{"id":4274,"date":"2010-03-04T07:35:27","date_gmt":"2010-03-04T06:35:27","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/03\/04\/ustavni-progon-bih-hrvata\/"},"modified":"2010-03-04T07:35:27","modified_gmt":"2010-03-04T06:35:27","slug":"ustavni-progon-bih-hrvata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/ustavni-progon-bih-hrvata\/","title":{"rendered":"Ustavni progon BiH Hrvata"},"content":{"rendered":"
\"ustav_rh\"Ustavni progon hercegbosanskih Hrvata iz RH, \u0161to ga je godinama poticala uglavnom oporbena politi\u010dka elita, a na posljetku prihvatila i Vlada, donijet \u0107e nevolje ne samo Hrvatima, koji su ostali izvan granica mati\u010dne dr\u017eave, nego i samoj Republici Hrvatskoj. Zbog neravnopravna polo\u017eaja u BIH, a sad politi\u010dki napu\u0161teni i zakonski diskriminirani u Hrvatskoj, hercegbosanski Hrvati su prisiljeni na teritoriju, koji je ve\u0107inski u njihovim rukama, formirati vlastitu federalnu jedinicu. Bo\u0161nja\u010dka ratna politika i poslijeratni sarajevski unitarizam potisnuli su Hrvate iz mnogih dijelova sredi\u0161nje Bosne pa \u0107e im teritorij od Drvara preko Mostara do Stoca ostati jedina upori\u0161na to\u010dka. Nakon diskriminiraju\u0107ih odluka u Hrvatskom saboru, njihove opravdane zahtjeve mogu trenutno \u010dak i zaustaviti sarajevski i me\u0111unarodni pritisci, nu te\u017enje naroda nikad ne \u0107e sprije\u010diti pa \u0107e svako demokratsko o\u010ditovanje volje i\u0107i u prilog njihovu osamostaljenju.<\/div>\n
\n
Prekograni\u010dno neprijateljsko raspolo\u017eenje te stalni bo\u0161nja\u010dki pritisci prisilit \u0107e hercegbosanske Hrvate da vlastite probitke usklade s Republikom Srpskom, a njihov nerije\u0161en status u BiH do unedogled \u0107e otezati mo\u017eebitni ulazak ove zemlje u Europsku uniju. Dogovor s Republikom Srpskom oja\u010dat \u0107e legitimne te\u017enje obaju kr\u0161\u0107anskih naroda da se izvuku ispod bo\u0161nja\u010dke, dakle muslimanske dominacije. Tim savezom, koji na \u0161irem regionalnom planu, naravno ide u prilog Srbiji, znatno bi podigao strate\u0161ki ugled Beogradu, koji bi prakti\u010dno u svom okru\u017eenju imao muslimansku dr\u017eavicu. Dakle, upravo polo\u017eaj koji ratom nije uspio izboriti. Osim pacifikacije Bo\u0161njaka, koji su zbog sve utjecajnijega fundamentalizma postali ozbiljnom prijetnjom Europi, u mnogo \u010demu bi se promijenio i geostrate\u0161ki polo\u017eaj Republike Hrvatske. Osim maloga muslimanskog oto\u010di\u0107a oko Biha\u0107a, Hrvatska bi na svojim ionako dugim granicama imala Srbiju, Republiku Srpsku i hercegbosanske Hrvate, koji, ako \u017eele opstati moraju \u010duvati svoj vlastiti probitak, a to je savez s Republikom Srpskom i Srbijom.<\/div>\n

Kako u prijepornim pograni\u010dnim dijelovima Republike Hrvatske \u017eivi srpska manjina, koja je teritorijalno, etni\u010dki, gospodarski i kulturno naslonjena na Republiku Srpsku u budu\u0107nosti bi mogle rasti tenzije za regionalnim, a kasnije, vjerojatno i teritorijalnim povezivanjem. Budu\u0107i da Srbija, ali i Republika Srpska imaju sna\u017ena politi\u010dka upori\u0161ta u mnogim sredi\u0161tima Europske unije Hrvatska bi se u slu\u010daju bilo kakvih prijepornih pitanja mogla na\u0107i u vrlo nezavidnu polo\u017eaju. Ne treba ispustiti iz vida ni \u010dinjenicu koliko je Srbija strate\u0161ki oja\u010dala izgradnjom ruskoga plinovoda Ju\u017eni potez, kao i sna\u017enom udjelu ruskoga kapitala u svim va\u017enijim gospodarskim granama u Republici Srpskoj. Odluke Hrvatskoga sabora o izgonu hercegbosanskih Hrvata iz Republike Hrvatske prati sna\u017ena medijska potpora, a ta se propaganda o navodnoj plja\u010dki dr\u017eavnoga prora\u010duna, socijalnim davanjima i beskrajnoj financijskoj pomo\u0107i sustavno prelijeva u sve narodne slojeve pa neupu\u0107eni narod krivnju za vlastiti bijedan polo\u017eaj, u potrazi za \u017ertvenim janjetom krivca pronalazi u hercegbosanskim Hrvatima. To sljepilo dugoro\u010dno \u0107e omogu\u0107iti bilo koji prodor s istoka, a ucijenjenoj Hrvatskoj, koja ionako ne vidi gdje se nalazi, tek \u0107e pru\u017eiti zadovoljstvo, kako su joj za jo\u0161 jednu povijesnu neda\u0107u krivi Hercegovci.<\/p>\n

U medijskoj histeriji najdalje su oti\u0161la glasila u rukama inozemnoga kapitala, koja ionako vode politike svojih gospodara. Neki su posljednjih dana, o\u010dito osokoljeni Vladinim najavama, nakon vi\u0161egodi\u0161njeg rasipanja mr\u017enje prema Hercegovcima, naglo stali u njihovu navodnu za\u0161titu. Nu motiv tog naglo probu\u0111ena pokroviteljstva, nije zalaganje za jednakopravan polo\u017eaj Hrvata u BiH, nego novi poticaj da se krivnja za nevolje hercegbosanskih Hrvata svali na cjelokupnu politiku Zagreba, a posebno na politiku Franje Tu\u0111mana, koji je u Daytonskom sporazumu ugradio obrambeni mehanizam kroz posebne veze izme\u0111u Republike Hrvatske i Federacije BiH. Nu taj sporazum su suspendirali Ivica Ra\u010dan i Stjepan Mesi\u0107, a na njegovoj provedbi nisu inzistirale ni postra\u010danovske vlasti. U pozadini ovakvih optu\u017eaba skriva se opravdavanje bo\u0161nja\u010dkih zlo\u010dina nad Hrvatima u sredi\u0161njoj Bosni i dolini rijeke Neretve, a koji su planski izvedeni, kako bi bo\u0161nja\u010dki politi\u010dki vrh, nakon \u0161to je u ratu izgubio teritorije od Srba, manjak prostora nadoknadio od Hrvata. Nu od ovakve politike, koju desetak posljednjih godina vode hrvatske vlasti, na kraju \u0107e najmanje koristi imati sami Hrvati, ali i Bo\u0161njaci.

<\/strong> <\/p>\n

Mate Kova\u010devi\u0107 | Hrvatsko slovo <\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"ustav_rh\"Ustavni progon hercegbosanskih Hrvata iz RH, \u0161to ga je godinama poticala uglavnom oporbena politi\u010dka elita, a na posljetku prihvatila i Vlada, donijet \u0107e nevolje ne samo Hrvatima, koji su ostali izvan granica mati\u010dne dr\u017eave, nego i samoj Republici Hrvatskoj. Zbog neravnopravna polo\u017eaja u BIH, a sad politi\u010dki napu\u0161teni i zakonski diskriminirani u Hrvatskoj, hercegbosanski Hrvati su prisiljeni na teritoriju, koji je ve\u0107inski u njihovim rukama, formirati vlastitu federalnu jedinicu. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":4273,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-4274","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4274","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4274"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4274\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4273"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4274"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4274"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4274"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}