{"id":4186,"date":"2010-02-24T12:56:47","date_gmt":"2010-02-24T11:56:47","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/02\/24\/jure-gali-o-qgrijesimaq-fratara\/"},"modified":"2010-02-24T12:56:47","modified_gmt":"2010-02-24T11:56:47","slug":"jure-gali-o-qgrijesimaq-fratara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/jure-gali-o-qgrijesimaq-fratara\/","title":{"rendered":"Jure Gali\u0107 o “grijesima” fratara!"},"content":{"rendered":"
Ime predsjednika SUBNOR-a BiH Jure Gali\u0107a<\/strong> u posljednje se vrijeme sve vi\u0161e spominje u kontekstu saznanja o nekim\u00a0 partizanskim zlo\u010dinia koji su se u zapadnoj Hercegovini dogodili u II. Svjetskom ratu i nakon njega. Stoga smo odlu\u010dili napraviti ekskluzivni intervju sa samim Gali\u0107em, koji je u to vrijeme bio \u010dlan Okru\u017enog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu. S njim je razgovarao Danijel Ivankovi\u0107<\/strong>, novinar portala javno.ba

Zajedno sa svojim sumje\u0161tanima Jurom Gali\u0107em-Velikim, Marijanom Primorcem i jo\u0161 nekima bili ste 1941. pritvoreni u Ljubu\u0161kom, tu\u017eiteljstvo je zahtijevalo smrt strijeljanjem,\u00a0 me\u0111utim, Vi ste oslobo\u0111eni. Kako iz dana\u0161nje perspektive gledate na to su\u0111enje ? Tko je najzaslu\u017eniji \u0161to ste iz zatvora iza\u0161li?<\/strong><\/p>\n

\u201eTo\u010dno je da smo bili zatvoreni kao \u010dlanovi partije. Imali smo u to vrijeme odre\u0111ene aktivnosti, pa smo primjerice prikupljali oru\u017eje, odvra\u0107ali ljude da ne idu u usta\u0161e, pa smo 13. lipnja na blagdan Sv. Ante, koji se posebno slavio na Humcu, bacali letke, jer pored toga \u0161to se obilje\u017eavao Dan \u017eupe oni su tom prilikom slavili i imendan Ante Paveli\u0107a. Doga\u0111alo se ubijanje antifa\u0161ista, najprije Srba, a zatim su u Vitini ubijena dva antifa\u0161ista Hrvata. Po\u0161to su Artukovi\u0107 i Dugand\u017ei\u0107, kao i jo\u0161 neke visoko pozicionirane usta\u0161e bili iz Ljubu\u0161kog dosta toga smo znali o njima, a njih je opet, mo\u017eda zbog ugleda u svom kraju, bila sramota da nas ubiju pa smo predani na Sud u Mostar u studenom 1941. godine. Dole smo pu\u0161teni, iako sam kasnije saznao kako se Eugen Kvaternik, koji je u usta\u0161ama vodio obavje\u0161tajnu slu\u017ebu, s time nije slagao, htio nas je \u010dak deportirati u Jasenovac, me\u0111utim izvukli smo se\u201c.<\/p>\n

Nakon izlaska iz zatvora nastavili ste aktivno politi\u010dki djelovati. Sude\u0107i prema Va\u0161im izjavama i\u00a0 objavljenim radovima veze s partijskim komitetom u Hercegovini odr\u017eavali ste preko Olge Marasovi\u0107 a sa dalmatinskim komunisti\u010dkim \u0107elijama izravno. \u010ciji je ja\u010di utjecaj na Vas bio u to vrijeme ? Dalmatinskih komunisti\u010dkih \u0107elija\u00a0 ili Vase Miskina- Crnog?<\/strong><\/p>\n

\u201eNastavili smo djelovati, jer bilo je nas 6-7 bija\u010dkih (Gali\u0107evo rodno selo Bija\u010da) aktivista koji smo djelovali u ilegali, tek smo trebali uspostaviti veze s antifa\u0161istima u Dalmaciji. Dizali smo ustanke, do\u010dekivali usta\u0161e iz zasjeda, rasijecali stupove, odnosno \u017eice na njima kako bi fa\u0161istima onemogu\u0107ili veze. Kada smo se napokon sastali s drugovima iz Dalmacije odlu\u010deno je da djelujemo kao vojna jedinica u bataljunu \u201eJosip Jur\u010devi\u0107\u201c. Kasnije sam povu\u010den iz jedinice i postavljen za sekretara srezskog komiteta Metkovi\u0107. Dakle, mogu slobodno re\u0107i da su na nas jedini utjecaj imale dalmatinske komunisti\u010dke \u0107elije, dok sa Vasom Miskinim-Crnim nismo dolazili u kontakt\u201c.<\/p>\n

Do konca sije\u010dnja 1945. u Hercegovini su stradala dvojica franjevaca. Kako tuma\u010dite stradanja franjevaca koja su nastala nakon 28. sije\u010dnja 1945. i\u00a0 ubojstva fra Maksimilijana Jur\u010di\u0107a u Vrgorcu?<\/strong><\/p>\n

\u201eSvakakve su pri\u010de i tada kru\u017eile, a evo vidim kru\u017ee i dan danas. Za nekog je sama okupacija \u0160irokog Brijega predstavljala oslobo\u0111enje, jer su bili zatrovani pri\u010dama svojih fratara. Neki su pobjegli prema Bleiburgu, neki prema Vrgorcu, osobno prvi put \u010dujem za ime tog fratra, no mogu re\u0107i da im je najja\u010de upori\u0161te bilo u \u0160irokom Brijegu, ali je ipak i ono stradalo, no imali smo i mi svoje ljude, pa u \u0160irokom ima 10 nositelja partizanskih spomenica, a jednom prilikom sam, pi\u0161u\u0107i za Slobodnu Bosnu, naveo i njihova imena. Za njih je to mo\u017eda malo, a za nas puno\u201c.<\/p>\n

\u0160ef Ozne u Ljubu\u0161kom u to je vrijeme bio Pero Jel\u010di\u0107. Zajedno s njim pripadali ste vodstvu\u00a0 Okru\u017enog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu. \u010cinjenica je da je Jel\u010di\u0107 bio odgovoran za zatvor u Ljubu\u0161kom iz koga su fra Maksimilijan Jur\u010di\u0107 i ostali zatvorenici\u00a0 odvedeni prema Vrgorcu\u00a0 i kasnije ubijeni. Tko je takvu zapovijed mogao izdati? Osobno Jel\u010di\u0107 ili se morao konzultirati sa svojim \u0161efom Slobodanom \u0160akoti\u0107em, koji je u to vrijeme bio u Dabru?<\/strong><\/p>\n

\u201eKada je Ljubu\u0161ki drugi put pao u usta\u0161ke ruke osobno sam se zatekao u Posu\u0161ju, ali mo\u017eete zamisliti kakav je dar mar nastao me\u0111u obi\u010dnim ljudima kada su usta\u0161e u\u0161le u samo mjesto. No, ipak je uslijedilo oslobo\u0111enje Ljubu\u0161kog i fratri su naravno bje\u017eali. Sje\u0107am se da je fra Serafin Dodig predvodio grupu koja je bje\u017eala prema Vrgorcu, no imali su nesre\u0107u da su iz suprotnog smjera nai\u0161li antifa\u0161isti, koji su isto tako sva\u0161ta pro\u017eivjeli, pa vjerujem da se tu sva\u0161ta doga\u0111alo. Jel\u010di\u0107 je bio istina na \u010delu OZNE, koja je bila jaka slu\u017eba, ali smo mi imali i KNOJ, posebnu vojnu jedinicu koja se borila protiv odmetnika i u vremenu nakon rata. Zemlja jeste bila oslobo\u0111ena, ali bio je dio onih koji su uvijek \u017eivjeli u uvjerenju da \u0107e ostati na povr\u0161ini, da \u0107e njihova ideja pobijediti. Bili su ogrizli u krvi i nisu se htjeli predati, jer su mislili tko zna \u0161to da im mo\u017eemo uraditi. Tu su najnezgodniji bili \u0161irokobrije\u0161ki \u0161kripari koji su se dosta dugo skrivali i borili\u201c

Prema vlastitim navodima objavljenim u knjzi \u201eVrijeme i ljudi\u201c, zajedno s Markom \u0160olji\u0107em bili ste na \u0160irokom Brijegu 07. velja\u010de 1945. Prema va\u0161im navodima pro\u0161li ste pored samostana oko 12.00 sati, a oko 16 sati u samostanu je ubijeno 12 \u0161irokobrije\u0161kih franjevaca. Kako na njihovu smrt danas gledate?<\/strong><\/p>\n

\u201eIstina \u017eiva. Kod samostana sam nai\u0161ao i nigdje nikoga nisam vidio. Crkvu sam iz znati\u017eelje malo razgledao. Tek kada smo se sa brijega gdje je samostan spu\u0161tali prema rijeci Li\u0161tici vidjeli smo le\u0161eve ubijenih Nijemaca, jedan uni\u0161teni partizanski tenk. I mogu re\u0107i kako je tu bilo svega i sva\u010dega, \u010dak smo se unutar svojih redova zavadili, jer je bilo nereda kakvog ipak nije trebalo biti, me\u0111utim Dalmatinci nisu mogli svoje obuzdati. Slobodno \u0107u re\u0107i da se na \u0160iroki Brijeg i\u0161lo isto kao i na Berlin, jer Rusi i ostali su znali koliko im zna\u010di uni\u0161titi Berlin, a mi smo isto tako znali \u0161to zna\u010di slomiti naj\u010dvr\u0161\u0107e usta\u0161ko upori\u0161te \u0161to je \u0160iroki Brijeg bez ikakve dvojbe bio. Ovim putem jo\u0161 \u017eelim re\u0107i kako nisu svi fratri stradali od antifa\u0161ista, jer je fra Martin Sopta ubijen od strane \u0161kripara. Bar sam \u010duo kako su oni no\u0107ili kod njega i ubili ga zato \u0161to se s nama sastajao. Bio je antifa\u0161isti\u010dki opredijeljen i toga je na\u017ealost ko\u0161talo \u017eivota\u201c.<\/p>\n

\u0160to mo\u017eete kazati za Va\u0161eg ro\u0111aka Marijana Primorca i njegovu antifa\u0161isti\u010dku skupinu?<\/strong>
\u201eTo je uistinu bio rijetko vi\u0111en heroj, koji je pripadao partijskoj organizaciji u Ljubu\u0161kom. Skupa smo u partizane oti\u0161li. Kasnije mu se dogodilo da je imao jednu krizu, pa je zadr\u017ean u Hercegovini, najprije kao politi\u010dki komesar \u010dete, a zatim kao komesar Zapadnohercegova\u010dkog antifa\u0161isti\u010dkog odreda\u201c.<\/p>\n

U popodnevnim satima tog 07. velja\u010de u \u0160irokom Brijegu je odr\u017ean prvi sastanak \u201eNarodno oslobodila\u010dkog odbora\u201c. Tko je, uz Vas, Marka \u0160olji\u0107a i Mirka Praljka,\u00a0 sve bio na tome sastanku i kakvi su bili njegovi zaklju\u010dci?<\/strong><\/p>\n

\u201eSje\u0107am se da smo Marko \u0160olji\u0107 i ja bili ispred pokreta. Imali smo sastanak u nekoj gostionici, ali nisam siguran da danas do\u0111em u \u0160irokom Brijegu bi li prona\u0161ao tu gostionicu a volio bih to. Na sastanku nas je bilo 20-tak, no klima nije bila najbolja za razgovore. Razumljivo jer ni le\u0161evi jo\u0161 nisu bili pokupljeni i zakopani, tek smo naknadno to uradili, a prvi zadatak koji je Odbor donio bilo je uspostavljanje reda i mira na ulicama \u0160irokog Brijega koje su ba\u0161 izgledale u\u017easno\u201c.<\/p>\n

Spominjete se i kao jedan od autora izvje\u0161\u0107a Okru\u017enog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu od 13. velja\u010de 1945. (Historijski arhiv Mostar, Pik. Broj Og.19.-587.) u\u00a0 kome se franjevci optu\u017euju kao najodgovorniji krivci za vojni\u010dki poraz partizana u Hercegovini izme\u0111u 27. sije\u010dnja i 01. velja\u010de 1945. Vidite li i danas njihovu krivnju za ta doga\u0111anja?<\/strong><\/p>\n

\u201eRadio sam jedan feljton koji je objavljen u Glasu antifa\u0161ista, kao i Hercegova\u010dkim novinama. Tu sam naveo, a evo sada ponavljam svoje tvrdnje kako vjeru i religiju smatram najpogubnijom za sve nevolje u Hercegovini tog vremena. Sve\u0107enici su bili maksimalno prousta\u0161ki orijentirani, narod sve upijao \u0161to su oni govorili i to je narod u ve\u0107em dijelu Hercegovine odvelo na krivi put. U Ljubu\u0161kom je primjerice svaka peta mu\u0161ka glava iz tog vremena stradala u usta\u0161kom pokretu. Franjevci su najvi\u0161e svemu tome doprinijeli i svakako da su najodgovorniji\u201c.<\/p>\n

Danijel Ivankovi\u0107 | JAVNO.ba<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ime predsjednika SUBNOR-a BiH Jure Gali\u0107a<\/strong> u posljednje se vrijeme sve vi\u0161e spominje u kontekstu saznanja o nekim\u00a0 partizanskim zlo\u010dinia koji su se u zapadnoj Hercegovini dogodili u II. Svjetskom ratu i nakon njega. Stoga smo odlu\u010dili napraviti ekskluzivni intervju sa samim Gali\u0107em, koji je u to vrijeme bio \u010dlan Okru\u017enog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu. S njim je razgovarao Danijel Ivankovi\u0107<\/strong>, novinar portala javno.ba <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":4185,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-4186","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4186","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4186"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4186\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4185"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}