{"id":446,"date":"2009-03-28T06:37:08","date_gmt":"2009-03-28T05:37:08","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/03\/28\/nagrade-iz-dalekog-japana-za-osnovnokolce\/"},"modified":"2009-03-28T06:37:08","modified_gmt":"2009-03-28T05:37:08","slug":"nagrade-iz-dalekog-japana-za-osnovnokolce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/nagrade-iz-dalekog-japana-za-osnovnokolce\/","title":{"rendered":"Nagrade iz dalekog Japana za osnovno\u0161kolce"},"content":{"rendered":"

Veliko zadovoljstvo i ugodno iznena\u0111enje vladaju u O\u0160 Ivane Brli\u0107 Ma\u017eurani\u0107 na Humcu u Ljubu\u0161kom.
Njihovim u\u010denicima i \u0161koli stigla su priznanja iz dalekog Japana. Glavni slavljenici su troje u\u010denika, Mila Matija\u0161evi\u0107 u\u010denica VIIb, Ivan Skoko iz VId i Marijan Dodig, koji je ljetos sa obitelji odselio u Kanadu, te njihova u\u010diteljica likovne kulture, prof. Marija Dedi\u0107.<\/p>\n

Oni su sudjelovali i osvojili nagrade na XI. Me\u0111unarodnoj izlo\u017ebi dje\u010dje umjetnosti u gradu Nariti u Japanu, a tema je bila krumpir u povodu progla\u0161enja 2008. godine Me\u0111unarodnom godinom krumpira, koju je proglasio UN. Pro\u0161le godine pravili su svoja mala umjetni\u010dka djela od krumpira i kad je bilo gotovo fotografije radova poslali u Japan, a prije nekoliko dana stigle su nagrade.<\/p>\n

Od krumpira sam napravila jednu figuru i oko nje stavila neke proizvode koji se mogu dobiti od krumpira, \u010dips, krumpiri\u0107i i drugo, zatim vino, pivo, osobe od krumpira… Na dodjeli nagrada u Zagrebu bila sam jako sretna i uzbu\u0111ena. I dosad sam sudjelovala na natjecanjima, ali ovo mi je prva osvojena nagrada – ka\u017ee Mila Matija\u0161evi\u0107.<\/p>\n

<\/p>\n

Ja sam sudjelovao radom od krumpira na podlozi od stiropora koji se zove “Stonehedge”. Nisam o\u010dekivao da \u0107u osvojiti nagradu, u Zagrebu je bilo prekrasno. Tata mi je kipar, kad sam bio mali pomagao sam mu dok je pravio skulpture od gline, a sada je on meni pomogao savjetom, vidio je neke nepravilnosti pa sam ih ispravio – ka\u017ee Ivan Skoko. Njegov tata Stjepan poznati je akademski kipar.<\/p>\n

Veoma zadovoljna je prof. Marija Dedi\u0107, koja je uputila i vodila u\u010denike u radu, predlo\u017eila im nekoliko mogu\u0107nosti i asocijacija \u0161to bi se moglo napraviti.<\/p>\n

Svakako da smo se iznenadili jer ipak je to me\u0111unarodna izlo\u017eba i velik je broj radova i sudionika – rekla je prof. Marija Dedi\u0107.<\/p>\n

Mila je dobila posebno, zlatno, priznanje pod nazivom “cvijet u razvoju”, Ivan je dobio \u010detiri priznanja za \u010detiri snimke svoga rada iz razli\u010ditih kutova, jedno je dodijeljeno Marijanu Dodigu, a jedno je pripalo \u0161koli. Sve\u010dano uru\u010denje bilo je u Hrvatskom \u0161kolskom muzeju u Zagrebu, preko kojeg su poslali svoje radove, a nazo\u010dili su i predstavnici japanskog Veleposlanstva.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ravnatelj Penava: Ponosni smo<\/p>\n

Itekako smo ponosni na na\u0161e u\u010denike i njihovu profesoricu Mariju Dedi\u0107. U\u010denicima smo odali priznanje cijele \u0161kole putem oglasa, organizirali smo im odlazak u Zagreb, vidjeli su metropolu i bili me\u0111u prvima. Svakako, nastojat \u0107u na prikladan na\u010din nagraditi profesoricu Mariju. Marijanu Dodigu, koji je u Kanadi, napisao sam pismo u ime svih djelatnika i u\u010denika \u0161kole, zahvalio se i poslao mu njegovo priznanje i jednu bro\u0161uru s izlo\u017ebe.<\/p>\n

<\/p>\n

Pi\u0161e: Ivan Kaleb, Ve\u010dernji ist <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Veliko zadovoljstvo i ugodno iznena\u0111enje vladaju u O\u0160 Ivane Brli\u0107 Ma\u017eurani\u0107 na Humcu u Ljubu\u0161kom.
Njihovim u\u010denicima i \u0161koli stigla su priznanja iz dalekog Japana. Glavni slavljenici su troje u\u010denika, Mila Matija\u0161evi\u0107 u\u010denica VIIb, Ivan Skoko iz VId i Marijan Dodig, koji je ljetos sa obitelji odselio u Kanadu, te njihova u\u010diteljica likovne kulture, prof. Marija Dedi\u0107.<\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":445,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-446","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=446"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/445"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=446"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=446"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=446"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}