{"id":4615,"date":"2010-04-02T20:34:22","date_gmt":"2010-04-02T18:34:22","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/04\/02\/aluminij-i-elektroprivreda-sruili-hercegovina-osiguranje\/"},"modified":"2010-04-02T20:34:22","modified_gmt":"2010-04-02T18:34:22","slug":"aluminij-i-elektroprivreda-sruili-hercegovina-osiguranje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/aluminij-i-elektroprivreda-sruili-hercegovina-osiguranje\/","title":{"rendered":"Aluminij i Elektroprivreda sru\u0161ili Hercegovina osiguranje"},"content":{"rendered":"
\"herc_osiguranje\"Hercegovina osiguranje duguje nekoliko milijuna maraka za nekoliko tisu\u0107a radnika mostarskog Aluminija, Elektroprivrede HZHB i drugih tvrtki po osnovi neispla\u0107enih polica \u017eivotnog osiguranja koje su sklopljene prije desetak godina i koje su sada do\u0161le na naplatu. Ako im novac ne isplate, tu\u017ebe koje \u0107e uslijediti ugasit \u0107e ovu osiguravateljsku ku\u0107u, a Agencija za nadzor osiguranja u Federaciji ve\u0107 je uvela prinudnu upravu u poduze\u0107e. Odluka o uvo\u0111enju prinudne uprave uslijedila je nakon \u0161to Hercegovina osiguranje zbog nelikvidnosti nije bilo u stanju isplatiti premije korisnicima \u017eivotnog osiguranja, kojih je u isto vrijemo stiglo vi\u0161e tisu\u0107a.
Osiguranici ogor\u010deni<\/strong><\/p>\n

Radnici mostarskog Aluminija i Elektroprivrede ka\u017eu da \u0107e sigurno tu\u017eiti Hercegovina osiguranje ako im se premije ne isplate u razumnom roku, odnosno do kraja travnja, jer su police \u017eivotnog osiguranje istekle po\u010detkom sije\u010dnja 2010., i ve\u0107 tada su trebali imati novac na svojim ra\u010dunima. Predsjednik Sindikata Aluminija d.d. Mostar Samir Ani\u0107 ka\u017ee da oko 5 tisu\u0107a ljudi u BiH \u010deka isplatu premija od osiguranja, te da je to ogroman novac. On dodaje da samo 870 radnika Aluminija \u010deka novac, te da svaki radnik koji je upla\u0107ivao osiguranje punih 10 godina treba dobiti oko 6800 maraka. \u201cDa ih samo nas 870 po\u0111e tu\u017eiti, potopili bismo ih. \u017dao nam je ljudi koji \u0107e ostati bez posla ako ih tu\u017eimo i ugasimo, ali jednostavno, i ovamo su ljudi na izmaku \u017eivaca jer su u kreditima i dugovima, a imaju svoj novac koji im netko ne da\u201d, ka\u017ee Ani\u0107. Prema zadnjim informacijama, Hercegovina osiguranje ima 40 posto slobodnog novca i do 20. travnja trebalo bi uplatiti manje od pola novca osobama koje \u010dekaju na isplatu. \u201cNe \u017eelimo ih potopiti, ali \u0107emo biti prinu\u0111eni na to. Nije nam samo jasno da nitko od tih ljudi koji su odgovorni nije ka\u017enjeno gonjen. Novac je upla\u0107ivan godinama i trebao je biti na ra\u010dunima za tu namjenu. Netko mora dati odgovor na pitanje gdje je taj novac nestao\u201d, ka\u017ee Ani\u0107 i dodaje da su ra\u0111ene nelegalne radnje i da su njihovi ugovori mijenjani aneksima, ali da se najvi\u0161e pla\u0161e toga da \u0107e Agencija za nadzor osiguranja proglasiti ste\u010daj poduze\u0107a i da \u0107e izgubiti novac jer, prema njegovim rije\u010dima, Hercegovina osiguranje, osim objekta koji je pod hipotekom, nema ni\u0161ta u svome vlasni\u0161tvu. \u00a0
Predsjednik sindikata Elektroprivrede HZHB Dubravko Pervan ka\u017ee da jo\u0161 nije donesena odluka o ovom problemu na sjednici sindikata, ali da \u0107e se najvjerojatnije i\u0107i s kolektivnom tu\u017ebom. Poja\u0161njava da imaju 1000 ljudi iz Elektroprivrede HZHB kojima Hercegovina osiguranje duguje puni iznos police od oko 5000 maraka. A oko 600 ljudi je nakon pet godina prekinulo policu te im je njihov iznos za isplatu ne\u0161to manji. Pervan napominje da radnici imaju spor i s Croatia osiguranjem, koji traje ve\u0107 dvije godine, jer premije tako\u0111er nisu ispla\u0107ene. <\/p>\n

Uvo\u0111enje prinudne uprave
<\/strong>
U kakvom stanju je trenuta\u010dno Hercegovina osiguranje nije mogao govoriti ni privremeni upravitelj Hercegovina osiguranja Sla\u0111an Bevanda. On ka\u017ee da ne mo\u017ee govoriti o tome u kakvom je stanju zatekao Hercegovina osiguranje, ali poru\u010duje da \u0107e se svim sredstvima boriti da novac koji duguje osiguranje bude ispla\u0107en osiguranicima. Radi se, ka\u017ee, o nekoliko ve\u0107ih poduze\u0107a koja imaju kolektivne ugovore. Iako situacija nije sjajna, Bevanda nagla\u0161ava da\u00a0 ovo nije likvidacija ni ste\u010daj Hercegovina osiguranja, nego poku\u0161aj da se poduze\u0107e ekonomski stabilizira. \u201cNovac \u0107e biti svima ispla\u0107en u razumnom roku, premda se zna da je taj rok pro\u0161ao. Nadamo se da \u0107e imati razumijevanja i strpljenja jer je jasno da je to njihov novac koji moraju dobiti\u201d, poru\u010dio je Bevanda. Iz Agencije za nadzor osiguranja u FBiH nismo mogli dobiti konkretan odgovor o stanju u Hercegovina osiguranju jer je direktor na godi\u0161njem odmoru, a iz Agencije su poru\u010dili da su uveli mjere preustroja zbog neadekvatnog raspolaganja sredstvima kapitala i tehni\u010dkih rezervi, te neprovo\u0111enja usvojenog plana mjera za financijski oporavak dru\u0161tva, \u010dime je ugro\u017eena adekvatnost kapitala i likvidnosti dru\u0161tva. Oni poru\u010duju da je s tim u vezi onemogu\u0107eno daljnje raspolaganje financijskim sredstvima i imovinom, bez suglasnosti Agencije.
Dobro upu\u0107eni u slu\u010daj podsje\u0107aju da problem Hercegovina osiguranja nije nastao sada, nakon dospije\u0107a velikog broja premija na isplatu. Ka\u017eu da je taj problem po\u010deo samim osnivanjem, jer je osiguranje bilo u vlasni\u0161tvu Hercegova\u010dke banke, u koju je u prolje\u0107e 2001. me\u0111unarodna zajednica uvela prinudnu upravu, iako je banka bila likvidna, zbog sumnji kako \u0107e biti financijski motor Hrvatske samouprave.
Brojne optu\u017ebe su stizale na ra\u010dun ove banke, a najglasnije su bile one da je iz banke nestalo 50 milijuna kuna koje je Hrvatska slala za HVO i hrvatske stradalnike u BiH. Ovi navodi kasnije su opovrgnuti, no mnogi tvrde da su Hercegova\u010dka banka, a samim tim i Hercegovina osiguranje, samo bili \u201cbankomati\u201d stranaka u Hercegovini. Prema svemu sude\u0107i, Hercegovina osiguranje moglo bi do\u017eivjeti sudbinu Hercegova\u010dke banke, u sklopu koje je nekada i djelovalo. <\/p>\n

Pad poslovanja<\/strong><\/p>\n

Prije deset godina Hercegovina osiguranje bilo je drugo u Federaciji po ostvarenoj premiji, a pro\u0161lu godinu zavr\u0161ilo je na 13. poziciji od petnaest osiguravaju\u0107ih ku\u0107a s trendom nastavka pada ostvarene premije. Sve \u0161to se posljednjih godina doga\u0111a s Hercegovina osiguranjem povezano je s nasilnim ga\u0161enjem Hercegova\u010dke banke, u \u010dijem je sastavu bilo i ovo osiguravateljsko dru\u0161tvo.
Od ostvarene premije od skoro 26 milijuna maraka 2000., u 2009. ukupno ostvarena premija osiguranja pala je tek na 7,4 milijuna maraka. Po tim pokazateljima Hercegovina osiguranje ima tek udio od 2,19 posto na tr\u017ei\u0161tu. U nekoliko navrata i privremena uprava poku\u0161avala je \u0161to odvojeno, ali i zajedno s bankom, prodati ovu osiguravateljsku ku\u0107u. <\/div>\n

<\/p>\n

Vanja Bjelica | Dnevni list<\/strong>
<\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"herc_osiguranje\"Hercegovina osiguranje duguje nekoliko milijuna maraka za nekoliko tisu\u0107a radnika mostarskog Aluminija, Elektroprivrede HZHB i drugih tvrtki po osnovi neispla\u0107enih polica \u017eivotnog osiguranja koje su sklopljene prije desetak godina i koje su sada do\u0161le na naplatu. Ako im novac ne isplate, tu\u017ebe koje \u0107e uslijediti ugasit \u0107e ovu osiguravateljsku ku\u0107u, a Agencija za nadzor osiguranja u Federaciji ve\u0107 je uvela prinudnu upravu u poduze\u0107e. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":4292,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-4615","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4615","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4615"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4615\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4292"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4615"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4615"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4615"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}