.
Od prvog izdanja tog molitvenika objavljenog 1892., pa do 1997. kada je objavljeno 22. izdanje, ovaj je molitvenik sa\u010duvao duh svog autora, ka\u017ee fra Ante. No, on nije bio samo autor tog molitvenika – bio je istaknuti pastoralni i poglavito kulturni radnik. Manje je poznata \u010dinjenica da je bio najpredaniji sakuplja\u010d narodne ba\u0161tine i utemeljitelj prvog muzeja u Bosni i Hercegovini, onoga na Humcu kod Ljubu\u0161kog, starijeg \u010detiri godine \u010dak i od sredi\u0161njeg Zemaljskog muzeja BiH, koji je osnovan 1888. No, posebnost ove monografije je ono po \u010demu je fra An\u0111eo bio slabo poznat \u0161iroj javnosti – po prvi put u ovom djelu je objavljen fra An\u0111elov ”Sva\u0161tenjak”, kako ga je nazvao, a rije\u010d je o fra An\u0111elovim dnevni\u010dko-kroni\u010darskim zapisima, koji su izuzetno zanimljivi, poglavito zbog turbulentnog vremena kojem je fra An\u0111eo bio svjedokom.

Svjedok burnih vremena<\/strong><\/p>\n

To je vrijeme sloma Osmanskog carstva, koje je stolje\u0107ima obilje\u017eavalo \u017eivot BiH, vrijeme vjetrometine u kojoj se ova zemlja nalazila u smjeni vlasti, kada vlast po\u010dinje preuzimati austrougarska. Fra An\u0111eo svoj ”Sva\u0161tenjak” po\u010dinje pisati 7. svibnja 1875., kada je u Mostar do\u0161ao kao u\u010ditelj pu\u010dke \u0161kole. Pisao ga je 20 godina, sve do 1895.
”U njemu kao u jednoj kronici, ili kronici koju je radio, kako je kazao po istini, o onome \u0161to se doga\u0111alo, pisao je po naputku onda\u0161njeg provincijala fra Dujama Ostoji\u0107a.\u00a0 Tu kroniku je ostavio u arhiv Provincije, a poslije je prona\u0111ena u knji\u017enici Hercegova\u010dke provincije”, ka\u017ee nam fra Ante Mari\u0107. Iako je, kako je u stru\u010dnom tekstu napisala Iva Beljan, tematski te\u0161ko odrediti \u017eanr kojem pripada ovaj svojevrsni fra An\u0111elov dnevnik, on zanimljivo spaja neke osobine dnevnika s osobinama historiografskih \u017eanrova, posebice kronike, odnosno ljetopisa\u2026 Zapisivao je samo ono \u0161to je on vidio i do\u017eivio, odnosno \u010demu je bio svjedokom, ono \u0161to je \u010duo od starih te bilje\u0161ke o doga\u0111ajima i o kojima je \u010ditao – ve\u0107 koncem 19. stolje\u0107a postojali su dnevni i tjedni listovi.<\/p>\n

Prvi u\u010ditelj pjevanja <\/p>\n

Fra An\u0111eo Nui\u0107 je bio svjedokom va\u017enih povijesnih doga\u0111aja: Hercegova\u010dki ustanak i doga\u0111aji oko okupacije BiH, uspostava nove vlasti, pa sve do posljednjeg doga\u0111aja o kojem donosi bilje\u0161ku, a to su studentski izgredi u Zagrebu za posjeta Franje Josipa I. 1895. No njegov interes, prema bilje\u0161kama koje je zapisao u \u201cSva\u0161tenjaku\u201d, nisu \u010dinile samo velike politi\u010dke teme – teme nisu odvojene nego isprepletene, pa tako uz politi\u010dke teme spominje i one vjerske, kao \u0161to je uspostava Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije, govori o obi\u010dajima, opisuje narodne no\u0161nje, statistike o broju stanovnika, osnivanje muzeja, otkrivanje spomenika, su\u0161e, poplave, potresi, me\u0107ave\u2026 Fra An\u0111eo je bio prvi u\u010ditelj pjevanja u Hercegovini i upravo on je dobio prvi harmonij u Mostaru. O tome pi\u0161e i u \u201eSva\u0161tenjaku\u201c. ”Na 23. svibnja 1875. Prvi put o\u010du se ovaj muzi\u010dni glas u Hercegovini; ovaj isti dan na Presveto Trojstvo jesam u crkvi na njem svirao i misu pjevao, a fra Grgo Gavran misu govorio”, zapisao je fra An\u0111eo o prvom harmoniju u Mostaru. Prvi glasovir u Mostar je do\u0161ao 20. sije\u010dnja 1876. – fra An\u0111eo ga je kupio u Mlecima 17. rujna 1875. Tako u predgovoru ove knjige pi\u0161e da ”Sva\u0161tenjak” ima uistinu neprocjenjivu i neprolaznu vrijednost za upoznavanje turbulentnih vremena u kojima je autor \u017eivio i djelovao, a posebno smjene vlasti 1878., kada se turske vlasti nakon 400 godina povla\u010de iz BiH i vlast prepu\u0161taju austrijskom caru.<\/p>\n

Fra An\u0111elov molitvenik<\/strong><\/p>\n

Molitvenik fra An\u0111ela Nui\u0107a od 1892. (kada je objavljeno prvo izdanje, u Mostaru tiskom don Franje Mili\u0107evi\u0107a) sve do 1997. do\u017eivio je 22 izdanja. Posebno poglavlje ove knjige posve\u0107eno je tom molitveniku o kojemu je pisao fra Ante Mari\u0107.
”Taj molitvenik je stolje\u0107ima zadr\u017eao duh svog autora, kao i molitvi koje je prikupio za puk. Nastao je u vremenu kad je puk u Hercegovini, slobodno se mo\u017ee re\u0107i, bio nepismen, da bi u 11. i 12. izdanju prvi put do\u017eivio svoju objavu na \u0161tokavskom ijekavskom, odnosno knji\u017eevnom hrvatskom jeziku. Zanimljivo je da je on i danas aktualan, \u017eiv, i da je i danas u uporabi”, kazao nam je fra Ante. Fra An\u0111eo \u010dak u uvodnom tekstu molitvenika pi\u0161e da \u0107e molitvenik pisati razumljivim jezikom da bi ga puk mogao razumjeti, i upravo u tome je bit tog molitvenika. Ova knji\u017eica sadr\u017ei molitve, pjesme, kalendar, i posebne privatne oblike molitve. U ovom se radu ukazuje na najizra\u017eenije jezi\u010dne osobitosti fra An\u0111elova molitvenika s obzirom na dana\u0161nju normu hrvatskog standardnog jezika u grafiji, ortografiji, fonologiji\u2026, zapisala je u stru\u010dnom tekstu dr. sc. Katica Kre\u0161i\u0107. Dr. Robert Joli\u0107 pozabavio se fra An\u0111elovim \u017eivotopisom: ka\u017ee da je bio zainteresiran i za fotografiju. Ro\u0111en je u Drinovcima 20. studenoga 1850., a za sve\u0107enika je zare\u0111en u Rimu u 23. godini. \u017delja prire\u0111iva\u010da knjige je bila njome svu raznolikost fra An\u0111elova djelovanja i interesa za va\u017ena podru\u010dja duhovnosti i materijalne kulture u narodu u kojem je ponikao i djelovao.<\/p>\n

Iz fra An\u0111elova \u017eivotopisa
<\/strong>
Nakon pripravnoga \u0161kolovanja u \u0160irokomu Brijegu nastavio se \u0161kolovati u Rimu. Ondje je 29. o\u017eujka 1873. zare\u0111en za sve\u0107enika. Vrativ\u0161i se u Hercegovinu nekoliko je vremena bio u du\u0161obri\u017eni\u010dkoj slu\u017ebi, a onda je postavljen za u\u010ditelja osnovne \u0161kole u Mostaru. Tu je du\u017enost obavljao od 1875. – l 882. Budu\u0107i da je bio veoma glazbeno nadaren, fra An\u0111eo Kraljevi\u0107 mu je kupio harmonij, pa je bolje mogao pou\u010davati djecu u pjevanju. Nakon toga imenovan je u\u010diteljem novaka na Humcu. Dok je obna\u0161ao tu slu\u017ebu, osnovao je 1884. prvi u Hercegovini, Tre\u0107i red sv. Franje. Iste je godine na Humcu osnovao muzej, \u00bbzbirku svakovrsnih stvari koliko prirodoslovnih toliko arheologi\u010dkih\u00ab. Bio je od 1904. do 1907. provincijal Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije. Bavio se i pisanjem. Najpoznatiji je po molitveniku, koji je dao tiskati 1892.\u00a0 Taj se njegov molitvenik i danas koristi, a zovu ga molitvenik fra An\u0111ela Nui\u0107a. Do sada je imao 22 izdanja.

Svjedokom va\u017enih povijesnih doga\u0111aja<\/strong><\/p>\n

Fra An\u0111eo Nui\u0107 je bio svjedokom va\u017enih povijesnih doga\u0111aja: Hercegova\u010dki ustanak i doga\u0111aji oko okupacije BiH, uspostava nove vlasti, pa sve do posljednjeg doga\u0111aja o kojem donosi bilje\u0161ku, a to su studentski izgredi u Zagrebu za posjeta Franje Josipa I. 1895. No njegov interes, prema bilje\u0161kama koje je zapisao u \u201eSva\u0161tenjaku\u201c, nisu \u010dinile samo velike politi\u010dke teme<\/div>\n

<\/p>\n

A. Copf | Dnevni list<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"fra_andjeo\"U povodu 160. godi\u0161njice njegova ro\u0111enja Hercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija Uznesenja BDM i Franjeva\u010dka knji\u017enica objavili su monografiju ”Fra An\u0111eo Nui\u0107 – \u017eivot i djelo”. Fra An\u0111eo Nui\u0107 <\/strong>(1850. – 1916.) hercegova\u010dkom puku nije nepoznat – autor je molitvenika koji je do sada do\u017eivio 22 izdanja, pa je fra An\u0111eo, ka\u017ee fra Ante Mari\u0107,<\/strong> koji je uz dr. fra Roberta Joli\u0107a<\/strong> pripre\u0111iva\u010d ove monografije, autor \u201chercegova\u010dkog bestselera\u201d kroz stolje\u0107a. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":4164,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-4165","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4165","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4165"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4165\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4164"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4165"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4165"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4165"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}