![\"ned10b2\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/03\/ned10b2.jpg\")
U no\u0107i sa subote na nedjelju, 29. o\u017eujka, po\u010dinje ljetno ra\u010dunanje vremena, tako \u0161to se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 sata ra\u010duna kao 3 sata. Iako zvu\u010di neobi\u010dno, uvo\u0111enje ljetnog ra\u010dunanja vremena koje se koristi u vi\u0161e od 70 zemalja svijeta proces je s kompliciranom i prili\u010dno kontroverznom pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/p>\n
Iako vjerojatno nevoljko, ove \u0107e nedjelje, kao i svake godine prije, u ranim jutarnjim satima ve\u0107ina gra\u0111ana koji dr\u017ee do vremena u kojem \u017eive, pomjeriti kazaljke na svojim vremenskim pokaziva\u010dima kako bi i slu\u017ebeno ispo\u0161tovali promjenu ra\u010dunanja vremenskog perioda u ljetno vremensko razdoblje, nakon \u010dega \u0107e mra\u010dne i prili\u010dno kratkotrajne zimske dane sljede\u0107ih mjeseci zamijeniti sun\u010dana i dugotrajnija dnevna razdoblja.<\/p>\n
Povijest ovog naizgled nebitnog fenomena; vremenske promjene ili adaptiranja kazaljke na satu godi\u0161njim razdobljima, se\u017ee nekoliko stolje\u0107a unazad i razvija se zajedno sa dru\u0161tvenim i politi\u010dkim okolnostima, uz bok sa kalendarskim sustavima ili pak tehnolo\u0161kim inovacijama.<\/p>\n
Ve\u0107ina gra\u0111ana tome uop\u0107e ne\u0107e posvetiti ve\u0107u pa\u017enju, \u010dak i ako se ne sjete na vrijeme pomaknuti satove. No, ljetno vrijeme, koje se sada koristi u ve\u0107ini razvijenih zemalja svijeta, iza sebe ima kompliciranu i prili\u010dno kontroverznu pro\u0161lost. Mo\u017ee se kazati kako je povijest promjene vremena, zapravo povijest klju\u010dnih doga\u0111aja koji su oblikovali narode u 20. stolje\u0107u, a ljetno i zimsko ra\u010dunanje sata promaknuli u sporedni, ali svakako prisutni dio razvoja \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n
Jedna od prvih zamisli da se pomicanjem vremena iskoristi vi\u0161e sun\u010danih sati u danu tijekom ljeta ve\u0107 je svojedobno bio predmet promi\u0161ljanja jednog od ameri\u010dkih o\u010deva nacije i strastvenog izumitelja \u2013 Benjamina Franklina. Smatrao je kako pomicanjem satova mo\u017eemo bolje iskoristiti sun\u010dano ljetno razdoblje (u dijelovima svijeta gdje je to mogu\u0107e), jer \u0107e svijetlo trajati du\u017ee predve\u010der i time pru\u017eiti dodatni u\u017eitak ameri\u010dkim gra\u0111anima.<\/p>\n
Me\u0111utim, Franklin svoju zamisao nikad nije dovoljno \u0161iroko promovirao u znanstvenim krugovima, zbog \u010dega neko vrijeme nije ni sa\u017eivjela. Barem do pojavljivanja sli\u010dne primisli od strane londonskog graditelja Williama Willetta (1857 – 1915), kojem se pripisuje prva prava prakti\u010dna zamisao o promjeni vremena. Prema anegdoti, Willet je jednog sun\u010danog jutra 1907. godine jahao bespu\u0107ima nekog prostranog londonskog parka.<\/p>\n
U praskozorje ‘ra\u0111anja’ sunca, on je zamijetio da su na svim prozorima, na okolnim zgradama, bile navu\u010dene zavjese. Pomislio je kako bi pomicanjem sata za samo 60 minuta sunce ve\u0107 bilo na obzoru, dok bi predve\u010der gra\u0111ani imali dodatan sat po kojem bi se, kako je i Franklin na zapadnijem kontinentu 130 godina prije pomislio-ljudi mogli baviti sa \u010dim god su htjeli. Me\u0111utim, njegova inovacija, kao i brojne druge u 19. stolje\u0107u, nai\u0161la je na brojne prepreke i ismijavanja gradskih i dr\u017eavnih otaca.<\/p>\n
Willet je napisao pamflet \u201cGubitak danje svjetlosti\u201d i poslao ga \u010dlanovima parlamenta, gradskog vije\u0107a, poslovnim i drugim organizacijama, u kojem je istaknuo da gotovo pola godine sunce sja po nekoliko sati na dan, a nije iskori\u0161teno jer ljudi ba\u0161 tada spavaju. Imao je ideju pomicanja sata za 20 minuta svake od \u010detiri nedjelje u travnju, a isto tako i vra\u0107ajuci sve u prvotno stanje na isti na\u010din svake nedjelje u rujnu, zbog pobolj\u0161anja ljudske sre\u0107e i zdravlja. Ali i ekonomi\u010dnijeg kori\u0161tenja umjetnog svjetla, \u010dime bi njegova zemlja u\u0161tedila najmanje dva i pol milijuna funti godi\u0161nje.<\/p>\n
Prijedlog je nakon toga dugo godina bio jedna od glavnih tema britanskog parlamenta, a konstantno su je odbacivali konzervativniji politi\u010dki krugovi. Sve do 1914. godine. Iz razumljivih razloga. Po\u010detkom Prvog svjetskog rata, Njema\u010dka prihva\u0107a ljetno vrijeme, nakon \u010dega joj se pridru\u017euje i Velika Britanija, a potom i SAD. Mo\u017eda je nastojanje ve\u0107 tad pokojnog Willeta da progura pomicanje vremena i bilo djelomi\u010dno nadahnu\u0107e ovim zemljama, no sigurno je kako je glavni motiv tada\u0161njim silama u jeku industrijske revolucije da mjenjaju vremenske re\u017eime bila prakti\u010dna u\u0161teda energije u razdoblju po\u010detka najve\u0107eg sukoba do tada, kada je energija bila potrebnija u ratnoj proizvodnji.<\/p>\n
Ovakav na\u010din tretiranja vremena bio je kratkotrajan. Naime, ubrzo po zavr\u0161etku Prvog svj. rata, neke su zemlje odlu\u010dile odbaciti dotada\u0161nje ljetno vremensko ravnanje, a u tomu su ih vodile sasvim prakti\u010dne (nus) pojave. U Americi je primjerice, ljetno vrijeme ‘opozvano’ 1919. godine, ve\u0107im djelom zahvaljuju\u0107i pritisku ameri\u010dkih farmera.<\/p>\n
Oni su, naime, tvrdili kako pjevci nisu upoznati sa pomicanjem sata, ali i da u poljoprivredu ovakvo ra\u010dunanje vremena nije donijelo ni\u0161ta dobroga, jer se stvari odvijaju prema Suncu; ako ga jo\u0161 nema, onda su usjevi vla\u017eni od rose i ne mogu se \u017eeti. Za ponovni redoviti prijelaz na ljetno vrijeme, Amerikanci su morali pri\u010dekati punih 47 godina. Dok su poljoprivredom bogate savezne dr\u017eave prosvjedovale protiv re\u017eima ljetnog vremena, druga su ga podru\u010dja usvojila mnogo prije. Grad New York ve\u0107 je tada bio po mnogo\u010demu specifi\u010dan od ostatka SAD-a. Naime, ulaga\u010di na tada najrazvijenijoj svjetskoj burzi, Wall Streetu, \u017eeljeli su \u0161to je mogu\u0107e bli\u017ee ‘uskladiti’ ameri\u010dku satnicu sa financijskim tr\u017ei\u0161tima Londona, dok su trgovci jednostavno \u017eeljeli imati vi\u0161e kupaca.<\/p>\n
Ljetnim je vremenom omogu\u0107eno i ameri\u010dkom nacionalnom sportu, baseballu, da se uobi\u010dajeno vi\u0161esatne utakmice zavr\u0161e dok jo\u0161 ima sunca, jer je umjetna rasvjeta bila privilegij za probrane stadione. Posljednji primjer zadovoljnika ljetnim ra\u010dunanjem vremena odnosi se na proizvo\u0111a\u010de ro\u0161tilja, jer je dokazano kako je svaki mjesec ljetnog vremena donosio dodatnu zaradu od 150 do 200 milijuna dolara.<\/p>\n
Danas u zemljama Europske unije vremenske se zone, bez obzira na meridijane istodobno pomi\u010du u 01.00 sat po nultom meridijanu Greenwicu (V.Britanija) zadnje nedjelje mjeseca listopada, a zapo\u010dinje zadnje nedjelje u o\u017eujku. U SAD-u se nakon potpunog uvo\u0111enja ljetnog ra\u010dunanja vremena 1966. godine za ve\u0107inu saveznih dr\u017eava, vrijeme pomi\u010de u 02.00 ujutro, prve nedjelje mjeseca travnja, a zavr\u0161ava u isto vrijeme zadnje nedjelje mjeseca listopada, a ra\u010dunanje se od Europskog razlikuje jer se svaka vremenska zona pomi\u010de razli\u010dito. No, neke drzave u SAD-u i Kanadi ne primjenjuju ljetno i zimsko ra\u010dunanje vremena, poput Arizone ili Saskatcewana. Zemlje Evropske Unije uvele su ljetno ra\u010dunanje vremena sedamdestih godina, dok je bivsa Jugoslavija tu metodu pocela primjenjivati 1983. godine.<\/p>\n
Osim Europe i SAD-a, koje su pionirski sudjelovale u ljetnim pomicanjima sata, procjenjuje se da u svijetu vi\u0161e od 70 dr\u017eava koristi ovaj princip. Izme\u0111u ostalih, ve\u0107ina zemalja biv\u0161eg Sovjetskog Saveza, Meksiko, Kuba, Grenland, Brazil, \u010cile, Falklandsko oto\u010cje, Paragvaj, Antarktika, Sjedinjene Ameri\u010cke Dr\u017dave, Kanada, Sirija, Iran, Australija. Za sve nabrojene zemlje, kao i Hrvatsku, specifi\u010dno je da tokom ljetnih mjeseci njihovi stanovnici iskori\u0161tavaju 1. sat vi\u0161e pomi\u010du\u0107i svoje mjera\u010de vremena negdje izme\u0111u pono\u0107i i 3 sata ujutro.<\/p>\n
Naravno, geografske i dru\u0161tvene raznolikosti uvjetovale su sitne detalje kojima se jedna zemlja razlikuje od druge. Primjerice, tijekom ljetnih mjeseci, satovi u najve\u0107oj dr\u017eavi na svijetu, Rusiji, pomi\u010du se dva sata prije standardnog vremena, \u010dime zimi svih 11 vremenskih zona u Rusiji ostaje jedan sat ispred konvencionalnog vremena. Na podru\u010dju Ekvadora i tropske klime, ne ra\u010duna se ljetno vrijeme, zbog \u010dinjenice da dan traje podjednako u svim godi\u0161njim razdobljima, zbog \u010dega je pomicanje sata zapravo-besmisleno.<\/p>\n
Japan je danas u svijetu jedina ve\u0107a svjetska gospodarska sila koja ne koristi metodu ljetnog ra\u010dunanja vremena, iako je nakon Drugog svjetskog rata postojao sustav mjerenja, ba\u0161 kad su bili pod pritiskom SAD-a. No, ovom sustavu mjerenja, kao i u zemlji njihovih okupatora, kraj je do\u0161ao nakon masovne farmerske pobune. Iako su se ministarstva zbog o\u010digledne u\u0161tede energije svojski trudila da odr\u017ee ljetno vrijeme, otporu farmera pridru\u017eili su se i prosvjetni djelatnici, koji su se protivili svjetlijim ve\u010derima jer su smatrali da \u0107e time djeca dulje biti budna; i sustav je ukinut. Susjedna Kina imala je sustav mjerenja vremena po jednoj vremenskoj zoni (poput EU-a) do 1980. godine, da bi prestali provoditi ovakva mjerenja 1991. godine.<\/p>\n
Tokom 20. stolje\u0107a ideja o vremenskom pomicanju se iskristalizirala i unaprijedila, pa danas ne postoje ve\u0107i prijepori oko vremenskog pomicanja u odre\u0111enim vremenskim razdobljima. Osim mo\u017eda nekih. Naime, prou\u010davaju\u0107i gomile materijala koji su tokom proteklih 100 godina napisani na temu promjene vremena; od kongresnih svjedo\u010denja, pa do uredni\u010dkih \u010dlanaka u novinama, ameri\u010dki znanstvenik Michael Downing do\u0161ao je do zaklju\u010dka da rasprava oko ljetnog vremena pokazuje kako i jednostavna ideja mo\u017ee rezultirati kompliciranom argumentacijom i prista\u0161a i protivnika. \u0160tovi\u0161e, kako ka\u017ee, danas ljetno vrijeme vi\u0161e ni\u0161ta ne \u0161tedi.<\/p>\n
S njim bi se zbog zemljopisnog polo\u017eaja vjerojatno slo\u017eili stanovnici Hawaja, Arizone i dijelova Indijane, koji ni do danas nisu na ljetnom vremenu. Naime, Indijana se nalazi u dvije vremenske zone, od \u010dega je dio na isto\u010dnom, a drugi dio na sredi\u0161njem dijelu. Kad se doda da neki okruzi i u isto\u010dnoj i u sredi\u0161njoj zoni pomi\u010du satove jedan sat unaprijed, a drugi ne, stvore se prakti\u010dki tri razli\u010dita vremena na relativno maloj udaljenosti. Zakonodavci Indiane svake se godine poku\u0161avaju uhvatiti u ko\u0161tac s tim problemom, ali bezuspje\u0161no.<\/p>\n
No, osim geografske i ve\u0107 spomenute poljoprivredne opozicije ovoj ideji, na put postavljanju ljetnog vremena, u nekim su dr\u017eavama stali religijski, zdravstveni, znanstveni ili pak drugi razlozi. Osobe koje negoduju zbog sezonskih promjena ra\u010dunanja vremena, zbog poreme\u0107aja u spavanju ili pak bioritma, pro\u0161le su godine dobili i znanstvenu potvrdu da bi mogli biti u pravu. Naime, stru\u010dnjaci ka\u017eu da ta promjena mo\u017ee \u010dak uzrokovati umor, \u010dime se mogu poremetiti uobi\u010dajene navike spavanja i uzrokovati semisomniju – umor uzrokovan neodgovaraju\u0107im snom, a preporuka lje\u010dnika u ovakvim slu\u010dajevima je pripremanje za san preko zagrijavanja, kao uo\u010di treninga.<\/p>\n
Osim poljoprvrednog razloga, seljaci su izgleda promjenama vremena ‘o\u0161te\u0107eni’ i u domeni sto\u010darstva. Primjerice, industrijske nesilice prvih mjesec dana nakon promjene navodno nose manje jaja, a kod doma\u0107ih koko\u0161i nije se primijetilo smanjenje “radnog u\u010dinka”. Austrijanci su zamjetili kako zbog pomicanja vremena postoji vjerojatnost upale vimena kod krava muzara zbog kasne mu\u017enje, \u0161to utje\u010de na proizvodnju mlijeka. Samim time, zbog mu\u017enje krava pate i sto\u010dari, jer se moraju ranije ustajati kako ne bi poremetili bioritam krava, primjetili su Nijemci.<\/p>\n
Tisu\u0107ljetna tradicija \u017didova u Izraelu, motivirala ih je da prosvjeduju protiv ljetnog i zimskog ra\u010dunanja zato jer ih ometa u recitiranju pokajni\u010dkih molitvi u ranim jutarnjim satima za vrijeme mjeseca Elul.<\/p>\n
U plejadi neobi\u010dnih slu\u010dajeva koji se usko ve\u017eu uz promjenu vremena, vjerojatno ‘najsmjeliji’ poku\u0161aj je onaj aktualnog Venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza, koji je pro\u0161le godine uputio zahtjev gra\u0111anima da vrate vrijeme za pola sata jer “nema razloga da se cijeli svijet organizira na osnovu vremena koje je postavila imperijalisti\u010dka vladavina SAD-a”.<\/p>\n
Bez obzira na ponekad, kao \u0161to smo vidjeli, opravdana protivljenja vremenskim pomjerivanjima unaprijed-unazad, postoji vi\u0161e od jednog razloga kojim se ovakav vremenski re\u017eim mo\u017ee itekako opravdati. Najja\u010di argument za pomicanje sata bila je u\u0161teda energije pa su tako Amerikanci prije tridesetak godina izra\u010dunali da zbog pomicanja kazaljki na satu godi\u0161nje u\u0161tede 300 tisu\u0107a barela nafte. Istra\u017eivanja su primjerice pokazala kako ljetno vrijeme pravilno raspore\u0111uje potro\u0161nju prosje\u010dne dr\u017eave za 1% svakog dana, zbog u\u0161tede energije po\u010detkom i krajem dana.<\/p>\n
U Novom Zelandu dokazano je kako se kori\u0161tenje struje smanjuje za 3,5% za vrijeme ljetnog ra\u010dunanja vremena. Prosje\u010dno ku\u0107anstvo u razvijenom svijetu potro\u0161i 25% cjelokupne energije na svjetlo i ku\u0107anske aparate poput televizije, radija i dr., \u0161to se pomicanjem sata mo\u017ee znatno u\u0161tedjeti za vrijeme ljetnog razdoblja.<\/p>\n
\u0160tovi\u0161e, energiju \u0161tedimo u svim godi\u0161njim dobima, osim za mra\u010dnih zimskih mjeseci, jer je pove\u0107ana potreba za svjetlom. Tu su naravno i plodovi koje svake godine za 3% ubire grana turizma, zbog duljih ljetnih ve\u010deri. U Nizozemskoj je dokazano kako se zbog duljeg dana u ljetnom razdoblju za 5% pove\u0107ava broj posjetitelja. Isto tako, promet restorana i hotela ve\u0107i je za 5%, izra\u010dunali su Nizozemci, \u010dime iznosi prirast u dohotku od 13,5 milijuna eura. Nekoliko istra\u017eivanja u SAD-u i Velikoj Britaniji tako\u0111er su pokazala kako vi\u0161e svjetlosti, gotovo sigurno zbog pove\u0107ane vidljivosti, za \u010detiri puta smanjuje vjerojatnost da pje\u0161aci poginu na cesti.<\/p>\n
Ne zaboravite stoga ovu nedjelju prije po\u010dinka pomjeriti kazaljku unaprijed za jedan sat. Pravilo nala\u017ee da se to obavi u 2 ujutro, no za one koji se u pravilu svake godine pripremaju za glavobolje ili za sto\u010dare koji pomno \u010duvaju bioritam svojih krava i \u017ertvuju svoj san, najpametnije bi ipak bilo da se to obavi prije samog po\u010dinka.<\/p>\n
izvor: nacional.hr<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"U no\u0107i sa subote na nedjelju, 29. o\u017eujka, po\u010dinje ljetno ra\u010dunanje vremena, tako \u0161to se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 sata ra\u010duna kao 3 sata. Iako zvu\u010di neobi\u010dno, uvo\u0111enje ljetnog ra\u010dunanja vremena koje se koristi u vi\u0161e od 70 zemalja svijeta proces je s kompliciranom i prili\u010dno kontroverznom pro\u0161lo\u0161\u0107u <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":457,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=458"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/458\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/457"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}