{"id":4418,"date":"2010-03-17T00:13:44","date_gmt":"2010-03-16T23:13:44","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/03\/17\/muhamed-fahrudin-tanica-qvatreni-hrvatq-i-starevianac\/"},"modified":"2010-03-17T00:13:44","modified_gmt":"2010-03-16T23:13:44","slug":"muhamed-fahrudin-tanica-qvatreni-hrvatq-i-starevianac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/muhamed-fahrudin-tanica-qvatreni-hrvatq-i-starevianac\/","title":{"rendered":"Muhamed Fahrudin Tan\u010dica – “vatreni Hrvat” i Star\u010devi\u0107anac"},"content":{"rendered":"
\"hrvat_musl_vj\"Tri prva “europska intelektualca” iz kruga ljubu\u0161kih muslimana bili su Ejub Mujezinovi\u0107, student medicine u Be\u010du, Mulo Ibrulj, pitomac autrijske vojne akademije i Muhamed Fahrudin Tan\u010dica, student prava u Zagrebu.<\/span><\/div>\n
<\/div>\n
<\/span>Muhamed Fahrudin Tan\u010dica ro\u0111en je 1881. godine u Ljubu\u0161kom. <\/span>Jo\u0161 od mladena\u010dkih dana politi\u010dki se opredijelio za Hrvatsku stranku prava. <\/span> Zavr\u0161io je medresu, zatim Darul mualimin 1900., \u0161erijatsko-suda\u010dku \u0161kolu 1906 godine. Polo\u017eio je tri dr\u017eavna ispita od 1907. do 1909. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U po\u010detku pravni\u010dke karijere, od 22. jula 1909. godine, po dekretu Visoke zemaljske vlade, radio je u Okru\u017enom sudu u Sarajevu kao privremeni sudski prislu\u0161nik. Dobro je poznavao turski i arapski jezik. Kao pravnik radio je u Sarajevu, Bosanskoj Krupi i Prozoru. Umirovljen je 1911. godine zbog bolesti koju je nosio od rane mladosti.<\/span>
<\/span><\/div>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n
<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

O politi\u010dkom radu Muhameda Fahrudina Tan\u010dice, pravnika zagreba\u010dke \u0161kole, zna se samo iz ponekog novinskog napisa ili rijetkog dokumenta. Jo\u0161 od mladena\u010dkih dana politi\u010dki se opredijelio za Hrvatsku stranku prava. O tome svjedo\u010de dva novinska napisa iz 1905. i 1906. godine u hrvatskom star\u010devi\u0107anskom listu ” Osvit ” koji je izlazio u Mostaru.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n


U prvom napisu iz 1905. godine Tan\u010dica se o\u0161tro obara na poku\u0161aj srbizacije ljupkog grada :<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

” \u010cudnovato \u010dudo na ma\u010dku zvono, a na Ljubu\u0161kom srpski karakter. “Srpska \u017eaba” ( sarajevski list ” Srpska Rije\u010d “, o. a. ) ima nekoliko vremena nastavila se pa sve posrbi, ama i mi\u0161a u duvaru. Stanko Vraz, fra Grga Marti\u0107, ta to su zgoljni srbovi. Pa se tom nezasitnom bole\u0161\u0107u ” Srpske \u017eabe “oku\u017eilo petero Srb\u010dadi u Ljubu\u0161kom, te zatrubi\u0161e u ” \u017dabi ” da su dali Ljubu\u0161kom ” srpski karakter “. E ba\u0161 je to ko na ma\u010dku zvono ! Vrag bi znao \u0161ta ho\u0107e da ka\u017eu tim karakterom. Ta eto ih na prste od Rinde[1]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span>do gazda Mi\u0107e[2]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> , i plive i mrava 218, slovom dvije stotine osamdeset, kako to sami u svojoj ” \u017dabi ” ka\u017eu. Ali, pardon!. Sjetite se, srpski je karakter dobro zagalamiti, koga uvrijediti, lukavo prevariti itd. E, istina se mora priznati, oni su zaista takav karakter dali Ljubu\u0161kome, jer da nije te \u0161a\u010dice srp\u010dadi, niko mirniji i zadovoljniji ne bi bio od nas Ljubu\u0161aka. Te ako se kakvo srp\u010de o\u017eeni, eto krike i buke da ti u u\u0161ima zvoni po \u010ditavu sedmicu. Pa da nisu dali Ljubu\u0161kome srpski zna\u010daj ? E, ba\u0161 im na njihovu vla\u0161ku \u010dast taj karakter ; mi mu se ne protivimo, neka im ga a za nas u toliko vriedi; kad \u010dujemo kakovu galamu, mo\u017eemo zaklju\u010diti da tu ima kakovo srp\u010de ! ”
Fahrija.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span>
U \u0161trajku radnika Ureda za otkup duhana u Ljubu\u0161kom 1906. godine Muhamed Fahrudin Tan\u010dica bio je jedan od radni\u010dkih vo\u0111a. Za vrijeme \u0161trajka posredovao je kod kotarskih vlasti kao tuma\u010d radni\u010dkih zahtjeva, dr\u017eao je vatreni govor na velikom radni\u010dkom zboru, a vjerovatno je i autor dvaju rezolucija upu\u0107enih nadle\u017enoj vlasti. Imponira politi\u010dka zrelost ovog 25-godi\u0161njeg mladi\u0107a kome i u burnim \u0161trajka\u0161kim danima austrijska uprava nije mogla na\u0107i zamjerku.
<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span>Poslije uspjelog \u0161trajka radnika Ureda za otkup duhana 1906. godine, kotarski predstojnik \u0110uro Pauli\u0107 premje\u0161ten je u Sarajevo. Jednima je bilo drago da odlazi , drugim je bilo u interesu da ostane u ljupkom gradu. U polemici sarajevske i mostarskog vidnu ulogu imao je Muhamed Fahrudin Tan\u010dica.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n


Kotarski predstojnik \u0110uro Pauli\u0107 u\u017eivao je nepodijeljene simpatije ljubu\u0161kih muslimana i Hrvata, ali ne i Srba. je odmah objavila njegovu smjenu, ne bez diskretnog likovanja : <\/span>> Predstojnika Pauli\u0107a, na radost svima \u010destitim i od njega progonjenim Ljubu\u0161acima, vlada je premjestila u Sarajevo. \u010cujemo da podgovara fratre i glavare da brzojavno mole Buriana da ga ostavi u Ljubu\u0161kom, kako bi nas mogao i dalje proganjati i nasilje \u010diniti. Apelujemo na milost da nam ga vlada s vrata \u0161to prije skine, ina\u010de smo propali. Muslimani i pravoslavci.><\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span>
Muhamed Fahrudin Tan\u010dica je znao da su predstojnika Pauli\u0107a po\u0161tivali ljubu\u0161ki\u00a0 muslimani mo\u017eda vi\u0161e nego ijednog austrijskog funkcionera do tada. Tra\u017eio je u , da objavi imena muslimana-potpisnika, duboko uvjeren da se radi o podmetanju. Naravno, urednik je na\u0161ao na\u010dina da to ostane tajna ;. > Srpska Rije\u010d > to nije objavila, > jer bi time golemi broj muslimana, trgovaca i posjednika, izvrgli jednoj, makar i po njih neopasnoj parnici u Sarajevu, koja bi ih stala ogromnih materijalnih \u017ertava, a s jedne strane bili bi izvrgnuti, po svoj prilici, progonu neke nesavjesne \u010deljadi.><\/srpska><\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n


Tan\u010dica je s grupom istomi\u0161ljenika uputio brzojav ministru Burijanu i tra\u017eio da kotarski predstojnik Pauli\u0107 ostane u Ljubu\u0161kom. Prema izvorima , brzojav su potpisali neki franjevci, glavari i muktari i neki nepismeni gra\u0111ani predvo\u0111eni jednim muslimanom frankovcem. Za list dalje veli da je .<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n


U toj polemici sa ” Srpskom Rije\u010di ” Tan\u010dica isti\u010de da ga nije korektno nazivati frankovcem, ” jer se on bori na programu na kojem se bori i dr Frank, a to je program dr Ante Star\u010devi\u0107a. ” Tan\u010dica dalje pi\u0161e da se za njega mo\u017ee re\u0107i da je “Star\u010devi\u0107anac ” i da se tim imenom ” di\u010di i ponosi “.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span>
Hrvatski je 1906. godine pozdravio osnivanje islamskog omladinsklog dru\u0161tva [3]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> u Ljubu\u0161kom. Pored u\u010ditelja Mustafe ef. Konjhod\u017ei\u0107a u radu < Surej-je < isticao se Muhamed Fahrudin Tan\u010dica, kao njen prvi zvani\u010dno izabrani predsjednik.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n


Kao vatreni Hrvat, Tan\u010dica je 1907. godine demonstrativno skinuo ma\u0111arska zastavu sa op\u0107inske zgrade u Ljubu\u0161kom. Nov\u010danu kaznu izre\u010denu od kotarskog predstojnika nadoknadili su mu ljubu\u0161ki \u017eupnici i time pokazali punu solidarnost katolika s njegovim smionim \u010dinom :<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span>
“Danas je vl\u010d. o. A. Maji\u0107 uru\u010dio dar g. F. M. Tan\u010dici, pravniku, koji su mu poslali obli\u017enji \u017eupnici sakupljeni ju\u010der u Ru\u017ei\u0107ima prigodom imendana \u017eupnika vl\u010d. fra Aug. Mati\u0107a, da mu time nadoknade \u0161tetu, na globu od kotarskog predstojnika, na koju ga je odsudio, \u0161to je, kako je ve\u0107 poznato, kao vatreni Hrvat, na 17. pro\u0161log mjeseca, skinuo ma\u0111arsku zastavu s op\u0107inske, ali gostioni\u010daru Frosch-u iznajmljene zgrade, na koju ju je dao sam po sebi, ne znam kojim pravom, neslani op\u0107inski bilje\u017enik ef. Bukovac ! ?. \u010cast rodoljubivim darovateljima !”<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n


Muhamed Fahrudin Tan\u010dica se od mladosti opredijelio za hrvatsku nacionalnost. Bio je vatreni Hrvat i to je pokazivao smiono i svakom prilikom.Veoma mu je smetala nacionalna ” ravnodu\u0161nost ” ljubu\u0161kih muslimana, \u0161to se vidi iz ovog fragmenta jednog novinskog napisa :<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n


“Po prilici godine 1905. u hladu pred kiraethanom u Ljubu\u0161kom sjedi Jusuf ef.[4]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> i \u010dita i duboko zami\u0161ljen odahnu :<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

-Bo\u017ee, me\u0111u njih ( misli na Ma\u0111are i Austrijance ) iskru, da bi i mi lak\u0161e do\u0161li do svoje slobode.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

-A kako ti to misli\u0161 na\u0161u slobodu, dragi Jusuf ef. ?, upita\u0107e jedan od prisutnih.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

-Mislim, dragi moj, na Kralja svoje krvi i jezika na\u0161eg >.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n


Godine 1908., njegov stri\u010devi\u0107, poznati nacionalni borac Muhamed Fahrudin Tan\u010dica, tuma\u010di u kiraethani me\u0111u starijim ljudima kako nije dobro \u0161to nas muslimane zovu Turcima, kako smo mi u istinu Srbi i Hrvati, a stari ga poprijeko gledaju kao krvnika i ru\u017ee ga :- Dolazi Jusuf ef. u ovu larmu i veli :-Bra\u0107o, znate da ja svoga Mu\u0161u ne volim ( ovo je Jusuf ef. u \u0161ali rekao ), ali uza sve to on u ovoj stvari ima pravo. Danas se svijet dijeli na narode i nacije i na svakom evropskom kongresu govori se samo po imenu narodnom a ne po vjerskom. Nikad se ne govori o muslimanima, katolicima, pravoslavnim, itd., nego Srbima, Hrvatima, Nijemcima Francuzima, Rusima, Turcima, itd. A kad mi u istinu ne znamo govoriti turskim jezikom, niti smo kada htjeli znati, onda mi nismo Turci, zato je na\u0161e narodno ime Srbin i Hrvat.”<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span>
Na studijama u Zagrebu postao je prominentni \u010dlan Hrvatske stranke prava. Po prirodi hrabar i vrlo inteligentan, u\u017eivao je simpatije me\u0111u zagreba\u010dkim studentima. Kao vatreni pobornik Hrvatske stranke prava na prava\u0161koj konferenciji 1908. godine u Zagrebu, bio je jedan od pet studenata izabranih u odbor za gradnju d\u017eamije.[5]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n


Sude\u0107i po pismu Ivanu Mili\u010devi\u0107u[6]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Muhamed Tan\u010dica je 1908. godine imao zna\u010dajnu poziciju u Frankovoj Stranci prava.
<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span>Zagreb, 6. 10. 1908.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n


Dragi Ivo !<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n
<\/div>\n

Stvar za koju Ti obe\u0107ah javiti mogu Te u toliko obavijestiti, da sam samo redakciono osoblje o \u010ditavoj stvari obavijestio, te su smjesta sve zapise D\u017eamonjine[7]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span>afere u ko\u0161 strpali. Oni vele da su vazda u Tebi nepokolebivo povjerenje imali i rad da ga jednako zadr\u017eavaju. Stranka i glasilo o toj aferi u budu\u0107e ne\u0107e u op\u0107e da zna. \u010cim sam do\u0161o po\u0161o sam Starom F.[8]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> da ga o svemu informiram, ali ga nijesam na\u0161ao. Kazali su mi da je jo\u0161 u Be\u010du i da \u0107e se u ve\u010der istog dana povratiti. Ja sam mu odmah brzojavio da se u Be\u010du nalaze dr Mandi\u0107, Sunari\u0107 i Pilar, te da na svaki na\u010din se gleda s njima sastati. Jo\u0161 se Stari nije povratio iz Be\u010da, a dr Sunari\u0107 je istom ve\u010deras sa jo\u0161 dru\u017eine proputovao u Pe\u0161tu.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Koliko je u redakciji HP[9]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> kazao, on putuje sa memorandumom u kojem se najodlu\u010dnije protivi aneksiji.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Ja se Starom moram sjutra javiti i \u010dim do\u0111e o svemu \u0107u ga informirati, pa \u0107u te obavijestiti. Maksus selam,<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span>” Bog i Hrvati ! “<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Tvoj M. F. Tan\u010dica.”<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span>
Izvori i literatura:<\/strong><\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Arhiv Bosne i Hercegovine. Dosijei vladinih slu\u017ebenika. Osobni iskaz : svjedod\u017eba medresanska na turskom jeziku, svjedod\u017eba o zavr\u0161enim naukama na Darul mualiminu od 15. 7. 1900., broj 11., svjedod\u017eba o zavr\u0161enoj \u0161erijatsko-suda\u010dkoj \u0161koli od 6. 7. 1906., br. 13., svjedod\u017eba o I i II skupnom dr\u017eavnom ispitu od 10. 7. 1907., broj 50\/88 i svjedod\u017eba o III dr\u017eavnom ispitu od 16. 6. 1909., broj 111\/104.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Fahrija. \u017dabija kreka. Osvit 1905 ; 92 : 2., od 22. studenog.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Glavna konstituiraju\u0107a skup\u0161tina islamskog omladinskog dru\u0161tva < Surej-ja <. Osvit 1906 ; 47 : 3., od 20. juna.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Muhamed Fahrudin Tan\u010dica, pravnik. Na znanje . Osvit 1906 ; 58: 3.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Radi ma\u0111arske zastave. Osvit 1907 ; 86 : 2., od 5. rujna.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Arhiv Bosne i Hercegovine. NKHZ-15. Ostav\u0161tina Ivana Mili\u010devi\u0107a. IX-2\/80. Pismo Mehmeda Tan\u010dice pravnika iz Zagreba o planovima Star\u010devi\u0107a za memorandum protiv aneksije 6. 10. 1908.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Merhum Jusuf ef. Tan\u010dica. Islamska Svijest 1932 ; 14 : 6.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Hasanbegovi\u0107 Z. Muslimani u Zagrebu : 1878.-1945. : doba utemeljenja. Zagreb : Med\u017elis Islamske zajednice-Institut dru\u0161tvenih znanosti , 2007.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Jedva jednom. Srpska Rije\u010d 1906 ; 95 : 2-3.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Srpska Rije\u010d 1906 ; 100 : 1.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Kalendar 1911., 1912. i 1913.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

Bosanski Glasnik 1911-1918.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/span><\/p>\n

<\/div>\n


<\/span><\/p>\n


<\/p>\n

\n

[1]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Rindo-vjerovatno neko iz gradske sirotinje<\/span><\/span><\/p>\n

[2]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Mi\u0107o-Mihajlo Vitkovi\u0107, bogati ljubu\u0161ki trgovac.<\/span><\/span><\/p>\n

[3]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Islamsko omladinsko dru\u0161tvo ” Surej-ja ” nalazilo se u donjem dijelu grada.<\/span><\/span><\/p>\n

<\/div>\n

[4]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Jusuf ef. Tan\u010dica je ro\u0111en 1850. godine u Ljubu\u0161kom. Po\u010detne vjerske nauke i ru\u017ediju zavr\u0161io je u Mostaru gdje mu je otac, Arif ef. slu\u017eio kao kadija. Poslije o\u010deve smrti ostavio je Mostar i sa tri brata vratio se u Ljubu\u0161ki. U Ljubu\u0161kom je radio kao pisar u \u0160erijatskom sudu oko 18 godina. Odli\u010dno je poznavao turski jezik. Zbog otvorene i dosljedne aktivnosti u pokretu muslimana za vjersku i prosvjetnu autonomiju, izgubio je posao. Od 1911.do 1918. godine bio je predsjednik Vakufske komisije u Ljubu\u0161kom i \u010dlan Vakufsko-mearifskog sabora od 1910. do 1913. godine. Zajedno sa Hasanagom Guji\u0107em i \u0160a\u0107iragom Dalipagi\u0107em \u010dinio je oponenata austrijskom re\u017eimu. Umro je u Sarajevu u krugu obitelji 1932. godine.<\/span><\/span><\/p>\n

<\/div>\n

[5]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Prvi muslimani u Zagrebu nakon 1878. godine bili su mla\u0111i mu\u0161karci iz Bosne i Hercegovine, razli\u010ditih zvanja, pristigli u potrazi za poslom, te u\u010denici i studenti na Zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu. Prvi musliman sahranjen je na zagreba\u010dkom gradskom groblju Mirogoj 1883. godine. U vrijeme studiranja Muhameda Fahrudina Tan\u010dice u Zagrebu je bilo stalno nastanjeno svega 35 muslimana (popis 1910. godine ).<\/span><\/span><\/p>\n

<\/div>\n

[6]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Ivan Mili\u010devi\u0107 ( 1868-1950 ), pisac i novinar, prvi doktor prava iz Hercegovine, urednik mostarskog ” Osvita ” i ” Sarajevskog lista “.<\/span><\/span><\/p>\n

<\/div>\n

[7]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> \u0110uro D\u017eamonja-urednik ” Osvita “, politi\u010dar, \u010dlan Bosanskog sabora.<\/span><\/span><\/p>\n

<\/div>\n

[8]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Josip Frank ( 1844-1911 ), hrvatski politi\u010dar, advokat. Od 1890. \u010dlan Stranke prava, a poslije smrti Ante Star\u010devi\u0107a 1896. godine, njen lider.<\/span><\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

<\/div>\n
[9]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> HP-strana\u010dki list ” Hrvatsko Pravo “.<\/span>
<\/span><\/div>\n


<\/span><\/p>\n

Halid Sadikovi\u0107 | ljubusaci.com<\/span><\/strong>
<\/span><\/div>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"hrvat_musl_vj\"Tri prva “europska intelektualca” iz kruga ljubu\u0161kih muslimana bili su Ejub Mujezinovi\u0107, student medicine u Be\u010du, Mulo Ibrulj, pitomac autrijske vojne akademije i Muhamed Fahrudin Tan\u010dica, student prava u Zagrebu.<\/span><\/div>\n
<\/div>\n
<\/span>Muhamed Fahrudin Tan\u010dica ro\u0111en je 1881. godine u Ljubu\u0161kom. <\/span>Jo\u0161 od mladena\u010dkih dana politi\u010dki se opredijelio za Hrvatsku stranku prava. <\/span> <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":4417,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-4418","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4418"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4418\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4417"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}